Dosad je bilo poznato da je suvlasnik Ine, mađarski MOL, pokrenuo i treću arbitražu protiv Hrvatske, ali ne i iznos odštete koju traže jer im je podignuta naknada za crpljenje nafte i plina. Dvije arbitraže su već dobili
Ekskluzivno: MOL od Hrvatske traži dodatnih 34 milijuna eura odštete u još jednoj arbitraži
Mađarski MOL od Hrvatske traži dodatnih 34,35 milijuna eura, ekskluzivno doznaju 24sata od upućenih u ovu novu arbitražu. Radi se o trećoj arbitraži koju Hrvatska vodi protiv suvlasnika Ine, a dosadašnje dvije je država izgubila.
Još od prošle godine u ovo doba je bilo poznato da je MOL pokrenuo i treću arbitražu protiv Hrvatske, ali niti jedna strana u postupku nije htjela otkriti o kojem se iznosu radi. MOL je pokrenuo arbitražnu tužbu jer smatra da je oštećen dizanjem naknade za crpljenje ugljikovodika između 2011. i 2015. godine. Odluku je donijela još Vlada Zorana Milanovića u jeku sporova s MOL-om, a MOL je tvrdio da su im time pričinili štetu.
MOL je tražio tu odštetu i na arbitražnom sudu u Washingtonu(ICSID), ali se taj sud proglasio nenadležnim za taj dio u sporu koju je MOL dobio. MOL je imao tri mjeseca pokrenuti novi postupak, a to je učinio pred međunarodnom arbitražnim sudom Ujedinjenih naroda u Ženevi, UNCITRAL. U ovom slučaju, DORH brani interese Republike Hrvatske, a tražili su i pomoć inozemnih odvjetnika specijaliziranih za takve slučajeve.
Hrvatska je protiv MOL-a izgubila dvije arbitraže. Prvo je pala ona koju je pokrenula Milanovićeva Vlada protiv MOL-a tereteći ih za izbjegavanje preuzetih ugovornih obveza nakon kupnje udjela u Ini. Nakon te izgubljene arbitraže, tada tek ustoličeni premijer Andrej Plenković je na Badnjak 2016. godine najavio da će Hrvatska otkupiti MOL-ov udjel u Ini i tako vratiti Inu u hrvatske ruke. To se nije dogodilo.
Druga izgubljena arbitraža je imala i konkretne financijske posljedice. Pokrenuo ju je MOL zbog neispunjavanja obveza Vlade oko preuzimanja plinskog biznisa. Dobio je manji dio odštete koju su tražili, a Hrvatska je morala platiti 235,8 milijuna dolara odštete. Iako je presuda donesena u lipnju 2022. i od tog razdoblja su tekle kamate, Vlada nije godinu dana isplatila odštetu. Kako smo pisali u svibnju ove godine, to je svaki dan nosilo 28.000 dolara kamata, pa su one narasle za dodatnih devet milijuna dolara koje su morale biti plaćene iz proračuna. Vlada nikada nije objasnila zašto je čekala i bezrazložno platila dodatne kamate.