Dobra volja i kvalitetna oprema - sve što trebate za planinarenje

Kako nastaju i tko brine o najljepšim hrvatskim planinarskim stazama?

Da bi planinu doživjeli u njezinoj punoj ljepoti, važno je držati se osnovnog pravila – ne skreći sa staze! 

Lagana šetnja, trčanje ili bicikliranje na svježem zraku ima dvostruku ulogu – osim što smo fizički aktivni i brinemo za svoje zdravlje, istovremeno upoznajemo prirodu i otkrivamo sve njezine ljepote. Odlazak u planinu je još posebniji doživljaj jer ćete upoznati one najskrivenije čari krajolika koji nas okružuje, svim osjetilima doživjeti bogatstvo flore i faune te uživati u jedinstvenim vidicima koji sežu na sve strane svijeta.

Hrvatska možda nema najviši planinski vrh na svijetu, ali ono čime se s ponosom može dičiti su raznoliki brežuljci, gore i planine koji kao da zovu na druženje s prirodom. Svaki planinar sam bira na koju će se goru ili planinu popeti prema sklonostima, sposobnostima i drugim kriterijima, a sve s ciljem osobnog zadovoljstva i uživanja. Međutim, koliko god ta odabrana gora ili planina bila visoka, niti jedan od planinara se na nju ne smije uputiti bez temeljite pripreme i proučavanja planinarskih staza. 

Bijeli krug s crvenim prstenom je najbolji prijatelj svakog planinara!

Planinarenje kao oblik razonode je već stoljećima dio hrvatske tradicije, pa ne čudi što je Lijepa Naša protkana s više od tisuću raznovrsnih, markiranih planinarskih staza, svaka drugačija od one prethodne. Prema definiciji, planinarska staza je put obilježen planinarskim oznakama (markacijama) koje planinarima i drugim posjetiteljima gore ili planine ukazuju kojim smjerom se kretati od polazišta do željenog odredišta. 

Najčešća oznaka koju ćete vidjeti tijekom planinarenja je bijeli krug okružen crvenim prstenom. Postavlja se na stabla, kamenje, ograde, stupove i kućice, najbolje u visini očiju ili više ako je riječ o planini na kojoj u jesen i proljeće ima snijega. Planinarske staze obilježavaju, osiguravaju i održavaju tzv. markacisti, odnosno dugogodišnji planinari i iskusni članovi planinarski društava čiji rad prati Hrvatski planinarski savez. Zahvaljujući djelovanju generacija i generacija markacista, danas je sigurnost planinarenja u Hrvatskoj na visokoj razini.

Potrebno je 2500 sati hoda da se prijeđu sve planinarske staze 

Mnogim stazama nije poznato kada su izgrađene. Neke su nastale za vojne, a druge za šumarske ili turističke potrebe, neke su sasvim slučajno utabane tijekom lutanja šumama, dok su druge pak pomno planirane, poput jedinstvene 50 km duge Premužićeve staze na Velebitu koja se stvarala tri godine (1930-1933.g.) ili popularnih Horvatovih kamenih stuba na sjevernoj padini Medvednice, a koje je 1950. započeo vlastoručno graditi zagrebački novinar Vlado Horvat sa željom da se spoje „Vidikovac“, špilja i izletište „Srnec“ na potoku Bistri jarek.

Ako na jednom mjestu okupimo sve hrvatske markirane planinarske staze, njihova ukupna dužina premašila bi impozantnih 6000 kilometara. Kada bi planinarili svega šest sati tjedno, trebalo bi nam deset godina da ih sve obiđemo! Dakako, kakve god one bile, kratke ili duge, lagane ili teške za planinarenje, poučnog, kulturno-povijesnog, sportsko-rekreativnog ili zabavnog karaktera, svaka je staza lijepa na svoj način i uistinu bi ih vrijedilo sve posjetiti.

Zahvaljujući digitalizaciji, i planinarenje je postalo jednostavnije isplanirati. Više vam nisu potrebni deseci priručnika niti velike papirnate mape s ucrtanim stazama jer inspiraciju za svoju sljedeću planinarsku rutu možete pronaći na jednom mjestu – internetu. Na web stranicama Hrvatskog planinarskog saveza i Hrvatske gorske službe spašavanja postoje vrlo temeljiti zemljovidi svih poznatih i označenih puteva na hrvatskim planinama i gorama, nastali s ciljem da se olakša orijentacija i kretanje, poveća sigurnost planinara u prirodi, ali i spriječe nesreće.

Najbolja domaća hrana je u – planinarskom domu!

U Hrvatskoj trenutno djeluje 286 planinarskih društava s 30 tisuća registriranih aktivnih planinara. No, procjenjuje se da još barem toliko ljudi redovito planinari, ali nisu učlanjeni u niti jedno planinarsko društvo. I jedni i drugi su najbolji promotori zdravog načina življenja i zaštite čovjekove okoline, a u posljednjih 50-tak godina uvelike utječu i na turizam jer su markiranjem staza prokrčili put u brojna nepristupačna područja te izgradili planinarske kuće, domove i skloništa.

Planinarski objekti su izgrađeni u nepristupačnim predjelima gora i planina, te su namijenjeni smještaju planinara i izletnika. Najstarija planinarska kuća podignuta je na najdražem izletištu Zagrepčana, Sljemenu. Ispod Činovničke livade 1877.g. krenula je gradnja kuće s dvostrukom namjenom: u prizemlju je bio stan za lugara, dok je prvi kat bio namijenjen Hrvatskom planinarskom društvu. Popularna „Gradska kuća“ punih je šest desetljeća (do požara 1936.g.) bila žarište planinarskog života.

Trenutno u Hrvatskoj postoji više od 160 planinarskih objekata. Većina rustikalno uređenih domova svakodnevno je otvoreno i pružaju odmor i okrjepu umornim planinarima. I to vrlo ukusnu okrjepu koja svojim mirisom podsjeća na bakinu, domaću hranu koja se ne može pronaći u restoranima. Grah s kobasicama, purica s mlincima, kotleti s roštilja ili kotlovine, te gibanica, štrudla i makovnjača za desert svakom će planinaru vratiti energiju za nastavak avanture. 

Ljubiteljima dugih šetnji, čistog zraka, šume i cvrkuta ptica savjetujemo da već ovaj vikend provedu na planinama. Sve što trebate jest dobra volja i kvalitetna oprema, a koju možete nabaviti u najbližoj Hervisovoj trgovini ili web trgovini.