Potencijalni broj ugroženog stanovništva kretao bi se oko 275.000, a štete na gospodarstvu dosegle bi iznos oko 138 milijardi kuna, dok bi štete vezane uz društvenu stabilnost i politiku bile reda veličine 70 milijardi kuna
MALO VJEROJATAN NAJGORI SCENARIJ
Dramatična procjena za Zagreb: Pukne li Savski nasip, ugroženo je najmanje 342.000 građana
U dokumentu "Procjena rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba", koji su stručnjaci različitih profila 2019. godine izradili za Grad Zagreb, opisuju se najgori mogući scenariji za potres, poplavu, industrijsku nesreću, toplinske valove i epidemije. Tako se i za poplavu navodi najgori mogući scenarij, za koji se kaže da je iznimno malo moguć no potreban je kako bi se i takav scenarij osvijestilo, odnosno kako bi i za njega postojao plan i sustav postupanja. Opisuje se, kako navode, "najgori mogući scenarij male vjerojatnosti, ali najvećih posljedica".
Posebnu zabrinutost službi nije izazivao samo rast vodostaja, koji je u Zagrebu i okolici došao do tri najveće razine u povijesti mjerenja, već i činjenica da protok Save bio na rekordnim razinama, količina vode koja je nadirala u kratkom vremenu bila je izniman, pa je i snaga tog vodnog vala golema. To je bilo do sad nezapamćeno opterećenje za nasipe koji su već dobrano natopljeni kišom. No, iz Hrvatskih voda su u subotu navečer poručili: Nasipi su u dobrom stanju!
POGLEDAJTE VIDEOVIJESTI:
Pokretanje videa...
01:07
- Posljedice poplave nastale pucanjem Savskog nasipa bile bi katastrofalne. Iako je malo izgledno da dođe do pucanja Savskog nasipa zbog redovitog održavanja vodno-zaštitnih objekata, u slučaju takvog scenarija, osim velikih šteta, degradirat će se i kvaliteta života na poplavljenim područjima, bit će značajan broj dugotrajno raseljenih, a i epidemiološka situacija će biti vrlo ozbiljna.
Vjerojatnost događaja za mogućnost pucanja nasipa na području Grada Zagreba s obzirom na dosadašnje pokazatelje može se procijeniti kao iznimno mala, stoji u dokumentu.
- Scenarijem će se opisati situacija koja može nastati nakon pucanja Savskog nasipa na području Grada Zagreba tijekom visokog vodostaja. Takvim slijedom događaja uz određeni broj mrtvih i ozlijeđenih osoba, nastala bi značajna materijalna šteta u zoni poplavljivanja, a bili bi ugroženi i mnogi objekti kritične infrastrukture, škole i vrtići. Posebna opasnost odnosi se na mogućnost pucanja Savskog nasipa u noćnim satima. U tom slučaju posljedice su još gore, jer veliki iznenadni prodor vode u gradska naselja najbliža rijeci Savi može srušiti niske objekte (kuće prizemnice), dok se u njima nalaze stanari, prije poduzimanja bilo kakvih mjera evakuacije i spašavanja, piše.
- U obzir će se uzeti najgori mogući scenarij male vjerojatnosti, ali najvećih posljedica. Smisao je da se opisom najgore moguće situacije postavi temelj preventivnog planiranja i operativnog osnaživanja snaga civilne zaštite na području Grada Zagreba, što u konačnici predstavlja proces smanjenja rizika. Poplava može ozbiljno ugroziti objekte kritične infrastrukture na području Grada Zagreba samo uslijed pucanja Savskog nasipa. S obzirom na sve učestalije vremenske nepogode, posebno grmljavinske pljuskove koji uključuju vrlo veliku količinu padalina, neki objekti kritične infrastrukture mogu biti poplavljeni zbog nedovoljne propusnosti kanalizacije koja ne može prikupiti dovoljnu količinu vode, no takvi događaji mogu samo privremeno ometati rad te se ne očekuju veće štete, stoji u nastavku.. Kako se dalje navodi, na gradskim područjima smještenim uz sjevernu i južnu obalu Save problem predstavljaju i podzemne vode koje poplavljuju podrume zgrada tijekom visokog vodostaja, no takvi događaji ne mogu ozbiljno ugroziti objekte kritične infrastrukture, već eventualno otežati rad. Budući da sva naselja u Gradu Zagrebu nisu povezana na glavni
vodoopskrbni sustav, u slučaju poplava moguće je zamućenje lokalnih vodoopskrbnih mreža tijekom i nakon poplava a zagađenje izvora vode može dovesti do epidemioloških i sanitarnih opasnosti.
Da bi se dogodila „katastrofalna“ poplava, meteorološki uvjeti moraju biti iznimno nepovoljni - potrebno je da padnu velike količine oborina (jaki intenzitet dugog trajanja) kako na području Hrvatske, tako i na području Slovenije. Realnu opasnost, iako malo izglednu, koja može prouzročiti vrlo velike štete uslijed poplavljivanja, može predstavljati puknuće Savskog nasipa tijekom visokog vodostaja. Takva situacija dovela bi do plavljenja većeg dijela naseljenog područja Grada Zagreba te bi bile ogromne štete na stambenom fondu, gospodarstvu i kritičnoj infrastrukturi. Poplavljene bi bile gradske četvrti Stenjevec, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug, Trnje, Peščenica – Žitnjak, Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad i manji dijelovi gradskih četvrti Podsused – Vrapče, Donji Grad, Črnomerec, Maksimir, Sesvete i Brezovica.
Najveću opasnost predstavlja pucanje Savskog nasipa na području grada tijekom visokog vodostaja, zatim otkazivanje retencija u podsljemenskoj zoni. Značajniju štetu mogu prouzročiti i bujične poplave nastale kratkotrajnim oborinama visokog intenziteta, ali se u tom slučaju štete očekuju na manjem zemljopisnom području izloženom olujnom nevremenu (dio naselja) a ne na širem području grada.
- Scenarij je orijentacijski i opisuje najgoru moguću situaciju. Mala je vjerojatnost da sve okolnosti budu najnepovoljnije, ali se u scenariju opisuje skup svih mogućih, a malo izglednih događaja vezanih uz prijetnju. Cilj tako postavljenog scenarija je potaknuti na
promišljanje o preventivnim mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi se smanjio rizik i ojačala spremnost, navodi se.
Scenarij ide ovako: "Već mjesec dana na području Grada Zagreba prisutan je vrlo visok vodostaj rijeke Save. Oboreni su svi rekordi prosječnih mjesečnih oborina za mjesec listopad. Kiša ne prestaje, pada već danima, a prognoze su i nadalje nepovoljne. Za sada unatoč visokom vodostaju ne prijeti opasnost od prelijevanja nasipa na području grada Zagreba jer je aktiviran odteretni kanal Sava.
- Odra kojim se višak vode odvodi u Lonjsko polje. Nadležni poručuju da su na snazi izvanredne mjere obrane od poplava, ali da ne postoji opasnost jer je situacija pod kontrolom, a ispravnost nasipa se svakodnevno kontrolira. Iznenada, u 03:00 sata u noći tijekom maglovite listopadske noći i izrazito visokog vodostaja rijeke Save, dolazi do pucanja nasipa na području gradske četvrti Trnje. Prodor vode je iznenadan i silovit. Nalet vode ruši prizemne objekte na području gradske četvrti Trnje. Otežavajuće okolnosti su te što zbog iznenadnosti događaja nije proglašena uzbuna a ljudi spavaju u prizemnicama koje su prve na udaru jakog poplavnog vala. Osim toga, prisutna je i vrlo gusta magla koja otežava vidljivost i detekciju točnog mjesta puknuća nasipa. Zbog poplavljivanja infrastrukture dolazi do nestanka električne energije na području zahvaćenom poplavom a zbog velikog broja poziva građana koji žele doznati što se događa ili dojaviti događaj blokirana je komunikacija prema hitnim službama. Zbog nestanka električne energije i preopterećenja nefunkcionalna je i komunikacija putem mobilnih telefona. Zbog blizine zgrade HRT-a mjestu proboja, poplavljene su prostorije, nestalo je struje, a ne rade niti agregati koji su isto tako poplavljeni pa je prekinuto emitiranje radio i TV programa HRT-a te je tako stanovništvo informacijski odsječeno. Poplavljena su i industrijska postrojenja na Žitnjaku pa prijeti opasnost od nastanka ekološkog akcidenta. Došlo je do djelomičnog urušavanja Mosta Slobode pa je prekinuta i prometna komunikacija između Trnja i Novog Zagreba. Prometovanje otežavaju popla,vljene prometnice a do dijelova naselja najbližima rijeci Savi moguće je doći samo čamcima. Tako zvuči najgori mogući, i izuzetno malo vjerojatan scenarij. No obrađen je.
Izvršena je procjena ugroženosti naselja i stanovništva na području Grada Zagreba uslijed poplavljivanja. Rezultati procjene govore da je poplavom ugroženo oko 342.578 stanovnika Grada Zagreba, što je nešto više od 43% stanovništva Grada.
- Ovakav vodni val zasigurno bi prouzročio određeni broj poginulih, ozlijeđenih i zatrpanih osoba pod naplavinama, dok bi dio stanovništva ostao bez osnovnih uvjeta za život, bez redovne opskrbe, zdravstvene zaštite i slično. U slučaju prikazanog scenarija, potencijalni broj ugroženog stanovništva kretao bi se oko 275.000, a štete na gospodarstvu dosegle bi iznos oko 138 milijardi kuna, dok bi štete vezane uz društvenu stabilnost i politiku bile reda veličine 70 milijardi kuna, stoji u dokumentu.
Prilikom izračuna procjene rizika korišteni su podaci iz različitih ranijih publikacija.
U noći s 25. na 26. listopada 1964. godine rijeka Sava je zbog obilnih kiša u Alpama prelila lijevi nasip na dugim dionicama, a zatim ga i probila na slabim mjestima i tako poplavila grad sve do željezničke pruge. Posljedice poplave bile su katastrofalne, poplava je odnijela 17 ljudskih života, 40.000 ljudi je ostalo bez prostora za stanovanje, potpuno je uništeno 10.000 stanova, 3. 297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanica, oštećeno je 120 poduzeća, 2 kilometra autoceste, izgubljeno je 65 posto građevinskog materijala iz skladišta. Velika oštećenja pretrpjele su brojne prosvjetne i kulturne ustanove. Poplava 1964. godine bila je prekretnica u cjelokupnom pristupu problematici zaštite od poplava na slivu Save. Započeto je intenzivno planiranje i projektiranje sustava za zaštitu od poplava - stoji također u dokumentu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
