Opet bismo mogli prijeći 4000 zaraženih na dan, nedostaje ECMO uređaja, kreveti se pune. U Vladinu savjetu nema sloge. Pet članova izlazi s otvorenim pismom nakon Laucovih izjava
Dok korona puni bolnice, Plenkijev savjet se raspada
U protekla 24 sata Hrvatska broji nova 3053 zaražena, što je stotinjak manje u odnosu na srijedu, ali i dalje visok broj. Sve je izglednije da idemo prema 4000 novozaraženih na dan i punjenju bolničkih Covid kapaciteta.
Iako slobodnih kreveta još ima, Ministarstvo zdravstva sazvalo je sastanak ekspertne skupine koja će razmatrati scenarij brzog punjenja bolničkih kapaciteta. Aktivnih slučajeva zaraze sad je već gotovo 14.000, broj hospitaliziranih je gotovo 1000, na respiratoru je 127 pacijenata, a u zadnja 24 sata preminulo je 17 ljudi.
U drugom valu maksimalan broj slučajeva bio je 10. prosinca, njih 4620, a u trećem valu 8. travnja, njih 3217.
- Ušli smo u razdoblje hladnijeg vremena, koje je donijelo značajan porast novih slučajeva, to se osobito vidi jučer, izgledno je i danas. Riječ je o upozorenju da se moramo držati mjera, a upućuje na nužnost cijepljenja, osobito najstarijih sugrađana - rekao je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.
Svaka četvrta osoba starija od 65, dodao je, još nije cijepljena.
Ukupan broj preminulih za koji će dan premašiti 9000. Plenković kaže kako je to golem danak koji plaćamo kao društvo te da nema nikakvog razloga da on bude toliki kad imamo cjepivo. Od početka listopada, međutim, 74 posto hospitaliziranih nije bilo cijepljeno.
- Znači, tri od četiri. Osamdeset posto pacijenata na respiratoru nije cijepljeno, što je četiri od pet. Necijepljeni su rezervoar u kojem se virus najviše širi i dolazi do mutacija. Činjenica je da i cijepljeni mogu prenositi virus, ali je ta mogućnost mnogo manja, a bolest znatno blaža - istaknuo je.
Covid kreveti znače manje mjesta
- U proteklih tjedan dana od ukupno primljenih Covid-19 bolesnika u bolnice 70,8 posto nije cijepljeno ni jednom dozom - rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Na respirator je stavljeno sto ljudi, a 86 posto ih nije cijepljeno niti jednom dozom.
- No problem je što širenjem kapaciteta za Covid bolesnike moramo, nažalost, nekom drugom uskratiti zdravstvenu uslugu - dodao je.
Zbog povećane potrebe za dodatnim ECMO uređajima Klinici "Dr. Fran Mihaljević" privremeno su proslijeđeni oni iz KB-a Dubrava, KBC-a Sestre milosrdnice i OB-a Zadar. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Alemka Markotić, rekla je kako imaju 15 bolesnika priključenih na ECMO uređaje (zamjenjuju pluća, nakon respiratora) te da su svi necijepljeni, a među njima ima i mnogo mlađih ljudi. Pulmolog dr. Saša Srića iz KBC-a Zagreb iznio je podatak o dosad hospitaliziranih 6000 mladih ljudi koji su bili ili jesu hospitalizirani zbog Covid-19, a prethodno nisu bolovali od neke druge bolesti. Preminulo ih je 200.
1,5 milijuna doza stoji ili je donirano
U četvrtom valu porast broja hospitaliziranih ipak je blaži od porasta broja novozaraženih, za razliku od prethodna dva vala, istaknuo je Beroš. To pokazuje da cijepljenje smanjuje hospitalizaciju i smrtnost.
Prema broju novozaraženih prednjači Grad Zagreb sa 696, zatim Splitsko-dalmatinska s 325 te Primorsko-goranska županija s 241. Prema novoj karti eurospkog ECDC-a, Zagreb je i dalje u tamnocrvenom, gdje su mu se, međutim, jučer pridružili i Slavonija, Sisačko-moslavačka te Karlovačka županija.
Hrvatska je potrošila 3,5 milijuna doza i cijepila 55,46 posto odraslog stanovništva jednom dozom, rekao je Beroš. Podaci njegova ministarstva kažu da je u donaciju moralo 430.000 doza AstraZenece, spremno je za odlazak još više od 200.000 Astre i Moderne. Uvezli smo pet milijuna doza ukupno, potrošili tri i pol, a i nakon doniranih doza još imamo gotovo 900.000 doza viška.
Ministar Beroš kaže da su dvije dobne skupine posebno zahvaćene porastom broja novozaraženih - od 10 do 19 godina, što upućuje na to da se virus više širi u sustavu školstva, te skupina od 40 do 49 godina. Izraelska studija među mladima pokazala je da je Pfizerovo cjepivo visokoučinkovito u njihovoj zaštiti.
Na pitanje kad će izbaciti Lauca iz Znanstvenog savjeta s obzirom na to da dugo svojim stajalištima šteti procesu procjepljivanja i budi kod građana sumnju u bolest, Beroš je odgovorio kako nikome ne mogu zabraniti iznošenje vlastitih stajališta, ali da kao Znanstveni savjet u javnosti trebaju nastupati s istim porukama.
- Savjet je savjetodavno tijelo i različita mišljenja u njemu su nam potrebna. No Znanstveni savjet ne donosi odluke nego Stožer uz konsenzus struke, ali loše je slanje različitih poruka. U mnogim se stavovima ne slažem s Laucom, ne smatram da je riječ o teorijama urote ili o tome da netko zarađuje na pandemiji, to su njegovi stavovi i ja se s njima ne slažem, ali Savjet je tijelo koje Vladi daje informacije, a nakon sastanka iznesu se zaključci. Osuđujem daljnje elaboracije na tu temu putem društvenih mreža. Ponekad su doista ta utemeljenja izolirana u pravu, ali kad se sagleda opći kontekst, ona se gube. Mislim da će se mnogi sad prepoznati u ovim riječima - rekao je.
Na pitanje novinara kako ne vidi problem u tome da netko tko je član Vladina savjeta za borbu protiv pandemije šalje suprotne poruke Beroš je rekao da vidi. Pa je indirektno najavio mogućnost i izbacivanja Lauca iz Savjeta.
- No znanost nije dogma i znanost je tu da se propituje. Dobro je čuti i one koji misle drukčije. Ali budite sigurni da ćemo, samo iz jednog razloga, iz razloga jednoznačnih poruka, razmisliti o daljnjim koracima - rekao je.
Na pitanje koliko se ljudi, moguće, nije cijepilo zbog Laucovih izjava Beroš je rekao kako bismo "bili na konju" kad bi Laucove izjave bile jedini problem.
- Na kraju svega Stožer donosi mjere. Ovo je savjetodavno tijelo. Vlada je htjela od početka biti široko informirana - ponovio je ministar.
Kako piše Večernji list, pet članova Vladina Znanstvenog savjeta, Andreja Ambriović-Ristov, Nenad Ban, Petra Klepac, Branko Kolarić i Igor Rudan, izaći će sa zajedničkom izjavom u kojoj će se, vjeruje se, ograditi od nedavnih izjava molekularnog biologa Gordana Lauca, koji je također član Vladina Znanstvenog savjeta.