Ispraćaj Peresa u Jeruzalemu: Stigli Obama, Merkel, Clinton...

Pod vrlo jakim mjerama sigurnosti deseci svjetskih državnika u petak se u Jeruzalemu oproštaju od velikana izraelske i svjetske politike, dobitnika Nobelove nagrade za mir Shimona Peresa koji je umro u srijedu u dobi od 93 godine. Državnički pogreb  počeo je u petak ujutro kada je lijes prekriven zastavom izraelske države prebačen do tribine nedaleko od mjesta gdje će na nacionalnom groblju na brdu Herzl biti pokopan Nobelovac koji je priznanje za mir dobio kao jedan od arhitekata izraelsko-palestinskog mirovnog sporazuma iz Osla. 

Među 5000 gostiju koji će na brdu Herzl nazočiti posljednjem ispraćaju bit će i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Popis državnika vrlo je dug jer je Peres zbog svojih mirovnih napora prema pomirenju Izraelaca i Palestinaca bio vrlo cijenjen u inozemstvu – nazočni će biti predstavnici 70-tak zemalja. Tako je uz američkog predsjednika Baracka Obamu čiji je avion sletio u zračnu luku u Tel Avivu u petak ujutro u Jeruzalem stigao i bivši predsjednik Bill Clinton koji je pomogao postizanju mirovnog sporazuma iz Osla 1993. za što je godinu dana poslije Peres podijelio Nobelovu nagradu za mir s bivšim izraelskim premijerom Yitzhakom Rabinom i palestinskim vođom Jaserom Arafatom.

Clinton je već u četvrtak stigao u Jeruzalem te je pred Knessetom, gdje je bilo izloženo Peresovo tijelo, odao počast "gorljivom zagovorniku mira i pomirbe". Uz Peresovo tijelo pred izraelskim parlamentom prošlo je oko 30.000 ljudi.

Po riječima njegova osobnog liječnika i zeta, Peres je sam isplanirao svoj pogreb. Želio je da mu oproštajne govore drži troje njegove djece, izraelski čelnici, te jedan strani državnik i jedna izraelska osoba iz kulturnog života. Tako bi između 9,30 i 12,30, između molitivi i židovskih pogrebnih obreda, trebali govoriti američki  predsjednik Obama i bivši predsjednik Clinton, te izraelski planetarno poznati pisac Amos Oz.

Komemoraciji i ispraćaju nazočit će među inima i francuski i njemački predsjednici Francois Hollande i Joackim Gauck, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, te brojni drugi šefovi država i vlada, te ministri vanjskih poslova.

Netanyahu i Abas rukovali se na početku pogreba

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i palestinski predsjednik Mahmud Abas dugo su se rukovali netom prije početka pogreba. Pod šatorom podignutim za svjetske čelnike iz cijelog svijeta koji su došli ispratiti bivšeg izraelskog predsjednika, Abas i Netanyahu su razmijenili i nekoliko riječi.

- Sretan sam što vas vidim, toliko je vremena prošlo - obratio se Abas engleskim jezikom izraelskom premijeru te zatim pozdravio njegovu suprugu Saru.  Dvojica političara nisu se rukovala od summita o klimi u Parizu prije gotovo godinu dana. 

Abasov doalzak u Jeruzalem rijedak je događaj jer on u taj gradio nije kročio godinama. U mirovnom procesu dviju strana koji je blokiran od travnja 2014., Jeruzalem je sporno pitanje jer ga Palestinci žele učiniti glavnim gradom svoje buduće države, a Izrael ga smatra svojom povijesnom prijestolnicom. 

Nijedan državnik iz arapskog svijeta nije u petak stigao na pogreb u Jeruzalem, a Egipat, jedna od dviju arapskih zemalja koja je sklopila mirovni sporazum s Izraelom, poslala je svog ministra vanjskih poslova.

Abasa, koji je na pogreb došao u pratnji drugog čovjeka Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) i šefa palestinske sigurnosti, oštro je kritizirao Hamas. Taj islamistički pokret koji vlada Pojasom Gaze smatra Peresa "zločincem", a ni Palestinci ga nemaju u lijepoj uspomeni. 

Osjećaji Palestinaca prema Peresu su dvojaki. Iako je on bio za uspostavu dviju država koje će živjeti u miru, veliki dio Palestinaca osuđuje ga kao "ratnog zločinca" i ne može mu zaboraviti da je bio među osnivačima prvih  židovskih  kolonija  na Zapadnoj obali kao i da je bio premijer u doba kada je izraelsko zrakoplovstvo bombardiralo libanonsko selo Cana ubivši 106 civila u travnju 1996.

Abas je međutim za njega rekao da je bio "hrabar" partner u mirovnom procesu i uputio je sućut Peresovoj obitelji.

Iz arapskih prijestolnica pak stigla je uglavnom šutnja. Nikakva službena izjava nije došla ni iz Egipta niti iz Jordana , dviju zemalja koje s Izraelom imaju potpisane mirovne sporazume ali su osjećaji javnosti uglavnom neprijateljski prema Izraelu.

Među rijetkima koji su uputili pozitivne riječi bio je ministar vanjskih poslova Bahreina, a od Irana do Maroka novinski naslovi svjedoče o negativnoj slici koju je u arapskom svijetu ostavio Shimon Peres.

Sigurnosna operacija koja nije viđena od pogreba Yitzhaka Rabina

Na osiguranju dvodnevnog ispraćaja u Jeruzalemu, ali i širem području angažirano je oko osam tisuća policajaca. Brdo Herzl bit će za vrijeme ispraćaja gotovo odsječeno, a zatvara se i autocesta između Tel Aviva i Jeruzalema kako bi izaslanstva imala neometan prolaz.

Izraelska strana najavila je šezdesetak zrakoplova koji su već uglavnom sletjeli u zračnu luku u Tel Avivu odakle izaslanstva cestom stižu do Jeruzalema.

I dio grada s hotelima u kojima su odsjeli svjetski dužnosnici pod potpunom je policijskom blokadom.

Takva sigurnosna operacija u Izraelu nije provedena od pogreba tadašnjeg ubijenog premijera Yitzhaka Rabina 1995.

Veteran svjetske politike i jedan od najvećih državnika modernog doba Shimon Peres preminuo je u srijedu u bolnici u Tel Avivu, dva tjedna nakon teškog moždanog udara.

Groblje na brdu Herzl spomen na vizionara židovske države

Peres će počivati na nacionalnom groblju na brdu Herlz nazvanom po vizionaru židovske države i osnivaču cionističkog pokreta, austrougarskom židovu Theodoru Herlzu (1860.-1904.).

Peresovo posljednje počivalište, na kojem se pokapaju izraelski predsjednici, premijeri i predsjednici parlamenta, te zaslužni građani po odluci izraelske vlade, mjesto je od velike važnosti za Izrael i židovski narod. Na brdu Herzl održavaju se godišnje državne ceremonije, a na njemu se nalazi i Yad Vashem, memorijal žrtvama Holokausta.

Na groblju Herzl pokapaju se i predsjednici Svjetske cionističke organizacije, osnovane s ciljem ujedinjenja židova u zajednički rad na stvaranju židovske države u Svetoj Zemlji, čiji je Herzl bio prvi predsjednik.

On sam smatrao je kako su utemeljiteljskim kongresom te organizacije "postavljeni temelji moderne židovske države" i kako će se to vidjeti za pedeset godina. Iako on to nije doživio, upravo pola stoljeća poslije proglašena je Država Izrael, 1948. godine.