Erdogan: Hrvatska je dobar primjer međuvjerskog suživota

Hrvatska je hvalevrijedan primjer suživota različitih vjeroispovjesti, rekao je u srijedu u Zagrebu turski predsjednik Tyyip Erdogan i poručio da u suvremenim društvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija.

"Muslimani danas u Hrvatskoj slobodno prakticiraju svoju vjeroispovijest i nisu izloženi nijednoj vrsti diskriminacije i marginalizacije",rekao je Erdogan na obilježavanju 100. godišnjce islama u Hrvatskoj.

Tome je znatno pridonijela suradnja između Turske i Hrvatske, dodao je predsjednik Turske koji boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj.

Prisjetio je Saveza civilizacija, inicijative koju je potaknuo 2005. zajedno s tadašnjim španjolskim premijerom, a koji je danas prerastao u savez 145 zemalja članica.

"Ako budete zagovarali dijalog, suživot različitih vjeroispovijesti, budite sigurni da će se oni koji nas pokušavaju okrenuti jedne protiv drugih sruštiti u vlastitoj tami", rekao je Erdogan.

Poručio je da je razlike u vjeroispovijesti pogrešno tumačiti na temelju bolnih povijesnih događaja, već se treba okrenuti "sjajnim primjerima suživota". "Hrvatska nam je danas pružila hvalevrijedan primjer", istaknuo je.  

Veliki muftija islamske zajedice u BiH Husein efendija Kavazović rekao je da muslimani doživljavaju Hrvatsku kao svoju domovinu u kojoj mogu izraziti svoj muslimanski europski identitet.

Ocijenio je da prava i položaj muslimana u Hrvatskoj mogu poslužiti kao uzor drugim zemljama Europe. "Oni su vjerodostojan temelj da odgovorno i s međusobnim povjerenjem promišljamo odnos muslimana i ostalih vjerskih zajednica te izazove pred kojima stoje muslimani i pluralna Europa", rekao je čelnik muslimana u BiH.

Podsjetio je na rat u BiH devedesetih godina kada je susjedna Hrvatska primila stotine tisuća izbjeglica iz te zemlje. "Muslimani u BiH to nikada neće zaboraviti i uvijek će se sa zahvalnošću sjećati tog nesretnog vremena", istaknuo je reis-l-ulema.

Kao posebno važan događaj u povijesti muslimana u Hrvatskoj spomenuo je otvaranje nove džamije u Zagrebu 1987., što je "muslimanima, nakon iskušenja u komunizmu, gotovo prekretnički unijelo samopouzdanje i nadu".

Član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović također je Hrvatsku istaknuo kao primjer da je u suvremenoj Europi moguće uspostaviti odnos države i muslimanske zajednice na načelima stvarne integracije.

"Način na koji je Hrvatska riješila položaj muslimana treba biti putokaz i inspiracija drugima u Europi" u kojoj živi 20 milijua muslimana, rekao je Izetbegović.

Dodao je da se Bošnjaci u Hrvatskoj sve češće uzimaju kao primjer uspješne integracije muslimana koji u Europi traže utočište od rata i nasilja.

"Islam nije stran Europi niti je stran njenom duhu. Onoga što danas prepoznajemo kao duh Europe ne bi bilo bez doprinosa islama...Kada bi Europa iz svog civilizacijskog i kulturnog naslijeđa pokušala odstraniti muslimanske elemente, poljuljala bi temelje na kojima počiva", naglasio je Izetbegović.

"Različitosti vjera i religija ne sputavaju nikoga, to mora biti vizija naše zajedničke budućnosti", zaključio je politički vođa Bošnjaka.

Na svečanosti u HNK bili su i predstavnici Katara, Kuvajta, UAE i Saudijske Arabije.

Državni vrh na svečanoj akademiji u povodu 100 godina islama u Hrvatskoj

Cijeli hrvatski državni vrh na svečanoj akademiji u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK)  čestitao je pripadnicima Islamske zajednice u Hrvatskoj 100. obljetnicu pravnog i institucionaliziranog islama u Hrvatskoj, istaknuvši pritom integriranost i važnost muslimana u sveukupnom životu hrvatske države.

Na svečanosti, uz predstavnike Islamske zajednice u Hrvatskoj, sudjelovali su brojni gosti iz Hrvatske i inozemstva, među kojima i predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, predsjednik Vlade Tihomir Orešković te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Na početku svečanosti obilježavanja stote obljetnice od odluke Hrvatskog sabora o priznanju ravnopravnosti islama s drugim religijama, prisutne je pozdravio predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija dr. Aziz efendija Hasanović.

'U Hrvatskoj postignut vrhunac u uređenosti odnosa na svima razinama'

"Bila je to dalekovidna jednoglasna odluka tadašnjeg Hrvatskog sabora kojoj se danas divimo i čiju dalekovidnost proslavljamo. Ta odluka bila je presudna u nesmetanom razvijanju islama i muslimana koji su se organizirali u Islamsku zajednicu, koja je danas stabilna i prepoznatljiva po svom djelovanju", rekao je Hasanović. Dodao je kako je Zajednica prošla mnoge uspone i padove, političke sustave i ratove ali je opstala i ostala vjerna islamskom nauku i promicanju univerzalnih vrijednosti.

"Tijekom 100 godina svog egzistiranja uvijek je bila konstruktivni i afirmativni čimbenik ovog društva, što se pokazalo i u Domovinskom ratu u kojem je, braneći univerzalne vrijednosti, 1180 muslimana dalo živote kako bi mi danas, zaduženi njihovim životima, nastavili graditi društvo po mjeri svih njezinih građana, bez obzira na naciju, vjeru, spol, rasu", rekao je Hasanović.

"Mi ne govorimo o suživotu već živimo život. Žao nam je što takav uređeni odnose s manjinskim zajednicama nemaju i drugi", istaknuo je i naglasio odlične odnose s drugim vjerskim zajednicama, posebno s većinskom Katoličkom crkvom, za što se zahvalio kardinalu Josipu Bozaniću.

Predsjednik Mešihata uputio je zahvalu sadašnjima i dosadašnjim hrvatskim predsjednicima - Franji Tuđmanu, Stipi Mesiću, Ivi Josipoviću i Kolindi Garbar Kitarović, Hrvatskom saboru te svim dosadašnjim vladama za razumijevanje koje su imali za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj i njezino nesmetano funkcioniranje. Posebno se zahvalio turskom predsjedniku Erdoganu što se odazvao pozivu da prisustvuje današnjoj proslavi.

'Muslimani su sastavni dio hrvatskoga društva'

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović zahvalila je muslimanskim vjernicima na svemu što su učinili i čine za dobro Hrvatske. „Muslimani su sastavni dio hrvatskoga društva i hrvatske kulture, a vjerski život i moralna uvjerenja temelj su tome doprinosu“, poručila je te navela da hrvatska kultura, znanost, umjetnost, školstvo ... nisu zamislivi bez sudjelovanja muslimana. „Među njih treba ubrojiti nekoliko ministara u hrvatskim vladama, uključujući i današnjeg ministra kulture“, navela je.

Mnogi su muslimani, kazala je Grabar-Kitarović, isticali i ističu svoju pripadnost hrvatskom kulturnom krugu i hrvatskom domovinstvu, a naročito su to pokazali u Domovinskom ratu, kada ih je oko 1100 poginulo ili nestalo. Istodobno tih godina Hrvatska je primila i zbrinula stotine tisuća izbjeglica iz BiH.

„Takvu privrženost muslimana u Hrvatskoj našoj slobodi i neovisnosti, kao i hrvatsku spremnost pomoći izbjeglicama iz BiH, nije narušio ni nesretni sukob u toj zemlji, čijem su zaustavljanju pridonijeli i vjerski poglavari muftija Šefko Omerbašić te kardinal Franjo Kuharić“, naglasila je predsjednica.

Ravnopravni položaj muslimana u Hrvatskoj bio je temelj donošenju Ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa iz 2002. između Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj i hrvatske Vlade, te taj dokument, uvjerena je predsjednica, može biti poticaj pravnim rješenjima u drugim europskim državama koje teže urediti to pitanje.

„Danas, kad je europski prostor preplavljen pitanjima vezanim uz migracije i integraciju izbjeglica iz ratom zahvaćenih država, strahom od terorizma i kulturnim napetostima, hrvatsko iskustvo zajedničkoga i mirnog života više je nego dragocjeno“, kazala je.

Zahvalila se i na iskazanome prijateljstvu predsjedniku Turske Recepu Tayyipu Erdoganu rekavši kako hrvatski narod ne zaboravlja iskreno prijateljstvo koje su prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i Republici Hrvatskoj iskazivali njegovi prethodnici – pokojni predsjednici Turgut Ozal i Suleyman Demirel.

'Doprinos muslimana miru i toleranciji'

U svom obraćanju nazočnima na svečanoj akademiji predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner zahvalio se svima u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj zbog očuvanja kulture međureligijskog dijaloga a time i zbog doprinosa miru i toleranciji u hrvatskom društvu.

"Današnja svečana i lijepa obljetnica prigoda je da obnovimo sjećanje na sve ono što nas veže u našim odnosima i zbog čega nas današnji dan ispunjava veseljem. Neka nam današnja obljetnica bude i dodatni poticaj za širenje međuvjerskog dijaloga ne samo ovdje u Hrvatskoj gdje se ponosimo najboljim odnosima u Europi između Islamske zajednice i države, već neka to bude primjer i za druge dijelove svijeta, koji će tim zemljama pomoći boljem međusobnom razumijevanju i u, nažalost, zaraćenim dijelovima svijeta učvršćivanju mira, obnovi razrušenih gradova i povratku izbjeglica njihovim domovima", rekao je predsjednik Sabora.

Orešković: Veliki doprinos Islamske zajednice u Domovinskom ratu

Čestitajući 100. obljetnicu islama u Hrvatskoj, predsjednik Vlade Tihomir Orešković rekao je kako cijeni što Islamska zajednica promiče pristup potpune integracije muslimana u hrvatsko društvo.

"U našoj novijoj povijesti su mnogi muslimani imali istaknute uloge u izgradnji moderne hrvatske države. Htio bih posebno istaknuti da je tijekom Domovinskog rata veliki broj muslimana položio svoje živote u obrani Hrvatske. Njihovu žrtvu nećemo zaboraviti. Za odlične odnose i suradnju Republike Hrvatske i Islamske zajednice uvelike je zaslužan Ševko efendija Omerbašić, koji je bio glavni muftija punih 24 godine i predano je radio na promicanju dobrih međureligijskih odnosa", rekao je Orešković.

"Svjestan sam da je pred nama još mnogo izazova i predrasuda protiv kojih se moramo boriti, ali možemo se čvrsto osloniti na stečeno iskustvo zadnjih 100 godina. Kad je Hrvatska pristupila kao nova članica EU-e, govorilo se kako ima puno toga za ponuditi Europi. I to je zaista istina. Danas možemo potvrditi da zasigurno možemo biti ponosni na svoj miroljubivi i velikodušni pristup prema svim vjerskim zajednicama i islamskoj. Treba uvijek naglašavati što nas povezuje, a ne razdvaja i imati jedan ljudski pristup za koji ću se uvijek zalagati", zaključio je predsjednik Vlade.

'Muslimani sastavni dio multikulturnog Zagreba'

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić naglasio je pak kako su muslimani sastavni dio današnjeg multikulturnog Zagreba, grada koji je potiče najrazličitije oblike koegzistencije kultura naroda i religija.

"Zato danas kao malo koji gradonačelnik na političkoj karti Europe i svijeta mirne savjesti i pune duše mogu reći: islam je u Zagrebu doma, a muslimani i te kako svjesni toga da su svoji na svome, barem jednako kao većinski katolici, barem jednako kao i hrvatski pravoslavni i Židovi. Muslimani su tijekom 100 turbulentnih političkih godina gradili Hrvatsku kao svoj dom ne inzistirajući na negaciji tuđih identiteta i našli svoje mjesto pod suncem", rekao je Bandić pozvavši "Europu i svijet, istok i zapad" da dođu u Zagreb u uvjere se u to.