Djeca su nam pretila: Čak 34,9 posto ima prekomjernu težinu

Proteklih 12 godina broje djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao se za gotovo 15 posto. Stručnjaci tvrde da je zbog toga stanje alarmantno.

Naime, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2015. godine, 34,9 posto djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu.

- Najveći problemi su, kao i svugdje, prebrzi život, ljudi su preopterećeni, a najveći je problem što puno djece ne doručkuje, nego roditelji kupuju putem nešto u pekarnici. Drugo je takozvani ‘screen time’, sjedenje pred televizorom ili računalom, telefoni, i to je vrlo loše kad je više od dva sata dnevno. Veliki je postotak onih koji to prekomjerno koriste. Mi smo deseta zemlja s velikim problemom s prekomjernom tjelesnom težinom u svijetu. Ispred nas su istočne zemlje - rekao je kineziolog Slaven Krtalić.

Znanstveni radovi koji su se bavili istraživanjem motoričkih sposobnosti pokazuju da su djeca u posljednjih pedeset godina nazadovala u koordinaciji, brzini, ravnoteži, fleksibilnosti, preciznosti i snazi u prosjeku za gotovo 50 posto.

Dok su istodobno njihove funkcionalne sposobnosti, odnosno sposobnosti njihova dišnog i krvožilnog sustava nazadovale u prosjeku za više od 30 posto. Rezultati su to međunarodnog istraživanja Health Behaviour for Children (HBSC).

- Nažalost, imamo jednu od najskromnijih satnica redovne nastave tjelesne i zdravstvene kulture u Europskoj Uniji sa svega 90 minuta tjedno. Navedena satnica nije dovoljna ni za kvalitetniju edukaciju o važnosti provođenja redovitog tjelesnog vježbanja, a kamoli za značajnije promjene antropoloških obilježja djece i učenika - rekao je Vilko Petrić s Katedre za metodike nastavnih predmeta prirodnih i društvenih znanosti na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Međutim, postoji još jedan problem. Čak i kad bi odlučili vježbati više, u Hrvatskoj gotovo četvrtina osnovnih i polovica srednjih škola nemaju sportsku dvoranu za izvođenje nastave tjelesnog te različitih izvannastavnih sportskih aktivnosti, upozorava Petrić.

A zašto se djeca sve više debljaju i motorički nazaduju može se objasniti kroz još dva velika problema. Nepravilna prehrana i sjedilački način ponašanja.

- To je već dugo kulturološka pojava u društvu, ali je kod djece i mladih potencirana činjenicom da su im razni ekrani dostupni i primamljivi. Od tableta, pametnih telefona, televizije, prijenosnih kompjutora... Posebno se gleda vrijeme koje provode na igricama. Tu su dječaci aktivniji, a djevojčice su sklonije društvenim mrežama - rekla je dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a. O svemu što govori, kaže, postoje podaci iz istraživanja zdravstvenih ponašanja učenika HBSC-a. Istraživanje uspoređuje situaciju u Hrvatskoj sa stanjem u 45 zemalja i provedeno je 2014.

- Računalne igrice igra više od 50 posto učenika, a od toga 20 posto učenice. Na svakom od medija, poput mobitela, tableta i televizije, provode više od dva sata, a preporuka je do dva sata ukupno dnevno pred takvim ekranima. Istraživanja su pokazala da mladi pred ekranom provode noći, a roditelji to i ne znaju. O tome treba voditi brigu - rekla je.

Dr. Ivana Pavić Šimetin objasnila nam je i nekoliko načina kako smanjiti tjelesnu težinu kod pretile djece.

- Kod djece se moraju postupno mijenjati životne navike i životni stil što će dovesti do smanjenja debljine. Treba prijeći na pravilnu prehranu i smanjiti sjedenje. Djeca i mladi moraju jedan sat dnevno, svaki dan, biti aktivni kako bi im se ubrzalo srce i produbilo disanje. Potrebno se pridržavati načela pravilne prehrane, unosa voća i povrća, piti prvenstveno vodu, a sokove svesti na minimum, i to samo na proslavi rođendana. Treba redovotio jesti pet obroka, pogotovo doručak - rekla je. Možda bi jedino pridržavajući se tih uputa uspjeli pobjeći s ljestvice najdebljih na kojoj smo na 10. mjestu. Prema Eurostatu, najviše pretilih je na Malti, u Latviji, Mađarskoj i Velikoj Britaniji. Najmanje debelih imaju Rumunjska, Italija, Nizozemska, Belgija i Švedska.

‘Ne iznajmljujte dvorane, dajte ih djeci za sport’     

Dr. Slaven Krtalić, kineziolog     

Pokazalo se da djeca na treninge dolaze u 21 sat, a do tada su dvorane iznajmljene rekreacijama i sportskim klubovima što zaista nije u redu, rekao je Slaven Krtalić.

Ovaj kineziolog i voditelj Odsjeka za promicanje tjelesne aktivnosti uvjeren je da taj problem treba riješiti na višim instancama. Smatra da djeca imaju premalo tjelesnog u školi.

- Za zdravstveno obrazovanje smo u 2015. identificirali 120 osnovnih matičnih škola koje nemaju sportsku dvoranu pa ne mogu ni provoditi zimi tjelesni vani. Složili smo skup kinezioloških pomagala u pokretnoj torbi, riječ je o poligonu za tjelesnu aktivnost školske djece. Pomoću njega, pošto je lako prenosiv, mogu se napraviti oko 85 posto propisanih tema određenih nacionalnim kurikulumom unutar škola ili oko škole. U suradnji s Mnistarstvom obrazovanja napravljena je i edukacija za školske timove koji se sastoje od kineziologa škole i dva učitelja razredne nastave. Oni su svi dobili opremu, napravili smo stručne skupove na kojima su dobili edukaciju, obilazimo sad županije u kojima gledamo kako se to provodi. Radili smo i ‘on line’ jednu evaluaciju koja je izvrsno prošla. Kako smo dobili sredstva iz EU fondova, u sljedeće tri godine ćemo svim školama u državi, kojih je više od 1000, dostaviti ova pomagala te osigurati edukaciju i provedbu ovog projekta - pojašnjava dr. sc. Slaven Krtalić, koji je ujedno i jedan od stručnjaka koji je osmislio 10-minutni program vježbanja za učenike koji se provodi na početku nastave i nakon 3. sata.