Ministrica zdravstva: 'Španjolska je prošla vrh svog posljednjeg vala pandemije'

Španjolska ministrica zdravstva: Najgore u zadnjem valu pandemije je prošlo

Postoje znakovi da je Španjolska prošla vrh svog posljednjeg vala pandemije koronavirusa izazvane omikron varijantom, izjavila je u petak španjolska ministrica zdravstva.

"Sve ukazuje na to da krivulja infekcija pada", rekla je ministrica zdravstva Carolina Darias dodavši da se pad infekcija nastavlja iz dana u dan.

Sedmodnevna incidencija dosegnula je vrhunac početkom prošlog tjedna te je potom pala na sadašnju razinu od 1.306 na 100.000 stanovnika.

Pritisak na zdravstveni sustav također se smanjio. Prošloga tjedna broj pacijenata s covidom-19 u bolnicama pao je s 15,2 posto na 14,7 posto. U jedinicama intenzivne njege broj pacijenata pao je s 23,3 na 21,7 posto, pokazuju podaci ministarstva zdravstva. U istom razdoblju bilo je 1.100 smrti povezanih s covidom-19.

U posljednja dva tjedna zabilježeno je ukupno 1,48 milijuna infekcija. Većina zaraženih ne pokazuje nikakve ili samo blage simptome bolesti. 

Španjolska ima visoku stopu cijepljenih u usporedbi s drugima. Više od 80 posto do sada je primilo obje doze cjepiva, a 44 posto primilo je i treću dozu.

Mnogi dijelovi zemlje počeli su ublažavati restriktivne mjere uvedene zbog pandemije koronavirusa.

Ante Ćorušić: Ogroman napor i psihičko opterećenje djelatnika

Ravnatelj KBC-a Zagreb, Ante Ćorušić gostovao je u programu HTV-a te otkrio kako je svugdje, pa i u KBC-u Zagreb - prisutan sindrom izgaranja. Naglasio je kako su na Rebru još početkom pandemije uspostavili tim koji pacijentima i osoblju pruža psihološku pomoć.

- Mi danas imamo 420 uposlenika na bolovanju - ili su u samoizolaciji ili su COVID pozitivni. Nas ima puno i nedostatak tih radnika se zasad ne osjeti - rekao je.

- Raditi u jedinici intenzivne njege s COVID pacijentima zahtjeva ogroman napor i ogromno psihično opterećenje - naglasio je Ćorušić.

Komentirajući različitu situaciju s brojevima hospitaliziranih i umrlih u različitim dijelovima Hrvatske kazao je kako Zagreb ima 7 bolnica koje imaju COVID odjele pa je KBC Split u posebnoj poziciji. Drugi je razlog to što je Splitsko-dalmatinska županija po podacima HZJZ-a najlošije procijepljena - jedva oko 32 posto starijih od 60 godina. 

- To je poražavajuće. Prof. Ivić je u više navrata govori kako se radi o rijekama starijih necijepljenih ljudi koji dolaze u tu bolnicu. Sigurno im nije lako. I sigurno je da im svi moramo pomoći. Radi se o važnom gradu, drugom po veličini u Hrvatskoj. I mogu računati i na pomoć KBC-a Zagreb, naglasio je. 

Britanija i Austrija polako ukidaju restriktivne mjere i Ćorušić smatra da je procijepljenost glavni uzrok tome.

- Vrlo je važno cijepiti se. I vrlo je važno poštivati epidemiološke mjere. Ono što sam čuo od ministra Božinovića - popuštanje mjera je na razmatranju, ali uz uvjet da budemo bolje procijepljeni, kazao je. Dodao je kako se sad možemo 'izvlačiti' sezonalnošću virusa koji je pokazao da će incidencija padati, ali najbitnije je da se procijepimo i poštujemo mjere. 

Komentirajući navode da se može očekivati povećanje broja karcinoma od kazao je kako se to spominje u javnosti, jer ljudi izbjegavaju bolnice bojeći se infekcije.

- Prema zadnjim podacima HZJZ-a u 2021. nemamo veći porast incidencije najčešćih malignih oboljenja u Hrvatskoj. Mogu reći ono što je u jednu ruku ohrabrujuće - liste čekanja u KBC-u Zagreb su na razini 2019, godine prije pandemije. Ova nas je kriza naučila kako biti efikasan, zaključio je Ante Ćorušić. 

Budućnost javnog zdravlja u Hrvatskoj i EU je pripravnost na krize i samodostatnost

Budućnost javnog zdravlja u Hrvatskoj i Europi veća je pripravnost na krize i samodostatnost Europske unije u području zdravstva, rekli su sudionici Konferencije o budućnosti Europe održane u petak u Muzičkoj akademiji. 

Političari, stručnjaci i hrvatski predstavnici na europskim panelima građana raspravljali su u petak o izazovima javnog zdravlja u Hrvatskoj i EU kroz pravnu, medicinsku i komunikacijsku dimenziju.

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica rekla je da je pandemija covida-19 pokazala da EU zajednički može odgovoriti na krize, a kao najbolji primjer je istaknula nabavu i distribuciju cjepiva za sve članice bloka. 

Da je svaka članica samostalno krenula u nabavu, "nastale bi velike nejednakosti između europskih građana glede dostupnosti cjepiva", rekao je Tomislav Sokol (EPP/HDZ).

No ista kriza je pokazala da EU previše ovisi o nabavi lijekova iz trećih zemalja i da EU treba raditi na strateškoj autonomiji, "da Europa bude samodostatna i sama proizvede potrebne lijekove", rekla je Šuica i pozvala na pripravnost na buduće krize. "Bit će i novih kriza, moramo se pripremiti za buduće krize. Želimo Europu pripremiti za novu generaciju. Ne mi sami, nego zajedno s mladima", rekla je Šuica.

"Nikako više ne smijemo biti ovisni o trećim zemljama i moramo vratiti farmaceutsku industriju na teritorij Europske unije i posvetiti se mentalnom zdravlju", rekla je eurozastupnica Sunčana Glavak iz redova pučana te upozorila kako se u pandemiji ne smiju zanemariti druge bolesti. 

Konferenciju o budućnosti javnog zdravlja u Hrvatskoj i Europi organizirali su Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Predstavništvo Europske komisije, u partnerstvu sa zagrebačkim Pravnim fakultetom i Hinom.

Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Violeta Staničić, uvodno je istaknula da je zdravstvo pri vrhu najvažnijih tema za građane prema najnovijem istraživanju Eurobarometra pa je to bila nezaobilazna tema Konferencije o budućnosti Europe.

Vera Katalinić Janković, pomoćnica ministra zdravstva, navela je da je temeljni cilj hrvatske vlade osigurati moderni sustav koji će građanima pružiti zdravstvenu sigurnost i kvalitetu. Ivana Kekin, saborska zastupnica i izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, drži da je potrebna promjena zdravstvenog sustava i dodala da će se raditi na tome da Zagreb bude "čišći, ekološki održivi grad bez zagađenja", a time i zdraviji. 

Loša kampanja cijepljenja 

Profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu Stjepan Orešković rekao je da Hrvatska na milijun stanovnika ima gotovo 3500 umrlih dok je u Finskoj taj broj gotovo deset puta manji i smatra da se u borbi protiv pandemije potrebno ugledati na strategije takvih zemalja. Problem je i procijepljenost stanovništva protiv covida-19 u Hrvatskoj, koja je niža od europskog prosjeka. 

"Ako pitate medicinske sestre zašto se ne žele cijepiti, naići ćete na vrlo racionalne odgovore poput bojazni za buduću trudnoću. Na početku pandemije trebali smo odgovoriti na njihova pitanja i kampanju za cijepljenje voditi preko njih, a ne, primjerice, nogometaša", rekao je.

U prvom dijelu događaja je i Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ukazala na problem niske procijepljenosti u Hrvatskoj, osobito mladih. 

"Svi imamo, ne samo pravo na zdravstvenu zaštitu, nego i odgovornost za brigu o vlastitom zdravlju", upozorila je Tiljak. 

Studentica i sudionica Konferencije o budućnosti Europe Mateja Lisjak smatra da rješenje problema leži u učenju od država koje su imale učinkovitiji pristup borbi protiv pandemije, a mlada liječnica Katarina Babić rješenje vidi u svakodnevnoj edukaciji medicinskog osoblja. Kaže da je medicinarima puno lakše razumjeti znanstvene članke pa bi oni trebali kontinuirano raditi na svojoj edukaciji. 

"Treba priznati kada nešto ne znamo, to nije sramota. Moja najveća zadaća je optimalno pacijentu prenijeti informacije", izjavila je Babić.

Ono što su gotovo sve europske zemlje učinile na početku pandemije jest zatvaranje granica. Iris Goldner Lang, profesorica na Pravnom fakultetu, smatra da prije donošenja restriktivnih mjera treba preispitati nekoliko stvari.

''Ako se pozivamo na zaštitu zdravlja, moramo istražiti može li se ona postići manje restriktivnim mjerama i moramo biti sigurni da donesene mjere nikoga ne diskriminiraju na temelju državljanstva'', izjavila je Goldner Lang.

Infodemija otežala komunikaciju

Lažne vijesti i dezinformacije otežale su komunikaciju u pandemiji i zbunile javnost, ali to se može promijeniti ako građani umjesto neprovjerenih informacija daju prednost vijestima s vjerodostojnim izvorima, složili su se govornici na konferenciji.  

"Početne informacije bile su oprezne i dozirane, a onda je u jednom trenutku došlo do prekomjernog granatiranja informacijama", rekla je ravnateljica Hine Branka Gabriela Vojvodić, navodeći to kao početak komunikacijskih problema u pandemiji koronavirusa. 

Vojvodić smatra da su "mediji pridonijeli općoj buci", ali vjeruje da u borbi protiv dezinformacija, lažnih vijesti i infodemije može pomoći suradnja novinskih agencija. 

Podsjetila je na osnivanje europske novinske redakcije, koju se sufinancira europskim sredstvima i u kojoj će sudjelovati 16 novinskih agencija, uključujući Hinu.  

Dopisnik Hine iz Bruxellesa Slavko Vukadin složio se da je "ljudima u moru informacija teško procijeniti njihovu točnost".

Smatra da je komunikacija EU-a i država članica bila puno konfuznija na početku pandemije, ali da i dalje ima poteškoća. Kao primjer za to naveo je covid potvrde, koje su prihvaćene na razini EU-a, ali se različito primjenjuju u državama članicama, što je bila tema studentske debate na kraju današnje konferencije. 

Tim negacije nije tvrdio da su covid potvrde nešto loše ili previše restriktivno, već da naprosto nisu učinkovite jer se njima ne postiže cilj, radi kojeg su one donesene - sigurno kretanje građana EU-a na području Unije.

"Osoba koja posjeduje covid potvrdu ne bi trebala biti podvrgnuta nikakvim dodatnim ograničenjima, tu leži ključ nedosljednosti u primjeni potvrde i  samim time ju čini neučinkovitom", rekla je Iva Sabljak.

U ime tima afirmacije, Dominik Barišić je rekao da "ne postoji nikakva druga mjera koja bi bila isto tako efikasna kao ova, a da je manje restriktivna što se tiče slobode kretanja". Njegova kolegica iz tima Julia Fueh Mihovilović priznala je da je u implementaciji covid potvrda bilo "nekakvih nelogičnosti i nepravilnosti", no da su se "na makrorazini ipak pokazale učinkovitima".

"Trebaju za ulazak u poštu, gdje ćete održavati razmak, no ne trebaju ako ćete ići u kafić, gdje ćete piti nešto i gdje nećete nositi masku i primjenjivati mjere radi suzbijanja širenja zaraze", upozorila je s druge strane Anna Beg. 

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

Na području Virovitičko-podravske županije u posljednja 24 sata testirano je 215 uzoraka i potvrđeno 135 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a  žena stara 81 godinu je umrla, izvijestio je u petak županijski Stožer Civilne zaštite.

U Virovitici  je 44 novooboljelih, Slatini 26, Pitomači 14, Suhopolju 11, Sopju osam, Novoj Bukovici, Gradini, Mikleušu i Novoj Bukovici po pet, Lukaču troje, Čađavci dvoje,  a za sedam osoba nije navedeno s kojeg područja dolaze.

Na liječenju u Općoj bolnici Virovitica je 28 oboljelih.

Od početka epidemije na području Virovitičko-podravske županije zaraženo je 11.784  osoba a 281 je umrla.

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

Krapinsko-zagorska županija ima 507 novih osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 187 testirano PCR-om, a 320 brzim antigenskim testovima, a u protekla 24 sata umrla je jedna covid pozitivna osoba, rečeno je u petak u Zaboku na konferenciji županijskog Stožer civilne zaštite.

Od jučer su se oporavile 44 osobe te je aktivnih slučajeva zaraze 5.867, a u samoizolaciji je 5.495 osoba.

Načelnik Stožera Stjepan Skuliber upozorio je da broj novooboljelih u sedam dana na 100.000 stanovnika i dalje raste.

„Prosjek u proteklih sedam dana je 2840, prošli je petak bio 2305, a tjedan dana prije 1254. U apsolutnim brojkama, u sedam dana imamo 3536 novooboljelih, a tjedan prije 2870”, kazao je Skuliber.

O stanju u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana govorio je ravnatelj Tihomir Vančina.

„Pacijenti i dalje pristižu u bolnicu, a trenutačno imamo 61 hospitaliziranog. Ono što zasigurno nije dobro je činjenica da je 12 pacijenata na respiratoru”, rekao je Vančina te naglasio da bolnica trenutno radi bez 10 posto djelatnika koji su ili oboljeli ili u samoizolaciji.

Zamjenica župana Jasna Petek rekla je da je na koronavirus pozitivno 1.130 učenika osnovnih i srednjih škola, odnosno 8 posto ukupnog broja učenika te da je u samoizolaciji njih 2.267, odnosno 17 posto.

Ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo Tomislav Jadan izvijestio je da je prvom dozom u Krapinsko-zagorskoj županiji cijepljeno 67.649 ljudi, drugom dozom 61.755, a dodatnom dozom 23.998 osoba te su ukupno utrošene 153.402 doze, a postotak završenog cijepljena odraslog stanovništva je 62,2 posto.

Župan Željko Kolar upozorio je da je zbog brojnih oboljelih, odnosno ljudi u samoizolaciji, sve više problema u gospodarstvu te još jednom pozvao Zagorce da se cijepe.