Uskoro istječe rok trajanja za dio cjepiva, a interes za cijepljenje tjednima opada

Što kad dijete želi cjepivo, ali roditelj to brani: Stariji od 16 mogu sami odlučiti o cijepljenju

Ja se želim cijepiti, ali se moji roditelji s tim ne slažu, nisu cijepljeni ni oni, kazao nam je u povjerenju jedan 17-godišnjak iz Zagreba. Dodaje da je puno njegovih prijatelja već cijepljeno, i da bi i on to želio. U kući, međutim, nema rasprave na tu temu. Iako je nadomak punoljetnosti, na cijepljenje ne može sam doći, mora biti s roditeljem ili skrbnikom, potvrđeno nam je i na jednom zagrebačkom punktu za cijepljenje. Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević odgovara, međutim, kako bi djeci starijoj od 16 godina trebalo dozvoliti da se cijepe, ako to žele. Mlada osoba starija od 16 godina mogla bi sama donijeti odluku da se želi cijepiti protiv Covida-19, uz preporuku svojega liječnika, napominje Pravobraniteljica. Prema podacima HZJZ-a, dosad je u Hrvatskoj cijepljeno 33.726 mlađih od 18, od čega u dobi 5-9 godina njih 668, a u dobi 10-14 godina 8446 djece.

- I naš Ured susreo se sa slučajevima da se djeca žele cijepiti protiv Covida-19, ali im roditelji to ne dopuštaju. Obiteljski zakon pravi razliku između djece kao pacijenata ili korisnika zdravstvenih usluga, ovisno o tome jesu li starija ili mlađa od 16. Dok je za djecu mlađu od 16 za donošenje odluke o preventivnom, dijagnostičkom ili terapijskom postupku potreban informirani pristanak roditelja, dijete koje je navršilo 16 i koje, prema ocjeni liječnika raspolaže s obavijestima potrebnim za oblikovanje vlastitog mišljenja o konkretnoj stvari i dovoljno je zrelo za donošenje odluke, može samostalno dati pristanak na pregled, pretragu ili medicinski postupak, odgovara Pirnat Dragičević. Suglasnost roditelja i za dijete starije od 16 godina bit će potrebna jedino ako je, prema procjeni liječnika, riječ o medicinskom postupku koji je povezan s rizicima teških posljedica za fizičko ili psihičko zdravlje djeteta, naglašava.

No na punktovima za cijepljenje maloljetnik bez pratnje roditelja ili skrbnika ipak neće biti primljen.

- Ovo pitanje treba razmatrati u svjetlu činjenice da cijepljenje protiv Covida-19 nije propisano kao obvezno u Republici Hrvatskoj, već je ponuđeno kao mogućnost isključivo na dobrovoljnoj bazi. Prema članku 17. Zakona o zaštiti prava pacijenata prihvaćanje pojedinog dijagnostičkog ili terapijskog postupka za dijete daje njegov zakonski zastupnik ili skrbnik. Kad je riječ o neobveznom cijepljenju, podrazumijeva se da će o tome odlučivati roditelj, koji pritom mora voditi računa o zaštiti najboljeg interesa djeteta. Naša je preporuka da se u vezi s time konzultira s djetetovim obiteljskim liječnikom, te da se i putem domova zdravlja i putem odgojno-obrazovnog sustava roditelje detaljnije informira o svim mogućnostima zaštite protiv Covida-19, te o zaštiti koju cjepivo pruža djeci, o mogućim nuspojavama i slično. Svakako je poželjno da roditelji razgovaraju s djecom o tome, napominje pravobraniteljica za djecu. Kako nastavlja, prema Obiteljskom zakonu roditeljsku skrb roditelji su dužni ostvarivati u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima, a o pojedinačnim sadržajima roditeljske skrbi dužni su razgovarati i sporazumijevati se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelošću.

Više pročitajte OVDJE.

Uskoro istječe rok trajanja za dio cjepiva, a interes za cijepljenje je sve manji

Interes za cijepljenje nije više velik, a najmanje je onih koji dolaze cijepiti se prvom dozom. Dijelu isporučenog cjepiva istječe i rok trajanja, javlja RTL.

- Interes je drastično pao, prije mjesec dana imali smo i preko 2500 zainteresiranih dnevno, a sada smo spali na 400 ljudi na dan - kazala je Marija Posavec, voditeljica smjene cijepljenja na Zagrebačkom velesajmu. Broj timova ovdje smanjen je s 12 na šest.

- Nema nikakvih naznaka niti datuma zatvaranja, ali punkt za masovno cijepljenje nije nešto što je održivo. Za početak je to bilo dobro i napravili smo veliki posao - otkrila je Marija Posavec.

Najmanji je interes za prvu dozu, u posljednja 24 sata prvom dozom se cijepilo 704 ljudi, a tijekom cijelog vikenda 605.

Do sad je stiglo 6,936.240 doza cjepiva, a utrošeno je 5,147.524 doza. Dok na centralnom lageru još je 164 tisuće doza.

Točno 3300 doza vrijedi do 31. ožujka, a sve druge imaju dulji rok trajanja.

- Uvijek se troši cjepivo koje ima kraći rok trajanja, a oni s dužim dolaze kasnije na red. Sustav donacija je ugrađen od samog početka i mi smo tako preko milijun i pol doza donirali što direktno što putem mehanizma Covaxa - rekla je Goranka Petrović, epidemiologinja HZJZ-a. 

Rok valjanosti cjepiva određuje se tijekom ispitivanja.

-Rok valjanosti može se dodatno produžiti kada proizvođač provede ispitivanja pa je tako za Pfizer i Modernu produživano prvo za šest, a onda na devet mjeseci. Nakon roka valjanosti cjepiva se moraju zbrinuti kao medicinski otpad - kazala je glasnogovornica HALMED-a Maja Bašić.

A koliko je doza završilo kao medicinski otpad, iz Zavoda za javno zdravstvo ne odgovaraju. 

-Uništen je dio pošiljke koja je trebala otići u Afriku, ali zbog odbijanja s njihove strane ondje nije završila - tvrde.

. Uvjeravaju da to ne remeti plan cijepljenja, za koje ionako nema interesa.

Španjolska ukida obvezne maske na otvorenom

Španjolska je u četvrtak ukinula obveznu upotrebu maski na otvorenom, javlja The Guardian.

Prvi put su uveli obvezno nošenje maski na otvorenom u svibnju 2020., ali su ga ukinuli u lipnju prošle godine. Nošenje maske i dalje je bilo potrebno u zatvorenim javnim prostorima.

Međutim, vlada je ponovno uvela tu mjeru neposredno prije Božića jer su slučajevi novozaraženih eksplodirali zbog omikrona.

Čak i kada su u četvrtak mjere popustile diljem zemlje, u Madridu ih se neki drže po navici.

- Nosim ju i nastavit ću to činiti iako zakon kaže da ju mogu skinuti - rekao je Alberto Diaz, umirovljenik.

Iako će ostati obvezne na velikim okupljanjima na otvorenome gdje nije moguće držati socijalnu distancu, no više neće biti potrebne na školskim igralištima.

Mjere za barove i restorane ublažene su prošlog mjeseca, ali prostori za noćni život ostali su zatvoreni do petka - a većina bi trebala biti otvorena i nakon ponoći.

Unatoč visokoj stopi cijepljenja, slučajevi Covida eksplodirali su u Španjolskoj tijekom božićnih praznika, što joj je dalo jednu od najvećih stopa incidencije u Europi, iako je sada situacija puno bolja.

Do sada je Španjolska zabilježila oko 10,5 milijuna zaraženih i više od 95.000 smrtnih slučajeva.

HZJZ objasnio razliku između smrti od korone i s koronom

Od početka pandemije u Hrvatskoj je preminulo 14.329 ljudi od korone, stoji na Koronavirus.hr. No, odnedavno se bilježi i razlike u smrti, točnije jesu li preminuli od ili s koronom.

Takve razlike provode od 10. siječnja ove godine, javlja N1.

Tako je od 10. siječnja do 9. veljače preminulo 1.437 ljudi, a od toga je 1.051 ljudi od korone, dok je 386 preminulo s koronom.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pojasnili su razliku.

- Smrt bolesnika koji su umrli od covida, definira se kao smrt uzrokovana bolešću koja je klinički kompatibilna s potvrđenim slučajem covida-19, osim ako postoji jasni drugi uzrok smrti koji se ne može povezati s covidom-19, primjerice neka vrsta traume. Klinički tijek razvoja bolesti je liječnicima dobro poznat, a među ostalim podrazumijeva završetak pneumonijom, plućnom embolijom, RDS-om, sepsom ili drugim posljedicama covida-19. Također, da bi se definirala smrt od covida, između vremena bolesti i smrti ne smije postojati razdoblje potpunog oporavka.

S druge strane, smrt bolesnika koji su umrli s covidom, definira se kao smrt koja je uzrokovana i klinički kompatibilna s drugim bolestima (npr. trauma, rak u terminalnoj fazi, moždani udar, infarkt miokarda, terminalna faza bubrežnog zatajenja, terminalna faza zatajenja jetre i dr.) i ne postoji jasan klinički tijek bolesti koji se povezuje s covidom - pojasnili su.

Sabor u petak zadužuje Vladu da provjeri Mostove potpise

Hrvatski sabor u petak bi i formalno trebao zadužiti Vladu da provjeri broj i vjerodostojnosti potpisa prikupljenih za Mostove referendumske inicijative Odlučujmo zajedno i Dosta je stožerokracije!

Sabor će, naime, glasovati o takvom prijedlogu Odbora za Ustav i Poslovnik, kao i o prijedlogu da se u prebrojavanje uključe i minimalno po dva predstavnika svake inicijative čiji su ciljevi ukidanje covid potvrda i prebacivanje ovlasti sa Nacionalnog stožera na Sabor.

Most je u i saborskoj raspravi ustrajavao da se odredi rok u kojem Vlada treba prebrojiti potpise, no većina tome nije bila sklona, kao ni zahtjevu oporbe da se brojanje povjeri Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

"Koliko će trajati postupak provjere potpisa to u ovom trenutku ne mogu reći, to više onda nije u rukama Sabora“, rekao je u ponedjeljak predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Objasnio je kako se, čim brojanje bude gotovo, "loptica  vraća" u Sabor.

Utvrdi li se da je Most skupio dovoljno potpisa moguća su dva scenarija: da Sabor raspiše referendum ili da od Ustavnog suda zatraži ocjenu jesu li referendumska pitanja u skladu sa Ustavom.

"Vidjet ćemo što će se dogoditi, može se dogoditi da ne bude dovoljno potpisa, ali o tom potom, ne bih govorio unaprijed", kazao je Jandroković.

Most je potpise prikupljene za raspisivanje referenduma predao Saboru 24. siječnja, objavio je da imaju 410. 533 (za inicijativu Odlučujmo zajedno) i 409.219 potpisa (za inicijativu Dosta je!), što je više od potrebnih 368.867.

Sabor će u petak glasovati i o izmjenama paketa pravosudnih zakona, u njemu su i izmjene zakona o sudovima, o Državnom odvjetništvu te o područjima i sjedištima sudova i državnih odvjetništava. Njima se, uz ostalo, precizira postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda i glavnog državnog odvjetnika, te uvodi obvezna sigurnosna provjera svih sudaca i državnih odvjetnika svakih pet godina.

Prije samog glasovanja, raspravit će amandmane podnijete na te zakone, te izmjene Zakona o predmetima opće uporabe.

Ti predmeti, među inim, obuhvaćaju proizvode namijenjene dojenčadi i djeci mlađoj od tri godine za olakšavanje hranjenja, posuđe, pribor, dječje igračke, kozmetičke proizvode itd.

Sada se detaljnije uređuju opći uvjeti koje takvi predmeti moraju ispunjavati, nadzor nad proizvodnjom i stavljanjem istih na tržište.