EU je u ponedjeljak donijela odluku o pokretanju misije osposobljavanja 15.000 ukrajinskih vojnika, odobrila dodatnih 500 milijuna eura za nabavu oružja Ukrajini, te zaprijetila Iranu uvođenjem sankcije
EU: Odluke o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini, sankcije protiv iranskih dužnosnika
Program osposobljavanja 15 tisuća ukrajinskih vojnika započet će sredinom sljedećeg mjeseca, na teritoriju EU-a.
Odluku su donijeli ministri vanjskih poslova država članica na sastanku u Luxembourgu. Donesena je bez suglasnosti Mađarske, odnosno mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sziijarto nije za to glasao nego je izišao iz dvorane dok se glasalo.
S druge strane, Sziijarto je glasao za paket od 500 milijuna nove vojne pomoći Ukrajini.
Ministri su također uveli sankcije za 11 pojedinaca i četiri pravne osobe iz Irana koje su odgovorne za ubojstvo 22-godišnje Mahse Amini i za represiju nad prosvjednicima koji već danima prosvjeduju protiv iranskog režima.
Policija za ćudoređe privela je Mahsu Amini jer nije nosila hidžab prema propisima i ona je umrla u zatvoru.
“Zgroženi smo još uvijek neobjašnjenim ubojstvom Mahse Amini i brutalnim obračunom snaga sigurnosti protiv prosvjednika koji i dalje umiru ili su zatočeni u rukama snaga sigurnosti”, rekao je visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Ministri su također razgovarali o navodnoj uporabi iranskih dronova za napade na Ukrajinu. Borrell je rekao da se sada prikupljaju dokazi i ako se te informacije pokažu točnima, EU je spreman uvesti dodatne sankcije.
Šefovi diplomacija dali su zeleno svjetlo i za raspoređivanje europske promatračke misije na armenskoj strani granice s Azerbajdžanom.
“Naša nazočnost u kontekstu sukoba između ove dvije zemlje značajan je signal spremnosti Europske unije da podrži stabilnost u južnom Kavkazu”, rekao je Borrell.
Dobar dio sastanka bio je posvećen odnosima s Kinom. Borrell je rekao da je potvrđen višetračni pristup u odnosu s tom zemljom - s jedne strane to je partner s kojim treba surađivati, a s druge suparnik i sustavni rival.
Na sastanku je bilo riječi i o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora održanih 2. listopada.
Borrell je rekao da su izbori bili dobro organizirani, ali da ima navoda o prijevarama te da se ponovno broje glasovi na izborima za predsjednika Republike Srpske.
Rekao je i da je Komisija prijedlogom o davanju kandidatskog statusa BiH pod određenim uvjetima uputila jasnu poruku bosanskohercegovačkim vlastima.
“Oni sada moraju brzo uspostaviti izvršnu i zakonodavnu vlast na svim razinama i onda se posvetiti reformama. To je apsolutni prioritet”, rekao je Borrell.