Dobronićevo izvješće o stanju sudbene vlasti Vlada primila na znanje: 'Nužni dodatni napori...'

Na kraju 2022. u svim sudovima, njih 67, bilo je ukupno 8067 zaposlenih, od kojih 6730 žena, što predstavlja smanjenje od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. Od navedenog broja zaposlenika, 1652 su suci, što znači da se nastavlja trend smanjivanja broja sudaca. Najveći broj čine suci općinskih sudova (1006),  slijede suci županijskih (364) te suci trgovačkih sudova (119). Udio žena u ukupnom broju sudaca je 72 posto, naveo je na početku izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu, koje je Vlada na današnjoj sjednici primila na znanje. 

'Nema sudaca mlađih od 30 godina'

Nadalje predsjednik Radovan Dobronić navodi kako je bilo zaposleno 38 vježbenika pravne struke, dok je 5038, odnosno 77 manje nego godinu ranije, bilo ukupno zaposlenih na administrativnim, materijalno-financijskim i stručnim poslovima,  a to su sudski zapisničari, upisničari, zemljišnoknjižni referenti, informatički referenti.

- I među službenicima veći dio zaposlenih predstavljaju žene - 90 posto zaposlenih. Iz podataka o dobnoj strukturi zaključuje se da je najviše sudaca u dobnoj skupini između 60 i 64 godine (489),  nema sudaca mlađih od 30 godina, a svega četvero ih je u dobi između 30 i 34 godine - navodi se. 

OD ŠTRAJKA DOBILI VEĆE PLAĆE Dobronić je smanjio sucima normu za 25 posto zbog štrajka

U izvješću su navedeni podaci o predmetima sudske uprave kojih je u svim sudovima zaprimljeno 72.829, a riješeno 68.331.  Posebno su istaknuti podaci o zaprimljenim predstavkama ili pritužbama na rad sudova kojih je u svim sudovima zaprimljeno 5959, a riješeno 5346.

- U 137 predmeta je prekoračen rok za okončanje postupka određen u predmetima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, zbog čega je isplaćeno 59.117 kuna na ime naknade. Viši sudovi su proveli ukupno 30 nadzora nižih sudova. Županijski sudovi su proveli 20 nadzora u 20 općinskih sudova, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je proveo nadzor u tri trgovačka suda, a Vrhovni sud Republike Hrvatske je proveo nadzor u kaznenoj grani sudovanja u dva županijska suda i Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske - ističe se u izvješću.

U izvješću su prikazani i zbirni podaci o radu sudova u petogodišnjem razdoblju od 2018. do 2022. iz kojih proizlazi da je u odnosu na 2021. priljev predmeta smanjen  sa 1.335.695 na 1.292.764.

- No, treba istaknuti da je tijekom 2021. u rad zaprimljen najveći broj predmeta u prethodnom petogodišnjem razdoblju tako da, iako je 2022. priljev predmeta smanjen u odnosu na prethodnu godinu, on je i dalje visok i veći od prosječnog priljeva u prethodnih pet godina. Priljev predmeta je povećan u odnosu na prethodnu godinu na Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske, na približno istoj razini kao prethodne godine je na Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske i Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, dok je na svim ostalim sudovima zabilježeno smanjivanje priljeva predmeta - stoji u izvješću.

ŠTRAJK U SUDSTVU Plenković: Pozivam Dobronića na suradnju i nastavak dijaloga

Broj riješenih predmeta na svim sudovima odnosu na 2021., navodi se nadalje, povećan je sa 1.294.014  na 1.339.065 ili za 3,5 posto dok je u odnosu na prethodnu godinu smanjen broj neriješenih predmeta, s 508.837 na 452.850 ili za značajnih 11 posto. 

- Indikatori uspješnosti rada sudova za 2022. su bolji u usporedbi s ranijim godinama. Stopa ažurnosti je povećana s 96,88 na 103,58 posto, a procijenjeno vrijeme trajanja postupka se u odnosu na prethodnu godinu smanjilo za 21 dan. Tijekom 2022. prosječno je svaki rješavatelj (sudac/sudski savjetnik) riješio 596 predmeta, što je najbolji rezultat u prethodnom petogodišnjem razdoblju. Analizom starosne strukture neriješenih predmeta uočava se da je broj neriješenih predmeta u kojima postupak traje od tri do sedam godina za 26,87 posto povećan u odnosu na 2020., a smanjen broj predmeta u kojima postupak traje duže od sedam godina za 18,15 posto u odnosu na 2020. - navodi se.

U izvješću se upozorava na evidentno smanjivanje broja sudaca na Viskom prekršajnom sudu, zbog čega je broj primljenih predmeta po sucu najveći u prethodnom petogodišnjem razdoblju. Za razliku od ostalih sudova, u problemu je i Visoku upravni sud. 

- Tijekom godine Visoki upravni sud zaprimio je nešto više predmeta nego 2021., odnosno 5562 predmeta, a riješio ih je 5034, što predstavlja najmanji broj riješenih predmeta u petogodišnjem razdoblju. Broj neriješenih predmeta je povećan za 25 posto u odnosu na prethodnu godinu, a očekivano vrijeme rješavanja predmeta je sa 122 dana povećano na 191 dan - ističe se. 

Što se tiče Vrhovnog suda, tijekom prošle godine su primili ukupno 7467 predmeta, a riješili 10.072., a indikator vremena rješavanja premeta je smanjen sa 414 na 317 dana i, navodi se, najniži je u prethodnom petogodišnjem razdoblju.     

PRIMIO DOBRONIĆA Milanović se sastao sa šefom Vrhovnog suda pa pozvao Vladu da osigura rad pravosuđa

Vlada izvješće primila na znanje

U izvješću se navode podaci o stanju infrastrukture sudova i iskazanim potrebama za osiguranjem dodatnog radnog prostora. Sudovi raspolažu s 1421 sudnica i 2183 ostala ureda, a iskazuju potrebu za još 63 sudnice i 41 ostali ured. Sudovi su iskazali potrebu za nabavkom 3081 računala te 212 prijenosnih računala. 

- Iz podataka proizlazi smanjenje broja neriješenih predmeta općinskih, županijskih, trgovačkih sudova i Visokog trgovačkog suda u kojima postupak traje preko 10 godina, no još uvijek se radi o razmjerno visokoj brojci od oko 7909 predmeta na kraju 2022. U narednom razdoblju potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se povećala učinkovitost sudaca i sudova u rješavanju predmeta iz njihove nadležnosti, a posebno onih u kojima postupak traje duže od 10 godina. Polazeći od ustavne zadaće Vrhovnog suda Republike Hrvatske, potrebno je uložiti dodatan napor radi jedinstvene primjene nacionalnih propisa i ujednačavanja nacionalne sudske prakse i radi podizanja kvalitete sudskih odluka, kao i radi usklađenosti sudskih postupaka i odluka sa standardima Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava. S obzirom na problematiku nasilja u obitelji i nasilja nad ženama i zakonodavne izmjene predložene u cilju osnaživanja prava žrtava nasilja i suzbijanja nasilja, Vlada ukazuje na nužnost ulaganja dodatnih napora ujednačavanja sudske prakse i osvješćivanja pravosudnih dužnosnika o pravima žrtava kaznenih i prekršajnih djela u cilju postizanja veće pravne zaštite žrtava - odgovorila je Vlada na Dobronićevo izvješće slijedom čega predlaže Saboru da ga primi na znanje.