BDP je u 2018. godini veći za 2,3 posto, ali to je sporiji rast od prethodne godine kada je narastao za 2,9 posto. Premijer Andrej Plenković je zadovoljan što je samo za 0,1 posto manje rastao od njihovih očekivanja
"OČEKIVANO":
Diže nam se, ali nam i pada: BDP raste, ali sporije nego lani
Usporavanje stope rasta BDP-a je očekivano, na to su upozoravali mnogobrojni analitičari. To je posljedica pada industrijske proizvodnje i usporavanja izvoza koji se sveo na svega 1,3 posto. S druge strane, četvrti kvartal je potrošački, kada blagdani donesu atipično veću potrošnju građana, tako da je to potaknulo rast s jedne strane, ali s druge strane imamo enormni rast uvoza. A zna se da uvoz negativno utječe na BDP.
Istaknuo nam je SDP-ov bivši ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić glavne razloge zašto je stopa BDP-a rasla manje nego što je Vlada očekivala.
Naime, ministar financija Zdravko Marić očekivao je da će BDP u 2018. godini porasti za 2,7 posto, no to se nije dogodilo. Državni zavod za statistiku u srijedu je objavio da je rastao sporije, i to ne samo od očekivanja, nego i u odnosu na 2017. Tada je porastao za 2,9, a lani za tek 2,6 posto.
U svim kvartalima je BDP rastao, pa tako i u posljednjem tromjesečju kada je zabilježen rast od 2,3 posto. Ali i to je mnogo sporije nego u kvartalu ranije kada je porastao za 2,8 posto. U zadnja lanjska tri mjeseca najviše je rastao uvoz, za čak 6,1 posto. Osobna potrošnja građana također je veća i to za 3,9 posto, kao i investicije koje su narasle s 3,7 na 6,1 posto. Ovakav snažan rast investicija nije zabilježen od prvog kvartala 2017. godine.
Grčić napominje kako nam se ekonomija tek što je uzletjela, naglo spustila zbog domaćih i vanjskih izazova, ali i neprovođenja nužnih reformi.
- Idemo prema dolje i to s relativno niskom stopom rasta. Da smo mi na pet, pa pali na 4,5 posto, nitko ne bi ništa rekao. Naši konkurentni s kojima se mjerimo u okruženju gotovo svi rastu brže od nas i bojim se da ćemo s ovakvom politikom i ovakvim trendovima biti prikovani i u idućim godinama za dno EU - kaže Grčić.
Nadalje ističe probleme s kojima se poduzetnici, gospodarstvo i radnici suočavaju.
- Nas trebaju zabrinjavati niska produktivnost i konkurentnost gospodarstva, stanje na tržištu rada te relativno mala dodana vrijednost koja utječe na male plaće, slabo punjenje mirovinskih i zdravstvenih fondova i male profite poduzeća. Vlada treba dati poticaj u smislu daljnjeg poreznog i drugog rasterećenja i smanjenja troškova države - kaže dodajući kako ovo usporavanje pokazuje koliko je naša ekonomija slabašna i ranjiva.
- Ova vlada ne odrađuje ništa u reformskog smislu, ne prepoznajem niti jedan ozbiljan projekt. Cijela politika, strategija države mora se zaokrenuti prema poticanju gospodarstva, mora više ulagati u istraživanje, razvoj, u sektore poput IT, farmaceutske, biotehnološke industrije, nekih novih stvari koje donose novu vrijednost. Mi tu potpuno gubimo korak s EU. Zaglavljeni smo, bezidejni, ne vidimo izlaz iz ove situacije - poručuje SDP-ov saborski zastupnik.
Isto poručuje i Damir Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
- Bez sveobuhvatnijih reformi ne možemo očekivati rast veći od dva posto. Moramo hitno mijenjati strukturu gospodarstva u smjeru izvoza i povećanja konkurentnosti, a potrebne su nam i investicije. Da bismo imali više investicija nužno je povoljno poslovno okruženje tj. ulagačka klima društva koja podrazumijeva transparentnost i stabilnost pravnog okruženja, jednostavne i razumljive propise i brze administrativne procedure. Moramo smanjiti trošak poslovanja koje poslodavac u Hrvatskoj ima. Trenutno je taj trošak kad se svi nameti, porezi i administracija uzmu u obzir prevelik za značajnije povećanje plaća. Uz sve ove faktore očekivano je da rast BDP-a usporava - poručuje Majetić.
Ekonomist Petar Vušković ističe kako je smanjive ekonomske aktivnosti prisutno i u svijetu.
- To ne znači nužno krizu. Empirijski je dokazano da ekonomija ima svoje poslovne cikluse te se svakih pet do 10 godina izmjenjuju faze ekspanzije ili usporavanja. Nakon izraženijeg rasta BDP-a sada bilježimo prvi značajniji pad ispod BDP-a 2,5 posto, a izgledno je da se tako negativan trend i nastavi - ističe Vušković dodajući dva dominantna razloga usporavanja ekonomije.
- Pad industrijske proizvodnje i izvoza. Obje komponente su međusobno povezane i empirijski koreliraju. Razlog smanjivanju neto izvoza je opadanje ekonomske aktivnosti u EU - kaže ovaj ekonomist.
Naglašava da moramo bolje strateški voditi industrijsku politiku kako bi izbjegli daljnje usporavanje ekonomije pa čak i potencijalnu krizu.
- Strateški znači dugoročno planirati, a znamo kako su naše industrijske politike vođene (Uljanik, Petrokemija...). Građani i njihov poduzetnički potencijal i dalje su najvažniji nosioci ekonomskih aktivnosti pa je ispravno vođenje demografskih politika od presudne važnosti pogotovo sada kada se spekulira da je broj stanovnika pao ispod 4 milijuna. I porezna politika mora dati svoj poticaj ekonomiji i smanjivanju iseljavanja. Trebali bi vidjeti što želimo s reformom javne uprave, mirovinskim sustavom, zdravstvenim sustavom te da li smo spremni za euro. Neodlučnost prema strukturnim reformama nas može koštati - poručuje Vušković.
S druge strane, Vlada se hvali izvješćem Europske komisije koja ističe napredak Hrvatske u provođenju strukturnih reformi, kao i izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža nakon pet godina. Zbog toga nas je svrstala u višu kategoriju, među države članice EU sa stabilnim gospodarstvima. Uz Njemačku, Irsku, Francusku, Nizozemsku, Rumunjsku, Španjolsku, Portugal, Švedsku i Bugarsku.
Premijer Andrej Plenković je zadovoljan što je rast BDP-a niži za samo 0,1 posto od njihovih predviđanja.
- Ovdje se vidi da vodimo računa na jedan realističan način - rekao je premijer.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
