Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Joso Smolić je naglasio da nije riječ o jeftinoj radnoj snazi te da strani radnici ne ruše cijenu rada u RH
Državni tajnik: 'Zašto stranci dolaze raditi u Hrvatsku? Pa zato jer su visoke plaće...'
Državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Ivan Vidiš i potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Joso Smolić u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" komentirali su kako nije istina da su strani radnici povoljniji od domaćih, dok je demograf Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta upozorio na mogućnost getoizacije, poručivši kako hitno treba donijeti zakon koji bi to spriječio.
Jurić smatra da useljavanje u Hrvatsku ne može biti obično birokratsko pitanje.
- Mi smo još 2020., kad je Zakon o strancima donošen, ukazivali što će se točno dogoditi. Našli smo se nespremni u ovom procesu, nemamo integracijsku strategiju, nemamo migracijsku strategiju - rekao je Jurić te dodao da bi integracijska strategija trebala ciljati ne samo useljenike, nego i hrvatsko društvo.
- Mi sada još imamo šansu ne ponoviti pogreške zapadnih zemalja. Ta prilika traje vrlo kratko i trebamo hitno donijeti zakon koji bi spriječio getoizaciju - rekao je Jurić.
- Poslodavci radi vlastitog profita stavljaju po 70 ljudi u jedan stan. Tako osujećuju bilo kakvu mogućnost integracije - dodao je.
Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Joso Smolić reagirao je rekavši da je osobno bio 20-ak godina migrant i da zna što to znači te da se ovdje teret baca na poslodavca.
'Ne smijemo diskriminirati nijednog radnika'
- Ne radi getoizaciju poslodavac, nego država mora voditi o tome računa, lokalne samouprave, oni koji žele da imaju što više radnih mjesta da i pomognu tim poslodavcima - rekao je Smolić.
Među ostalim, rekao je da svaki radnik treba imati iste uvjete - bio on rođeni Zagrepčanin ili Nepalac.
- Ne smijemo diskriminirati nijednog radnika, nijednog građanina koji živi u RH. I ne trebamo to razdvajati, strani radnik, domaći radnik. Ja moram kazati, nije točno da je jeftina radna snaga izvana, iz uvoza. To moramo naglasiti jer to nije točno. Hrvatska ima zajamčenu minimalnu plaću, koja je i sad povećana, ali neće strani radnik raditi za nešto manje novca od kolege koji je iz istog grada iz RH, nego hoće za isti novac. A mi moramo platiti smještaj, hranu, režije i sve. Tko domaćem radniku plaća režije, tko mu plaća podstanarstvo? - rekao je Smolić.
Državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Ivan Vidiš rekao je da je ukidanje kvotnog sustava u 2020. godini bio dobar potez te da sada idu u neke nove izmjene. Kao glavne izazove istaknuo je integraciju te predvidljivost, i za strane radnike i za poslodavce.
- I zato je za početak jedna od najbitnijih izmjena koju je predložio MUP kao nositelj zakona da radna dozvola vrijedi tri godine. U tri godine mi već možemo zaista ponuditi jedan duži period, gdje i strani radnik i poslodavac i mi kao Ministarstvo, kao država, možemo ponuditi nešto više stranim radnicima. To je već jedan dobar period za integraciju i prilagodbu - rekao je Vidiš te dodao da su putem vaučer-sustava prvi put ponuditi učenje hrvatskog jezika uz posao.
'Strani radnik je 30, 40 i nekada i više u postotku skuplji od domaćeg radnika'
- Ukupno gledano, sustav funkcionira dobro. Strani radnici zadovoljni su uvjetima u Hrvatskoj, zato ovamo dolaze - rekao je Vidiš.
- Strani radnik je 30, 40 i nekada i više u postotku skuplji od domaćeg radnika - komentirao je Smolićevo izlaganje.
Smolić je naglasio da nije riječ o jeftinoj radnoj snazi te da strani radnici ne ruše cijenu rada u RH.
Vidiš je rekao i da za sada plaće rastu u svim sektorima, a najavio je i da će na temelju Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada kreirati crnu listu na kojoj će poslodavci koji ne prijave stranog radnika biti šest godina te će za svakog radnika biti kažnjeni.
- Tko je nama konkurencija za te strane radnike? Cijeli svijet. Zašto oni ovamo dolaze? Jer su visoke plaće - rekao je također Vidiš.
Jurić je rekao da je "naša tragedija u tome što smo mi zbog 200 eura, za koliko nismo htjeli povisiti plaću našim radnicima koji su zbog toga otišli u Njemačku, sada otvorili vrata takozvanoj jeftinoj radnoj snazi".
Rekao je i da BDP nije pokazatelj života malog čovjeka, kao i da nitko ne zna koliko je stranih radnika u Hrvatskoj.