Festival svjetske književnosti: 'Do pisanja me je dovela bol...'

U dupkom punoj velikoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ) u nedjelju je započeo 7. Festival svjetske književnosti (FSK). Publiku je na početku pozdravio direktor festivala i glavni urednik Frakture Seid Serdarević.

- Ovaj festival u svojem sedmom izdanju ponovo u Hrvatsku dovodi najznačajnija imena svjetske i domaće književnosti, neke autore koje hrvatska publika već dobro poznaje, i neke koje tek treba otkriti. Jedna od novosti je što se glavni dio programa preselio u HGZ, gdje će u sedam festivalskih dana do 14. rujna gostovati stotinjak autora, umjetnika, pisaca, ilustratora, filmaša i prevoditelja iz 21 zemlje svijeta. Festival svjetske književnosti slavi književnu riječ i u svojem fokusu ima u prvome redu autore i njihovo djelo, a u ishodištu svakog programa je književnost, bez koje ne možemo, Od početka smo sami sebi postavili ambiciozne ciljeve i mislim da smo ih dobrim dijelom ostvarili - rekao je Serdarević.

Ujedno se zahvalio je svima, a posebno vjernoj publici.

Fokus 7. FSK-a je na književnosti španjolskog jezika, a gost prvog festivalskog književnog događanja u nedjelju bio je Fernando Aramburu, španjolski pisaca s njemačkom adresom. Aramburu je svjetsku slavu stekao romanom "Patria", koji mu je donio niz nagrada.

Razgovor s njim vodio je Seid Serdarević, a Aramburu je kazao kako ga je do pisanja te knjige dovela bol.

- Osobna bol, koju već od svoje najranije dobi proživljava netko tko se rodi u jednom gradu u Baskiji, u San Sebastianu, i to iste godine kada se formira jedna organizacija čiji je cilj provesti jedan politički projekt oružanim putem - rekao je Aramburu.  

Roman "Patria" prikazuje vrijeme obilježeno terorizmom ETA-e, prateći kroz nekoliko desetljeća sudbinu dviju baskijskih obitelji uhvaćenih u vrtlogu ideoloških i stvarnih sukoba u Baskiji. 

- Povjesničari i novinari raspolažu s podacima. A što sam ja učinio? Kao i mnogi drugi  pisci, ja sam se bavio onim što obično ostaje izvan povijesnih knjiga, a to je život, iskustvo običnih ljudi, njihova svakodnevica, iskustva muškaraca, žena, susjeda. To su obično priče koje ne zaslužuju prostor u vijestima, u novinama, na televiziji, ali to su životi koji su meni bili bliski odmalena, jer ja sam doživio da vidim autobuse u plamenu, ljude koji od ETA-e traže da ubija, vidio sam leševe pokrivene plahtama, prijatelje iz razreda i škole koje je obuzela propaganda i koji su se na kraju pridružili tom nasilju - pojasnio je Aramburu.

Cijelo autorovo iskustvo je tražilo načina da izađe iz njega. Osjećao je da ima i moralnu obavezu solidarizirati se i empatizirati sa žrtvama  

Ja sam pisac – pripovjedač povijesti, stoga mi se roman učinio idealnim. Nije mi bilo važno tko su te žrtve, niti što misle. Činjenica je da su ti ljudi pretrpjeli veliku štetu i bol koja mi nije dala mira - rekao je Aramburu.

 "Patria" je samo u Španjolskoj prodana u preko 700 tisuća primjeraka, dobila je niz literarnih priznanja, te je prevedena na dvadesetak važnijih svjetskih jezika, među kojima i na hrvatski, u izdanju Frakture i prijevodu Željke Somun.

Autor je istaknuo kako je roman naizgled vrlo neuredan, ali zapravo slijedi vrlo strogi red: Devet je ravnopravnih pripovjedačkih glasova različitih dobi i spola iz dviju obitelji, i svaki od njih ima svoju pripovjedačku ulogu. 

- Svaki protagonist ima sljedove od po tri poglavlja, gdje se ostali mogu pojavljivati ali su uvijek sekundarni. Taj roman je kao jedna velika torta podijeljena na puno kriški, od kojih je svaka porcija jednaka. Time sam htio oslikati jednu društvenu sliku koja je dosta kompleksna. Prvo mi je pala na pamet konačna scena romana, to je bio najvažniji moment koji sam htio prenijeti, a da bih to mogao, morao sam napisati svojevrstan prolog tome kraju, pružiti mu opravdanje i dati kontekst u kojemu se događa, dati čitatelju uvid i u povijest i u priču. Taj se prolog protegnuo na 600 stranica. Cilj romana je da pisac uspostavi emocionalnu vezu s tekstom i da probudi čitateljeve emocije. U suprotnome, literarna iluzija ne može opstati - objasnio je Aramburu.

Svečanom otvorenju nazočila je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, kao posebna izaslanica predsjednika Vlade i Sabora, te izaslanica zagrebačkog gradonačelnika, pročelnica Gradskog ureda za kulturu Milana Vuković Runjić, kao i veleposlanik Španjolske u RH Alonso Dezcallar de Mazzarredo.

Prvog dana festivala, program je zaključio koncert benda Damira Kukuruzovića, a nastavlja se u ponedjeljak gostovanjima srpskog pisca Srđana Valjarevića, talijanskog književnika Nicole Lagioije te švedskog književnika Davida Lagercrantza.

Polonist Dalibor Blažina održat će predavanje o legendarnom poljskom književniku, slikaru i filozofu Stanislawu Ignacyju Witkiewiczu. Predavanje o tržištu knjiga u Poljskoj održat će profesor Grzegorz Nieć, predsjednik sadašnjeg saziva programskog savjeta Instituta za knjigu – najvažnije institucije za promociju poljske književnosti u inozemstvu.

U filmskom programu, u Kulturno informativnom centru (KIC) prikazat će se nagrađivani film "Vještina ljubavi" poljske redateljice Marije Sadowske, a u Galeriji Šira bit će otvorena izložba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti (ALU) a plakat FSK-a.

U Atelieru Meštrović književnik Sven Popović vodit će susret ponajboljih mladih književnih glasova u kojemu će sudjelovati ukrajinski autor Myroslav Laiuk, španjolska spisateljica Cristina López Barrio, te domaći Luiza Bouharaoua, Dinko Kreho i Marija Dejanović, dobitnica prestižne nagrade ”Goranovog proljeća”