Nasilnicima koji tuku svoje žene i djecu sudovi dosuđuju uvjetne ili novčane kazne, a žrtve su prepuštene same sebi.
SARNAVKA NAKON BRUTALNOG NAPADA
'DORH-u je obiteljsko nasilje zadnja rupa na svirali, a sudovi daju blage kazne nasilnicima'
Broj ubojstava žena te ubojstava žena od strane bliskih osoba u 2022. godini je prema podacima policije u porastu, a 2023. godina također je počela krvavo, život je izgubilo 1,5 godišnje dijete dok je u životnoj opasnosti djetetova majka, nakon što ih je sjekirom napao njen bivši suprug na Žitnjaku.
Pokretanje videa...
01:22
- U prvih deset mjeseci 2022. godine ubijeno je 13 žena (od ukupno 26 ubojstava), dok je u istom razdoblju 2021. godine od ukupno 26 ubojstava njih 11 počinjeno na štetu osoba ženskog spola. U odnosu na ubojstva počinjena na štetu članova obitelji/bliskih osoba, u prvih deset mjeseci 2022. godine evidentirano je 19 ubojstava (12 počinjeno na štetu žena), što je za 35,7 % više za u odnosu na isto razdoblje 2021. godine kada je evidentirano 14 ubojstava (8 počinjeno na štetu žena). U navedenom razdoblju 2022. evidentirano je 6, a 2021. godine 3 ubojstva žena koja su počinili intimni partneri - posljednji su podaci koje je policija objavila i to prije dva mjeseca povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Država ne ulaže sredstva u rješavanje nasilja
Sanja Sarnavka, dugogodišnja aktivistkinja koja se bori za zaštitu žena i djece koje su žrtve obiteljskog nasilja, u razgovoru za 24sata je istaknula ključne probleme s obiteljskim nasiljem u Hrvatskoj.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
03:35
- Kad je došao novi Zakon o sprječavanju nasilja u obitelji, nadležno ministarstvo je napisalo da za provedbu zakona nisu potrebna dodatna sredstva. Kako se situacija može poboljšati, ako nisu uložena sredstva, ako se nisu osigurali mehanizmi koji koštaju. Država ne ulaže se novac u rad s nasilnicima, vi možete nekoga i kazniti, ali ako ne radite s njim, taj će nasilnik brzo naći novu žrtvu, a da ne govorim o psihološkoj podršci žrtvama da se zaliječe, da mogu funkcionirati, to sve košta, a sredstva se ne osiguravaju i ništa se od toga ne provodi - istaknula je Sanja Sarnavka.
U svom dugogodišnjem radu sa žrtvama nasilja temeljito je upoznata sa svim problemima sustava i činjenici da su žrtve nasilja u Hrvatskoj uglavnom prepuštene same sebi ili pak ovise o pomoći koju im pružaju udruge.
- Nasilje nikad neće nestati, mogu se dogoditi ubojstva na mah, ne postoji država gdje se ne događa nasilje, ali kad vidite da je negdje registrirano i da su navedena rješenja pomoći žrtvama, onda pak vidite da se kod nas stvari ne odrađuju kako treba. Male kazne za nasilnike su jedan od problema, DORH-u je nasilje nad ženama i djecom zadnja rupa na svirali nasilje, naša država nema mehanizme da žrtve izvuče iz nasilja, nema cjelovite priče. Kod nas se gotovo nikad ne napravi provjera rizika za ženu koja je prijavila nasilje. Imate užasne situacije u kojima je očito da se teško kazneno djelo poput ubojstva može dogoditi. No žrtve se ne štiti - navodi.
'Žena je morala u CZSS dovesti djecu bivšem partneru koji ju je tamo i ubio'
Kaže kako u Hrvatskoj svako ministarstvo funkcionira za sebe, dok žrtva može biti od 6 mjeseci do godine dana u sigurnoj kući, ali nakon toga je prepuštena sama sebi.
- Naši Centri za socijalnu skrb uporno tvrde da ako je partner ili bivši partner nasilan prema ženi, da to ne znači da ne treba viđati djecu. CZSS inzistira na pomirbama, imali smo slučaj žena iz sigurne kuće koja je pobjegla od nasilnika, ali je morala dovoditi djecu u CZSS na viđanje svom bivšem partneru koji ju je na kraju ubio pred CZSS-om. Neshvatljivi su i postupci prvostupanjskih sudova, na kojima su većinom sutkinje koje nasilnicima dosuđuju najniže kazne, uvjetne ili ih šalju guliti krumpire ili pak iz obiteljskog budžeta tek plate kaznu jer su prebili ženu, nije mi jasno što je s tim sutkinjama - ističe Sarnavka.
Dodaje kako smo nakon svih priča o nasilju, neko vrijeme imali epidemiju hapšenja i žrtve i nasilnika.
- Neko vrijeme je policija masovno hapsila i žrtvu i nasilnika jer su se svađali. Toliko sam puta već ponavljala da mi nije jasno kako se nešto može nazvati svađom ako muškarac prebije svoju suprugu pa je na kraju i ubije. To nije svađa. Svađa je kad se dvije osobe deru jedna na drugu, a ne kad se nasilnik fizički iživljava na žrtvi. Kod nas se nasilje ne rješava, a sustav nema razumijevanja za žrtve - kaže nam Sarnavka.
Lani porast kaznenih djela nasilja u obitelji
Prema podacima policije, višegodišnji trend porasta broja kaznenih djela kriminaliteta počinjenog nasilničkim ponašanjima prema članovima obitelji/bliskim osobama u Hrvatskoj nastavio i u 2022. godini, dok je ukupan broj kažnjivih radnji nasilja u obitelji (prekršaja i kaznenih djela) u padu.
U prvih deset mjeseci 2022. godine evidentirano je 10,8 % više žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji (1.571 žrtava) u odnosu na isto razdoblje prethodne, 2021. godine (1.418 žrtava), kao i 6,5 % više kaznenih djela koja se najčešće čine nasilničkim ponašanjem na štetu članova obitelji/bliskih osoba (tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, prijetnje i nasilje u obitelji).
S druge strane, u navedenom razdoblju zabilježeno je smanjenje broja žena žrtava prekršaja nasilja u obitelji – u prvih 10 mjeseci 2022. godine broj žena žrtava prekršaja nasilja u obitelji je 4.748, u odnosu na 4.987 žrtava 2021.
- Porast broja kaznenih djela kaznenopravne zaštite obitelji/bliskih osoba u velikoj mjeri je rezultat napora koje policija ulaže u svakodnevnu nadzorno-usmjerivačku djelatnost s razine nadležne ustrojstvene jedinice Ravnateljstva policije i policijskih uprava te kontinuirane, ciljane i primjenjive edukacije policijskih službenika u prepoznavanju i ispravnoj kvalifikaciji nasilničkih ponašanja počinjenih na štetu članova obitelji/bliskih osoba. Drugim riječima, takva vrsta nasilja češće se tretira kao kazneno djelo nego kao prekršajno djelo - istaknulo je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Policija: Evo što sve poduzimamo
Navode kako su oni poduzeli određene aktivnosti u borbi protiv nasilja.
- Svim policijskim upravama dostavljen je Obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja kojeg su policijski službenici temeljne i kriminalističke policije u obvezi koristiti te od 1. studenoga 2022. godine dostavljati nadležnom pravosudnom tijelu. Svjesni da je u praksi nužna institucionalizacija suradnje na lokalnoj razini u rješavanju i preveniranju rizičnih i kriznih situacija, temeljem Sporazuma o suradnji djeluju i lokalni timovi - gradski (općinski) timovi za prevenciju i borbu protiv nasilja i drugih ugroza - ističe MUP.
Policija ističe kako je izgradnja i osnaživanje sustava podrške žrtvama iznimno važna jer uvelike utječe na spremnost žrtava da iskazuju i prijavljuju kaznena djela, pa je dodaju, u okviru proaktivnoga pristupa potpisan Sporazum između Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa i uprave i Udruge za podršku žrtvama i svjedocima o suradnji u provedbi pilot projekta koji se odnosi na upućivanje žrtava u Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116 006.
- Pilot projekt se provodi od 1. veljače 2022. godine, a cilj je osigurati praksu da žrtvu, uz njezinu suglasnost, a nakon prijave kaznenog djela policiji, kontaktiraju djelatnici Udruge/NPC-a. Za sudjelovanje u pilot projektu izabrane su VII. policijska postaja Zagreb te sve policijske postaje Policijske uprave koprivničko-križevačke. Dobiveni rezultati pilot projekta bit će temelj za daljnje strateško planiranje razvoja sustava upućivanja žrtava, s ciljem osiguranja pravovremene pomoći i podrške - zaključuju u MUP-u.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
