Sva tri obavezna maturalna ispita palo je pet gimnazijalaca i 325 maturanata iz strukovnih škola. Nijedan maturant nije sa 100% točnosti riješio sva tri obavezna predmeta, nitko nije potpuno točno riješio hrvatski jezik
Došli rezultati državne mature: Više od 30 posto učenika palo, a 332 ispita riješena bez greške
Nešto više od 30 posto učenika završenih srednjih škola palo je državnu maturu - 4469 njih iz strukovnih škola i 223 i gimnazija kojima je matura ujedno i uvjet za završetak srednjoškolskog obrazovanja. Rezultat je nešto bolji no lani kada je ispite palo oko 35 posto maturanata, pokazuju konačni rezultati državne mature koju je polagalo oko 28.500 učenika. Među njima je bilo 10.085 gimnazijalaca i 15.135 učenika strukovnih škola.
Sva tri obavezna maturalna ispita palo je pet gimnazijalaca i 325 maturanata iz strukovnih škola. Dva obavezna ispita je palo 12 gimnazijalaca i 1177 učenika strukovnih škola, dok su ostali pali jedan ispit, pokazuju konačni rezultati ljetnog roka državne mature.
Gimnazijalci su najgore napisali ispit iz matematike - 154 učenika ga nije uspjelo riješiti za prolaz. No, ove godine je oko 5% više učenika prijavilo višu razinu matematike nego lani.
Ljetni rok državne mature nisu prošli 223 gimnazijalca i 4469 učenika strukovnih škola. Ukupno je bilo 12.346 jedinica, što je manje nego prethodnih godina. No to je još prevelikih 32% učenika koji nisu položili maturu u ljetnom roku.
Bolje napisali obavezne ispite
Ako uključimo i izborne predmete, barem jednu negativnu ocjenu iz svih predmeta koje su polagali ima 1506 gimnazijalaca te 6361 učenik strukovne škole. Prosječna ocjena iz hrvatskog jezika na A razini kod gimnazijalaca je bila 3,2, matematika A razine je 3,1, engleski A razine 4,1. Desetak učenika uspjelo je riješiti 100% iz dva predmeta.
Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović ističe kako je oduševljen ovakvim rezultatima, posebno stoga što nisu spuštani pragovi prolaznosti, a učenici su iza sebe imali tri teške godine. Ipak, ni jedan učenik hrvatski nije riješio sa 100% točnosti, jer se esej ni ove se godine nije ocjenjivao zasebno.
Od iduće godine svi pišu isto
- Od 18.178 eseja, prazan papir predalo je 1284 pristupnika. Eseja s 0% riješenosti bilo je 1671, a od tih učenika, 624 su položili hrvatski jezik. Dogodine će prvi put učenici morati zadovoljiti na eseju da prođu, a hrvatski će svi pisati na istoj razini. Žalosno je da znatan broj gimnazijalaca prijavljuje B razinu, to je srozavanje važnosti materinjeg jezika - najavio je.
Što se tiče ujednačenosti ocjena na maturi i zaključnih ocjena, postoji raskorak. Primjerice, iz hrvatskog jezika na višoj razini ostvaren je prosjek ocjena 3,2, a na osnovnoj razini 2,5. Prosjek iz matematike je 3,1 na višoj razini i 2,2, na osnovnoj. Kao i inače, najbolje riješen obavezni ispit je onaj iz engleskog s prosječnom ocjenom 4,1 na višoj i 3,4 na nižoj razini.
Bez greške riješeno 332 ispita
Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović otkrio je i kako su 332 ispita riješena sto posto, što je najviše do sad, dok deset pristupnika ima sve bodove iz dva ispita.
Ispit poništen 31 učeniku
U odnosu na prethodne tri godine, ocjene iz svih predmeta na ljetnom roku državne mature su bolje, a manje je i negativnih ocjena, kao i poništavanja ispita. Ispit je poništen 31 učeniku, od kojih su se 24 učenika nepropisno potpisala, dva testa su poništena zbog mobitela i šalabahtera, te nekoliko zbog ostalih "neprimjerenih sadržaja". Prigovora je bilo 2837, ali broj učenika koji su ih prijavili je mnogo manji. Jedan je učenik dao 25 prigovora, a žalili su se i na preglasne ptice i sirene. Priznato ih je 895.
- Smatram da je nekoliko faktora utjecalo na bolju maturu. Prvi put u povijesti školstva učenici su željeli ići na nastavu, jer se online nastava pokazala znatno lošijom od one uživo. Učenici su bili svjesni okolnosti, dali su si više truda u pripremi, kao i nastavnici. Važni su i probni ispiti. Ipak bih poručio novoj generaciji - ne shvatite rezultate olako i pripremite se - zaključio je Filipović.
Za iduću godinu najavljuju se i izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju, kako bi se mogle "pojačati" mjere čuvanja na ispitima mature, odnosno, da nastavnici mogu dežurati na ispitima u drugim školama. Filipović je komentirao i stav bivše ministrice obrazovanja Blaženke Divjak o tome kako su na bolje rezultate mature utjecali i novi kurikulumi.
- Ne bih na taj način to tako tumačio, jer nisu napravljena nikakva relevantna istraživanja - to je hipotetski moguće, no ove godine su se po novim kurikulima pisali samo ispiti iz PIG-a, te B razine matematike. Ovo su učenici koji su u prva va razreda imali stare kurikule, a ulogu su igrali i drugi, objektivni razlozi - kazao je Filipović koji najavljuje kako će NCVVO provesti opsežnu analizu novih kurikula na znanje i vještine učenika, ali tek kad prva generacija odradi cijelu srednju školu po njima.