Njemačka stavila Zadarsku županiju na crvenu listu

Njemačka na crvenu listu stavila Zadarsku županiju

Na njemačkoj crvenoj listi je još jedna županja - Zadarska. Njemačka je tako nakon Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske prije dva tjedna, i Zadarsku županiju u srijedu navečer označila kao rizičnu i ako iz nje putujete u Njemačku, čeka vas dvotjedna karantena, javlja HRT.

Za više od 11.000 Nijemaca koji trenutačno borave u Zadarskoj županiji, povratak kući dodatno se zakomplicirao. Svi povratnici morat će na testiranje, a do rezultata testova bit će u karanteni.

Iako se turistička sezona bliži kraju, očekivali su se dobri rezultati i u rujnu.

- Svakako da je njemačka naše prvo emitivno strano tržište i vrlo nam je bitno. Ovakvim izostankom gostiju u sljedećim tjednima značajno će utjecati na naše brojke, govori Mihaela Kadija, direktorica turističke zajednice Zadarske županije.

- Zabrinuti smo, naravno da smo zabrinuti. Svaki gost manje nama sve teže, ističe Robert Kovačević, predsjednik Ceha ugostitelja grada Zadra.

Njemačka je, inače, najavila skraćivanje trajanja samoizolacije - od listopada bi oni koji se vraćaju iz regija visokog rizika morali u karanteni provesti samo pet dana. Slično su napravile Nizozemska i Norveška.

EU je danas upozorio svoje članice da ne skraćuju dva tjedna karantene~jer neki zaraženi razviju bolest čak i nakon dva tjedna.

- Virus nije spavao tijekom ljeta. Nije otišao na godišnji. Gotovo da smo ponovno na brojevima kakve smo vidjeli u ožujku, objašnjava Andrea Ammon, čelnica Europskog centra za sprječavanje i kontrolu zaraze.

Zbog rasta broja zaraženih popunjava se i COVID-odjel u KB-u Dubrava u Zagrebu. Među pet pacijenata koji se ondje trenutačno nalaze, 21-godišnji je mladić.

- Koji je dobio jednu rijetku komplikaciju Covid bolesti zbog koje je mogao iskrvariti. Hvala Bogu njegovo stanje se poboljšava i nadamo se da će biti sve dobro, govori prof. dr. sc. Bruno Barišić, infektolog, voditelj Kriznog stožera KB-a Dubrava.

A zbog straha za svoju djecu, roditelji se sve više raspituju kod obiteljskih liječnika kako doći do potvrde koja bi omogućila njihovim školarcima da nastavu prate od kuće.

- Na toj potvrdi ja napišem koje su kronične bolesti djeteta koje ima, i s tom potvrdom može ići tražiti eventualno ispričnicu kod školskog liječnika, govori Vjekoslava Amerl-Šakić, dr. med./liječnica obiteljske medicine.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je danas popis izrazito osjetljivih skupina koji će pomoći liječnicima u odlučivanju tko može pohoditi nastavu i raditi u školama u doba pandemije izazvane koronavirusom.

Nove preporuke HZJZ-a na fakultete

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u srijedu je objavio preporuke za održavanje nastave na visokim učilištima uz primjenu protuepidemijskih mjera, uz naglasak da je klasični način izvođenja nastave najbolji i optimalan za studijske programe.

Pri izradi preporuka za održavanje nastave HZJZ se vodio stajalištima Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj da je klasični način izvođenja nastave najbolji i optimalan za sve programe koji su akreditirani kao takvi studijski programi.

Nastava i ispiti izvode se uživo, iznimno na daljinu

Klasični način osigurava pretpostavke za cjelovito formiranje mladih ljudi, studenata, u stalnoj interakciji s nastavnicima i kolegama studentima te u životu u visokoškolskoj ustanovi u kojoj se obrazuju, što je nezamjenjivo. 

Stoga, visokoškolska nastava u pravilu će se izvoditi na klasični, kontaktni način, kao nastava uživo, uz prisutnost nastavnika i studenta na visokom učilištu, a iznimno kao nastava na daljinu kad je to propisano studijskim programom ili kada to epidemiološke okolnosti i mjere zahtijevaju.

Studenti se potiču na solidarnost i kolegijalnost prema kolegama koji su zbog epidemioloških okolnosti bili prisiljeni izostati s nastave, da im pomognu u studiranju, učenju i svladavanju studijskih obveza.

Nastavnici se pozivaju da radi održavanja kvalitete visokoškolske nastave redovito drže konzultacije uživo uz potrebne propisane protuepidemijske mjere, a iznimno na daljinu.

Ispiti se održavaju na daljinu u iznimnim situacijama, a tada će se izbjegavati pisani ispiti i pisane provjere znanja, a prednost se davati usmenim ispitima i/ili ocjeni pisanih referata, ogleda, eseja i seminarskih radova. 

Potrebno prilagoditi raspored nastave

Kako bi se smanjio broj tjednih dolazaka studenata na visoko učilište, preporučuje se da se raspored nastave maksimalno prilagodi potrebi da pojedine studijske godine ili grupe uživo slušaju više nastavnih jedinica u nizu, a najviše dvije odnosno tri nastavne jedinice, uz poštovanje propisanih protuepidemijskih mjera. 

Iznimno, uslijed pogoršanja epidemioloških prilika i ako ne postoje fizički uvjeti da se cijela nastava drži u prostranijim dvoranama, visoko učilište može odrediti da će se nastava držati skraćeno. 

"U mnogim slučajevima i tako skraćena 'klasična' nastava potrebnija je i učinkovitija od nastave na daljinu", naglasio je HZJZ u preporukama. 

Tijekom proglašene pandemije hodnici, stubišta i ulazi visokih učilišta najosjetljivija su mjesta za prijenos bolesti, stoga se zadržavanje na njima treba izbjegavati.

Zabrana ulaska sa simptomima, preporuka nošenja maski

Studenti, nastavnici i ostali zaposlenici, kao i druge osobe, ne smiju ulaziti u unutarnje ni u vanjske prostore ustanove ako imaju povišenu tjelesnu temperaturu, dišne simptome ili ostale simptome zarazne bolesti te ako su u samoizolaciji ili im je utvrđena zaraza koronavirusom.

Boravak na visokom učilištu potrebno je organizirati tako da se osigura potrebna međusobna fizička udaljenost (distanca) svih sudionika, kao i odgovarajuća higijena ruku i prostora.

Studenti, nastavnici, zaposlenici te druge osobe u svim zatvorenim prostorima visokih učilišta trebaju nositi maske ili druga pokrivala za usta i nos (maska cijelo vrijeme treba pokrivati usta i nos), osim u iznimnim situacijama, kada nošenje maski narušava nastavni proces.

Nošenje maski osobito se preporučuje osobama koji od prije boluju od nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih, kroničnih respiratornih, dijabetesa i malignih bolesti, što ih čini visokorizičnom skupinom.

Nastavnici, studenti, zaposlenici te druge osobe dužni su mjeriti tjelesnu temperaturu prije dolaska u visoko učilište, dok će se stranke i posjetitelji podvrgnuti mjerenju tjelesne temperature na ulazu te se uvode u evidencijsku listu.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak najavio je da bi broj novooboljelih već krajem mjeseca u Hrvatskoj mogao znatno pasti.

Čuli smo kako izračuni Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je Hrvatska uvela dobre mjere i da bi broj novozaraženih krajem rujna ili početkom listopada trebao početi padati, rekao je za Novu TV.

Bez skijanja ove godine

O uplatama aranžmana za skijanje kaže kako misli da epidemiološka situacija, kakva je trenutna i kakva će biti kad krene sezona skijanja - neće dopuštati.

"Ja mislim da epidemiološka situacija, kakva je trenutna i kakva će biti kad počne sezona skijanja, neće dopuštati takve izlete i takve odlaske. Što se mene osobno tiče, ako ću ići na skijanje, onda ću ići u Slovačku koja ima bolju incidenciju nego Austrija", zaključio je Capak.  

EU upozorava članice da ne skraćuju dva tjedna karantene

 Europska unija u srijedu je upozorila svoje članice da ne skraćuju dva tjedna karantene za Covid-19 jer neki zaraženi razviju bolest čak i nakon dva tjedna. 

Njemačka, najveća članica EU-a, informirala je europske vlasti da planira skratiti vrijeme karantene, nakon što su slično napravile Nizozemska i Norveška. 

„Dat ćemo dokaze donositeljima odluka kakve bi rizike poduzeli ako bi se karantena skratila“, kazala je Andrea Ammon, čelnica Europskog centra za sprječavanja i kontrolu zaraze (ECDC), u svom regularnom obraćanju europarlamentarcima. 

Upozorila je da se u 3 do 4 posto slučajeva bolest razvije nakon perioda od dva tjedna koji je trenutno standard za karantenu za one zaražene koronavirusom. 

Njemačka je prošli tjedan odlučila da će od listopada oni koji se vraćaju iz regija visokog rizika morati u karanteni provesti pet dana.

Djelomično ublažavanje preventivnih mjera protiv covida-19 dolazi u vrijeme dok Europa bilježi novi rast broja slučajeva. 

„Virus nije spavao tijekom ljeta. Nije otišao na godišnji“, rekla je Ammon zastupnicima. 

Istaknula je kako ovotjedni podaci pokazuju da u Europi ima 46 slučajeva na 100 tisuća stanovnika. 

„Gotovo smo nazad na brojkama kakve smo vidjeli u ožujku“. 

Broj zaraženih je krajem ožujka u Europi narastao na 40, a krajem travnja ih je bilo oko 70 na 100 tisuća stanovnika.

Trenutni rast djelomično se bilježi zbog raširenijeg testiranja. Novi slučajevi sada većinom pogađaju mlado stanovništvo, kazala je Ammon, što je rezultiralo stabilizacijom broja hospitalizacija jer covid-19 teže pogađa starije stanovništvo koje je bilo najizloženije u ožujku i travnju.  

Ammon upozorava kako sada raste i broj hospitalizacija jer se zaraza širi i među starijima. 

Podaci kojima ona barata odnose se na 27 država EU-a, Veliku Britaniju, Norvešku, Island i Lihtenštajn, a podaci između tih zemalja znatno variraju, pa je u nekima samo dvoje, a u nekima do 176 slučajeva zaraze na 100 tisuća stanovnika.