Uvodi se porez na prazne nekretnine, plaće će malo rasti, rastu i roditeljske naknade. Uvode se i stroži propisi za zgrade, kao i za vlasnike poduzeća. Ima tu i demografskih mjera, kao i mjera za povratnike u RH
Dobro došli u 2025.! Ovo su svi zakoni koji se mijenjaju: Porezi, veće plaće, rodiljne naknade...
Od 1. siječnja iduće godine hrvatske građane očekuju brojne zakonske promjene koje će utjecati na naše plaće, mirovine, poreze, ali i na, primjerice, život u stambenim zgradama. Uvodi se i, primjerice, naplata najtanjih plastičnih vrećica u trgovinama, ali raste i ambalažna povratna naknada. Dva mjeseca kasnije, od ožujka, na snagu pak stupaju promjene koje se tiču roditeljskih naknada.
Redom, kad su plaće i porezi u pitanju, novost je povećanje osobnog odbitka za 40 eura - s dosadašnjih 560 na 600, a to znači da taj iznos plaće, mirovine ili nekog drugog bruto primitka od nesamostalnog rada ne smije biti oporezivan.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Imat ćemo malo više novca u džepu - plaće će nam se povećati u prosjeku osam eura, a za četiri eura mirovine veće od 600 eura. Raste i iznos minimalne bruto plaće - s 840 na 970 eura, kao i naknada za nezaposlene. Umjesto 30 posto osnovice, po novom će se za tu naknadu računati osnovica od 35 posto ako nezaposlenost traje od 91. do 180. dana.
Nagrada za radne rezultate zaposlenika od iduće godine neće se oporezivati do iznosa od 1200 eura godišnje, a to je povećanje od 80 eura u odnosu na ovu godinu. Raste i neoporezovani iznos otpremnine za odlazak u mirovinu - s 1400 na 1500 eura. Neće se oporezivati niti stipendije učenicima i studentima u redovitom školovanju do iznosa od 600 eura mjesečno, što je 40 eura više nego dosad. Izmjenama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ona od 1. siječnja sa 120,71 euro raste na 150 eura i usklađivat će je se svake godine. Osim toga, mijenjaju se kriteriji za dobivanje te naknade pa korisnik više neće morati u Hrvatskoj boraviti najmanje 20, nego deset godina.
Za dvadeset eura raste i neoporezivi dio naknade za odvojeni život od obitelji - s 280 na 300 eura mjesečno.
Propisani su i novi rasponi za nižu i višu stopu poreza na dohodak koji građanima ubiru njihovi gradovi i općine. Stanovnici u gradovima koji sad imaju visoke porezne stope mogu računati na rasterećenje plaća. Većina gradova i općina svoje građane već sad oporezuje s 20 i 30 posto poreza na dohodak, pa stope neće morati mijenjati, dok će 83 jedinice lokalne samouprave svoje porezne stope morati spuštati. Iduće godine jedinice lokalne samouprave mogu uvesti i nižu stopu, od 15 do 23 posto, viša stopa će se kretati od 25 do 33 posto, za razliku od dosadašnjih maksimalnih 35,4 posto. Sad se po toj višoj stopi, od 25 do 35 posto, oporezuju dohoci iznad 4200 eura mjesečno, i taj se prag od 2025. povećava na 5000 eura.
Opet će najviše izdvajati oni koji stanuju u Zagrebu - do 33 posto bruto plaće.
Stiže dobra promjena za poduzetnike: povećava se prag za njihov ulazak u sustav PDV-a, s 40.000 na 60.000 eura.
Jedna od najvećih novosti jest uvođenje poreza na nekretnine - sve koje nisu trajno nastanjene, odnosno nisu u dugoročnom najmu. Porezne škare će zahvatiti prazne nekretnine, odnosno one koje se koristi samo povremeno ili su u kratkoročnom najmu. Da bi se izbjeglo plaćanje poreza, dugoročni najam treba trajati najmanje deset mjeseci godišnje. U posljednji tren, Vlada je izašla u susret iznajmljivačima koji žive na adresi nekretnine. Pa porez na nekretnine neće plaćati oni koji su "domaćini", primjerice, ako žive u prizemlju, a na katu imaju apartmane.
Porezne stope kretat će se od 60 centi do osam eura po četvornome metru nekretnine, o čemu će odlučivati same lokalne samouprave. Porez će plaćati i domaći i strani vlasnici, bilo da su fizičke ili pravne osobe. Većina prihoda od tog poreza, 80 posto, ići će lokalnim samoupravama, puneći njihove proračune, a ostatak će se slijevati proračune županija. Poreza neće biti ako se nekretninu ne može koristiti jer, primjerice, nema struju, vodu ili je neuseljiva iz nekog drugog razloga. Jedinice lokalne samouprave mogu, ako žele, ovoga poreza poštedjeti socijalno ugrožene osobe. Sve jedinice lokalne samouprave svoje stope paušala moraju definirati do 28. veljače iduće godine, a Porezna uprava će izdati rješenje o porezu nakon 31. ožujka. Vlasnici nekretnina ne moraju ništa prijavljivati Poreznoj upravi u prvom valu kada se uvodi porez. Lokalna uprava treba dostaviti Poreznoj podatke, a oni će razrezati porez na nekretnine. Porezna će tražiti i podatke od HEP-a, vodovoda i ako zaključi da u nekoj nekretnini nema potrošnje, smatrat će je praznom i razrezati porez. Tek treba vidjeti kako će ta ogromna novina što se tiče suradnje funkcionirati, a za očekivati je da će biti dosta žalbi. Nakon što sljedeće godine porez bude uveden, građani moraju do kraja ožujka svake sljedeće godine dostaviti podatke o promjenama ako ih bude - primjerice izmjena kvadrature i/ili namjene. Drakonski rastu kazne za nedostavljanje tih podataka - sad su one najviše 660 eura za građane, ubuduće će jednaku kaznu od 1000 do 6630 eura plaćati i građani i pravne osobe. To bi, smatra Vlada, trebalo svima utjerati strah u kosti, odnosno uvesti poreznu disciplinu. I, na kraju krajeva, popuniti proračune lokalne uprave.
Propisani su i novi rasponi za utvrđivanje paušalnog poreza na iznajmljivanje stanova, soba i kreveta turistima: iznosit će, ovisno o odluci grada, odnosno općine, od 100 do 300 eura po krevetu u turistički najjačim zonama, odnosno od 20 do 100 eura tamo gdje turizam ne cvjeta.
Izmjenama Općeg poreznog zakona uvodi se i osobna odgovornost vlasnika društva kapitala (j.d.o.o., d.o.o. i d.d.) za porezne obveze poduzeća u kojima oni imaju vlasničke udjele - morat će jamčiti i vlastitom, privatnom imovinom.
Ima puno novosti i za mlade zaposlenike, za mlade roditelje, ali i za povratnike u Hrvatsku, sve u nadi da će se Hrvatska demografski oporaviti. Tako će od 1. ožujka iduće godine roditelj na roditeljskom dopustu imati pravo na svoju punu plaću i tijekom drugih šest mjeseci djetetova života, do najviše 3000 eura mjesečno. Bez obzira na to koliku plaću roditelj imao, sad u tom razdoblju primiti može najviše 995 eura, čime su kažnjeni roditelji koji više zarađuju. Naknada za roditeljski dopust od djetetove prve do treće godine za blizance, treće i svako sljedeće dijete raste s 552 na 803 eura. Rastu i roditeljske naknade u brojnim drugim kategorijama. Prvi put u 17 godina povećana je i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete: s 309 na 618 eura.
Domaći ljudi koji su u inozemstvu živjeli i radili najmanje najmanje dvije godine, a vrate se raditi u Hrvatsku, pet će godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. S druge strane, poslodavci više neće biti pošteđeni uplate zdravstvenih doprinosa za mlade, zaposlene na neodređeno, u trajanju od pet godina. Oslobođeni će biti samo godinu dana, i to samo u slučaju radnika koji se zapošljavaju prvi put.
Velike promjene od 1. siječnja donosi i Zakon o upravljanju i održavanju zgrada: vanjske jedinice klima-uređaja smjet će se, primjerice, postavljati samo na bočne strane zgrade, na terase ili balkone, ne na fasade koje gledaju na ulicu ili trg. U protivnom slijedi kazna. Uvode se novčane kazne i za izvođenje građevinskih radova koji narušavaju statiku zgrade, kao i za zatvaranje balkona. Propisane su i kazne za nemarne upravitelje zgrada, za suvlasnike i predstavnike suvlasnika. Vlasnik koji svoj stan želi kratkoročno iznajmljivati, za to će ubuduće morati pribaviti suglasnost dvije trećine ostalih suvlasnika u zgradi, primarno od stanara u neposrednom okruženju.
Među "sitnijim" novostima svakako je uvođenje naplate na najtanje plastične vrećice, one za povrće i meso. Trgovci će odlučiti kolike će one biti, neki su već objavili da će naknada iznositi - jedan cent. Nakon dugo vremena povećava se i povratna naknada za ambalažu - s 0,07 na 0,10 eura.