Hrvatska proizvodi pšenice više nego što potrebno i izvozi preko talijanskih luka na kinesko tržište. Imamo dosta silosa i zaliha, kako za ulje tako i za brašno, rekao je prof. Novotny
Ekonomist: Katastrofalni smo sa zalihama, cijene voća i povrća će rasti jer je skuplji transport
Cijene osnovnih namirnica neprestano rastu. Zašto je tome tako i koliko će one još rasti, odgovara ekonomski stručnjak prof. dr. sc. Damir Novotny.
POGLEDAJTE VIDEO: VOX POPULI
Pokretanje videa...
Zašto su nam toliko porasle cijene osnovnih životnih namirnica?
Vrijeme jeftine hrane možemo zaboraviti. Unatrag 20 godina smo imali cijene hrane koje su zaista bile jeftine, a ovakav rast je bio očekivan s obzirom na tržište, ali i brojne krize. I ponuda i potražnja je bila blokirana - i to globalno. Potrošači nisu trošili i kada su se otvorila ta tržišta, potrošači su krenuli u potrošnju.
Možemo li očekivati da će cijene namirnica i dalje rasti?
Mišljenja sam da cijene više ne bi trebale rasti. Ista situacija kao i s naftom. Cijene su se sad stabilizirale. Tako će biti i s hranom. Imajmo na umu da Hrvatska ima dovoljno namirnica. Ono što možemo zaključiti jest da će nam cijene biti u rangu s cijenama u Sloveniji i Austriji, posebice kad uđemo u eurozonu.
Hoće li ipak neke cijene značajno porasti?
Hrvatska je katastrofalna s zalihama voća i povrća. Tu bi moglo i vjerojatno će biti porasta cijena. Pogotovo jer ovisimo o uvozu, a cijena transporta je u porastu zbog porasta cijena nafte pa će posljedično porasti i cijene voća i povrća.
Spominje se rast cijena pšenice i ulja zbog ruske invazije na Ukrajinu, trebamo li strahovati?
Hrvatska proizvodi pšenice više nego što potrebno i izvozi preko talijanskih luka na kinesko tržište. Imamo dosta silosa i zaliha, kako za ulje tako i za brašno. Tu ne bi trebalo biti problema, osim ako Kinezi ne odluče puno više kupovati, tad bi moglo biti porasta cijena, ali to je izvanredna situacija.
Kakva je situacija s mesom, šećerom, soli?
Cijena mesa neće porasti, posebice svinjetina. To tržište je stabilno i tu ne bi trebalo biti značajnog porasta. Pogotovo kad se stabiliziralo tržište derivata. Što se tiče soli, toga imamo dosta, a šećer se sve manje koristi i nema potražnje za tim.
Što država može učiniti?
Tržište će napraviti svoje. Poljoprivrednici će se sami usmjeriti na one proizvode koje će biti traženi na tržištu, a dovoljno je vremena da se možemo pripremiti na to. Nije dobro da država regulira cijene jer bi time se išlo na štetu onih siromašniji. Ali država treba pomoći oko uzgoja voća i povrća.