Nova valuta tada se materijalizirala i ušla u opticaj u dvanaest zemalja. Bila je to najveća zamjena gotovine u povijesti. Bliži se trenutak kada će Hrvatska ući u eurozonu i uvesti euro kao službenu valutu
ZAMIJENIO NACIONALNE VALUTE
Euro je prije 20 godina postao službena valuta u eurozoni
Današnji dan prije 20 godina bio je važan događaj u europskoj povijesti. Dvanaest država na europodručju je 2002. godine prešla na euro kao gotovinsko sredstvo plaćanja. Nova valuta tada se materijalizirala i ušla u opticaj, a bila je to najveća zamjena gotovine u povijesti. Kao obračunska jedinica uvedena je tri godine ranije inicijalno u 11 država te se koristila isključivo u financijskim i računovodstvenim transakcijama.
Novčanice i kovanice eura uvedene su u optjecaj u dvanaest zemalja - Austriju, Belgiju, Finsku, Francusku, Grčku, Irsku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Njemačku, Portugal i Španjolsku, s ukupnim stanovništvom više od 308 milijuna ljudi. Kroz godine do danas, čak 19 država članica eurozone koristi euro kao službenu valutu - osim navedenih tu su i Slovenija, Cipar, Malta, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva. Danas su euronovčanice i eurokovanice zakonsko sredstvo plaćanja u 19 od 27 država članica Europske unije.
Dvanaest zemalja na europodručju tako je 2002. dobilo novu valutu. Nakon isteka razdoblja u kojem se moglo plaćati s obje valute, nacionalnom, kao što su belgijski franak i njemačka marka ili eurogotovinom, dva mjeseca nakon uvođenja u optjecaj euro je postao jedino zakonsko sredstvo plaćanja u europodručju.
Tiskanje novčanica eura i motiva na kovanicama
Tiskanje euronovčanica započelo je u srpnju 1999. godine, a u njemu je sudjelovalo 15 tiskara novca diljem Europske unije. Sve novčanice su jednakog, neutralnog dizajna, a svaka država članica eurozone mogla je birati što će staviti na kovanice. Tako je Njemačka odabrala orla, Francuska Marriane, a Austrija Mozarta.
Za početak su tiskali 14,89 milijardi novčanica u vrijednosti od oko 633 milijarde eura. Kada bi to novčanice poredali jednu do druge, niz bi bio pet puta dulji od udaljenosti između Zemlje i Mjeseca. Dodatno se tiskalo još 1,91 milijarda novčanica zbog pokrivanja mogućih rizika. Sve je to koordinirala Europska središnja banka čime je zajamčen jednak standard svih novčanica. Otprilike 52 milijarde kovanica, ukupne vrijednosti 15,75 milijarda eura, iskovano je u 16 europskih kovnica uz uporabu 250 000 tona metala.
Europljani su krajem 2001. godine dobili pakete s probnim uzorcima eurokovanica u vrijednosti od 15 eura.
Gotovo 96 posto svih bankomata u europodručju već je 3. siječnja izdavalo euronovčanice, a tjedan dana nakon uvođenja eura više od polovice svih gotovinskih transakcija obavljeno je u eurima.
Europska središnja banka od 2013. je počela obnavljati novčanice kako bi ih zaštitila od krivotvorenja. Posljednja promjena bila je 28. svibnja 2019. godine kada su uvedene nove novčanice od 100 i 200 eura.
Hrvatska će u eurozonu 2023.
Bliži se trenutak kada će Hrvatska uvesti euro kao valutu, a odabrani su i motivi koji će se naći na hrvatskim kovanicama eura - kuna, šahovnica, geografska karta Hrvatske, glagoljica te Nikola Tesla. Hrvatska će u eurozonu ući 1. siječnja 2023. godine, a hrvatsku kunu zamijenit će eurom preko noći. Prva dva tjedna koristit će se obje valute.
- Tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura u optjecaju će se istodobno nalaziti kune i euri, a trgovci bi ostatak novca kupcima trebali vraćati isključivo u eurima - objasnili su iz HNB-a i dodaju kako će nakon isteka tog perioda euro biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da postoji visoki konsenzus o tome da je ulazak, kao i sam put Hrvatske prema eurozoni, koristan za hrvatsko gospodarstvo i građane.
Pogledajte video:
Pokretanje videa...
VIDEO
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocijenio je kako je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati od ulaska u eurozonu.
- Koristi od ulaska u europsku monetarnu uniju su smanjenje deviznog valutnog rizika, koji je u Hrvatskoj najveći od svih zemalja Europske unije koje još nisu uvele euro. Mi imamo vrlo visoku razinu eurizacije, većina duga svih sektora u Hrvatskoj, od kućanstava, do poduzeća i države vezana je uz eura. U kunama je to više od 520 milijardi kuna, to znači da je to 75 posto duga svih sektora koji je ili u euru ili indeksiran u euro - kazao je guverner Vujčić. Dodao je da će ulaskom u eurozonu padati kamatne stope, rasti rejting države a Hrvatska će postati atraktivnija zemlja za turizam i za investicije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
