Istraživanje o političkoj pismenosti iz 2015. godine pokazalo je da hrvatski srednjoškolci ne znaju tko je premijer države ni što je diktatura, a homoseksualnost vide kao bolest
PRODUKT DRUŠTVA
Djeca su politički nepismena, a homoseksualnost im je bolest!
Slučaj iz zadarske škole u kojem je učenik drugoj učenici žigosao slovo "U" i rekao joj da sada može reći da je ustaša još jednom pokazuje kako današnja djeca percipiraju nasilje, ali i odnos prema prošlosti. S druge strane, u Zadru je i maloljetnik prijetio žrtvi i obitelji Darka Kovačevića Daruvarca samo zbog toga jer je htio svoj trenutak slave. Ove slučajeve nasilja komentirala je u četvrtak i ministrica za obitelj i mlade Nada Murganić.
- Pitam se što smo tolike godine radili da imamo generaciju mladih ljudi koji na ovakav način rješavaju svoje odnose - rekla je.
Homoseksualnost je bolest, jezik manjina je neprihvatljiv, NDH nije bila fašistička tvorevina, a hrvatske vojnike ne treba sankcionirati zbog mogućih ratnih zločina. To su samo neki od šokantno zaostalih političkih i građanskih stavova za 21. stoljeće koje su u istraživanju o političkoj pismenosti izrazili hrvatski maturanti.
Šokantno zaostali stavovi mladih
Prije četiri godine, u istraživanju GOOD inicijative, GONG-a i Instituta za društvena istraživanja, maturanti iz raznih dijelova Hrvatske izrazili su šokantno zaostale političke i građanske stavove za početak 21. stoljeća. Mladi su se pokazali negativno nastrojeni prema nacionalnim manjinama, lošeg političkog znanja, konzervativni i slabog kritičkog promišljanja.
Polovica od ispitanih 1146 maturanata izjavila je kako homoseksualnost smatra bolešću, a jednaki broj ih je izrazio kako se jezik i pismo nacionalnih manjina ne bi trebali koristiti u prostorijama državnih institucija.
Čak više od 50 posto njih nije bilo sigurno je li NDH bila fašistička tvorevina, 40 posto njih smatra kako hrvatske vojnike ne bi trebalo sankcionirati zbog mogućih ratnih zločina, a trećina ih i danas smatra da državu treba voditi jedna dominantna stranka, pokazalo je istraživanje “Politička pismenost učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj”.
Zabrinjava i izrazito loša politička pismenost među mladima koji su danas u svojim srednjim 20-im godinama i koji su građani s pravom glasa. Primjerice, 64 posto ispitanih ih je znalo što znači pojam diktature, a 70 posto ih smatra da neke političke stranke treba ukinuti. Više od polovice ih nije znalo kako se biraju ministri, a više od polovice ih je izrazilo kako vjeruje da je cilj učlanjenja u političku stranku - siguran posao. Ipak, u većini su znali odgovore na pitanja o trodiobi vlasti.
Tadašnji maturanti izjasnili su se i kao veliki vjernici, njih 43 posto kazalo je kako su uvjereni vjernici koji prihvaćaju sve što ih uči vjera, a 25 posto je kazalo da su "obični vjernici".
Ovo je istraživanje pokazalo kako učenici trogodišnjih srednjoškolskih programa pokazuju jače ektremističke stavove i više su skloni priklanjati se mišljenju većine od kolega u gimnazijama.
A istraživanje o kulturnim potrebama i kulturnom kapitalu mladih u gradovima na jadranskoj obali, koje su 2015. i 2016. proveli Krešimir Krolo, Sven Marcelić i Željka Tonković sa zadarskog Filozofskog fakulteta, pokazalo je kako su mladi u Dalmaciji netolerantniji prema nacionalnim i seksualnim manjinama, posebice prema arapskim izbjeglicama, te su religiozniji od onih u Istri i na Kvarneru.
Na ovu problematiku već godinama upozoravaju inicijative za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja, ali i stručnjaci koji se bave pitanjima građanskog društva i sociologije.
- Mi njegujemo kulturu šutnje, kulturu zatvaranja u uski, privatni, obiteljski krug, a ne kulturu emancipacije i osnaživanja pojedinca. Moja i istraživanja mojih doktoranada pokazuju da, primjerice zadnjih godina, sve veći utjecaj imaju nevladine organizacije koje reproduciraju desne ideologije i koje su tijesno povezane s određenim dijelovima Crkve, ali i državnih tijela. Analiza čimbenika koji su, primjerice, zaustavili uvođenje eksperimentalno provedenog kurikuluma građanskog obrazovanja ukazuje na presudnu ulogu tih organizacija. Štoviše, Agencija za odgoj i obrazovanje zadnjih nekoliko godina angažira pojedine članove tih organizacija da kao eksperti iz područja građanskog obrazovanja i obrazovanja za ljudska prava drže predavanja po školama. Ostaje pitanje koji koncept građanstva, odnosno građanskih sloboda, prava i odgovornosti se tako diseminira u našem školskom sustavu. Koji tip građanstva se promiče - istaknula je priznata hrvatska sociologinja, prof. Vedrana Vrkaš Spajić, koja je u 90-ima vodila tim stručnjaka koji su sastavili prvi prijedlog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja.
Tema Građanskog odgoja potaknuta je ovih dana i usvajanjem novog kurikuluma, za kojeg, primjerice, u GOOD inicijativi kažu kako je ogoljen do apsurdnosti, te kako na nedostatak osnovnih društvenih znanja ukazuje i porast nasilja u školama.
"Stavovi mladih su produkt društva"
- Stavovi mladih su produkt društva koje ih okružuje te obrazovnog sustava, koji im ne nudi adekvatan sadržaj vezan za ove teme. Tako imamo ukidanje društveno-humanističkih sadržaja u trogodišnjim školama, među čijim su učenicima najrašireniji ovakvi stavovi i neadekvatnu provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja kao međupredmetne teme u cijelom sustavu odgoja i obrazovanja - smatra Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja.
Dodaje kako je odbijanje obrazovnih vlasti da uvedu predmet koji bi omogućio razvoj kompetencija zapravo jasan pokazatelj izostanka vizije hrvatskog društva kao društva tolerancije i prihvaćanja različitosti. Inertnost političkih elita i društvena tolerancija ustaških pozdrava u globalu, napominje, znak su za uzbunu, a stavovi mladih posljedica su takvog okruženja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
