Kad je drugi vidio da HGSS helikopterom stiže u pomoć njegovom kolegi krenuo se spustiti te je slomio prst. Naime, paraglajderi se po pravilu nakon što uoče helikopter što ranije moraju spustiti na zemlju
Drama na Biokovu: Paraglajder nije uspio ni uzletjeti, slomio je koljeno, spasili ga helikopterom
Pripadnici HGSS-a u petak su spasili dva paraglajdera na Biokovu, a kako neslužbeno doznajemo, jedan je slomio nogu, a drugi ozlijedio prst na ruci.
Bile su to po svemu sudeći dvije povezane nezgode. Naime, prvi se paraglajder ozlijedio prilikom polijetanja na uzletištu Pržinovac na Biokovu. Prilikom zaleta poskliznuo se i udario koljenom u kamen. Kako nije mogao hodati pozvana je pomoć, a pripadnici HGSS-a imobilizirali su ga i doveli do helikoptera koji ga je prebacio u splitsku bolnicu.
Drugi je paraglajder uspio poletjeti, ali nakon što je vidio helikopter, koji je došao po ozlijeđenog koleg,u spustio se natrag na poletište i u slijetanju ozlijedio prst na ruci. Naime, paraglajderi se po pravilu nakon što uoče helikopter što ranije moraju spustiti na zemlju.
- U paraglajdingu su nesreće doista vrlo rijetke, a uglavnom se događaju prilikom zaleta kod polijetanja ili kod slijetanja, ako primjerice stanete nogom u neku rupu - rekao nam je Darko Potočki, dopredsjednik Hrvatskog zrakoplovnog saveza koji je pojasnio i osnovne principe i zahtjeve paraglajdinga:
- Paraglajder nakon što poleti “hvata” termički stup, stup zagrijanog zraka koji ga onda podiže, jer poanta paraglajdinga je poletjeti što više i odletjeti što dalje. Na istom principu lete, odnosno jedre brojne ptice, primjerice jastreb, bjeloglavi sup, galeb... Ako se taj stup “promaši”, onda se jednostavno spusti odnosno sleti i pokuša ponovo- kaže Potočki.
Inače, za paraglajding potrebno proći tečaj koji traje u prosjeku do dvije godine, a uključuje teoretski dio, aerodinamiku, meteorologiju, tehniku letenja i slično, te praktično dio s instruktorom, pojasnio nam je Potočki.