Pravomoćnost presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Županijski sud potvrdio je prvi put u Hrvatskoj 20. srpnja i time je za dva ugovora o kreditu utvrdio ništetnost ulazne naknade za obradu kredita
'Sud je donio prvu pravomoćnu presudu kojom su utvrdili ništetnost ulaznih naknada'
Udruga Franak izvijestila je da je na zagrebačkom Županijskom sudu donesena prva pravomoćna presuda kojom je utvrđena ništetnost takozvane ulazne naknade za obradu kredita, procijenivši da banke za nezakonito naplaćene naknade duguju potrošačima oko milijardu kuna.
Pravomoćnost presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zagrebački Županijski sud potvrdio je prvi put u Hrvatskoj 20. srpnja i time je za dva ugovora o kreditu utvrdio ništetnost ulazne naknade za obradu kredita, izvijestila je u četvrtak Udruga Franak.
Udruga napominje da je tom presudom ujedno suđena i ništetnost izlazne naknade za prijevremenu otplatu, za što postoji već dosta stabilna sudska praksa u Hrvatskoj.
Presudu je donijelo vijeće u sastavu sutkinja Andrine Raspor Flis, Željke Rožić Kaleb i Ane Gradišek, dok je prvostupanjsku presudu donijela sutkinja Ksenija Šimić. Tužitelja je zastupao splitski odvjetnik Vlaho Duplančić, a kuriozitet te presude jest da je to jedna od rijetkih presuda protiv Hrvatske poštanske banke za koju dosad, kažu u Franku nisu ni znali da je ugovarala nepoštene ugovorne odredbe.
Ništetnost ulazne naknade, prema obrazloženju presude, utvrđena je jer HPB nije dokazao da se o toj odredbi pojedinačno pregovaralo s obzirom na to da se radilo o standardnoj, odnosno tipskoj ugovornoj odredbi te u ugovoru nije navedeno od čega se sastoji ulazna naknada u iznosu tri posto.
Uz to, kažu u udruzi, takva ugovorna odredba uzrokovala je neravnotežu obveza na štetu potrošača.
Budući da su banke u većini ugovora o kreditu ugovarale ulazne naknade od 1 do 3 posto iznosa kredita, Franak ugrubo procjenjuje da su banke dužne potrošačima zajedno sa zateznim kamatama oko milijardu kuna nezakonito naplaćenih ulaznih naknada.
Franak temeljem pravomoćne sudske prakse napominje da je dosad utvrđena ništetnost valutne klauzule u švicarskim francima i ništetnost promjenjivih kamatnih stopa, što je potvrđeno revizijama i ustavnosudski; ništetnost izlaznih naknada za prijevremenu otplatu kredita; ništetnost ulaznih naknada za obradu kredita te ništetnost cijelog ugovora s valutnom klauzulom CHF.
To znači, zaključuju, da Vrhovni sud mora zauzeti konačno stajalište što prije jer se radi o sustavnim propustima banaka za koje su moguće mnogobrojne tužbe potrošača koji moraju imati pravnu sigurnost za svoje tužbe.
Ujedno su Vrhovni sud pozvali da hitno odluči o revizijama u kojima se postavlja pitanje ništetnosti ugovora u švicarskim francima.