Dodik je kazao kako su na sastanku prezentirane politike i sudjelovanje u odlučivanju na nivou oba doma Parlamentarne skupštine, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH
Dodik: 'Kriza će nestati kad nestane i Bosne i Hercegovine'
Predsjednik SNSD-a i srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik je na sastanku održanom u Istočnom Sarajevu, predstavljenom kao svesrpski sastanak, istaknuo kako će kriza prestati kad nestane Bosne i Hercegovine.
Dodik je kazao kako su na sastanku prezentirane politike i sudjelovanje u odlučivanju na nivou oba doma Parlamentarne skupštine, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, najavivši kako odluke neće biti donošene.
Naveo je kako će Parlamentarna skupština BiH, odnosno Zastupnički dom i Dom naroda, Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH raditi.
- Svi zastupnici će dolaziti na posao i ja ću dolaziti, ali neće biti donošene odluke - rekao je Dodik, dodavši kako SNSD finalizira aktivnosti vezane za zakon kojim bi strani suci bili izbačene iz Ustavnog suda BiH.
- Vjerujem da će sutra biti spreman zajednički prijedlog hrvatske i srpske strane da se to preda u parlamentarnu proceduru. Vjerujemo da rješenja koja smo tamo predložili mogu biti korisna i prihvatljiva za Bošnjake - istakao je on.
Prema njegovim riječima, konstitutivni narodi bi imali svoje predstavnike u Ustavnom sudu BiH i potvrđivao bi ih Dom naroda.
- Vodili smo računa da prijedlog uvažava interese Bošnjaka. Ukoliko se odmaknu od linije odbijanja, vidjet će da afirmira zajedničku razinu - kazao je Dodik dodajući kako Bošnjaci odbijaju razgovarati o međuentitetskoj liniji razdvajanja.
Upitan kada će prestati proizvodnja kriza u BiH, Dodik je odgovorio da je RS oduzeto 90 hektara zemlje.
- Oduzmete nam zemlju i pitate kad će prestati proizvodnja kriza u BiH. Prestat će kad nestane BiH - zaključio je Dodik, a protiv predloženog zakona oglasio se i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić ponovivši u intervju za Katoličku tiskovnu agenciju izjavu Biskupske konferencije BiH u kojoj se kaže kako je ''ovaj Zakon nepravedan te protivan i Ustavu BiH i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima jer se imovina države BiH nastoji utvrđivanjem faktičkog stanja upisati na entitet Republika Srpska prije nego se donese zakon o državnoj imovini na razini cijele BiH'' kao i da su ''njime najviše pogođeni brojni građani BiH koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove, svoju imovinu i svoju domovinu''