EU: Odluke o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini, sankcije protiv iranskih dužnosnika

Program osposobljavanja 15 tisuća ukrajinskih vojnika započet će sredinom sljedećeg mjeseca, na teritoriju EU-a.

Odluku su donijeli ministri vanjskih poslova država članica na sastanku u Luxembourgu. Donesena je bez suglasnosti Mađarske, odnosno mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sziijarto nije za to glasao nego je izišao iz dvorane dok se glasalo.

S druge strane, Sziijarto je glasao za paket od 500 milijuna nove vojne pomoći Ukrajini.

UNIJA TRENUTNO IMA 27 ČLANICA Njemački kancelar pozvao je na proširenje Europske unije

Ministri su također uveli sankcije za 11 pojedinaca i četiri pravne osobe iz Irana koje su odgovorne za ubojstvo 22-godišnje Mahse Amini i za represiju nad prosvjednicima koji već danima prosvjeduju protiv iranskog režima.

Policija za ćudoređe privela je Mahsu Amini jer nije nosila hidžab prema propisima i ona je umrla u zatvoru.

“Zgroženi smo još uvijek neobjašnjenim ubojstvom Mahse Amini i brutalnim obračunom snaga sigurnosti protiv prosvjednika koji i dalje umiru ili su zatočeni u rukama snaga sigurnosti”, rekao je visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Ministri su također razgovarali o navodnoj uporabi iranskih dronova za napade na Ukrajinu. Borrell je rekao da se sada prikupljaju dokazi i ako se te informacije pokažu točnima, EU je spreman uvesti dodatne sankcije.

Šefovi diplomacija dali su zeleno svjetlo i za raspoređivanje europske promatračke misije na armenskoj strani granice s Azerbajdžanom.

DUŽ GRANICE Armenija i Azerbajdžan pristali na civilnu misiju Europske unije

“Naša nazočnost u kontekstu sukoba između ove dvije zemlje značajan je signal spremnosti Europske unije da podrži stabilnost u južnom Kavkazu”, rekao je Borrell.

Dobar dio sastanka bio je posvećen odnosima s Kinom. Borrell je rekao da je potvrđen višetračni pristup u odnosu s tom zemljom - s jedne strane to je partner s kojim treba surađivati, a s druge suparnik i sustavni rival.

Na sastanku je bilo riječi i o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora održanih 2. listopada.

Borrell je rekao da su izbori bili dobro organizirani, ali da ima navoda o prijevarama te da se ponovno broje glasovi na izborima za predsjednika Republike Srpske.

Rekao je i da je Komisija prijedlogom o davanju kandidatskog statusa BiH pod određenim uvjetima uputila jasnu poruku bosanskohercegovačkim vlastima.

“Oni sada moraju brzo uspostaviti izvršnu i zakonodavnu vlast na svim razinama i onda se posvetiti reformama. To je apsolutni prioritet”, rekao je Borrell.