Ekspert za istočne države i regiju posložio je u razumljivu perspektivu manje poznate detalje posljednjeg zaoštravanja odnosa Rusije i Hrvatske zbog isporuke Stupnika V
Detaljni report: došlo je do tihe, ali snažne krize u odnosima Moskve i Zagreba
A onda je došla pandemija korona virusa i utrka za cjepivima. Rusko cjepivo Sputnik V postalo je nakon tenkova i plinovoda novo moćno oružje u Putinovim rukama. Cjepivo je postalo sredstvo političke i geopolitičke borbe i širenja utjecaja. I Rusija i Kina vješto koriste činjenicu da se bogati Zapad, Europa i Amerika, u ovoj krizi odlučio najprije pobrinuti isključivo za vlastito stanovništvo, zanemarujući ostatak svijeta, siromašne zemlje i zemlje u razvoju. Time je Europa, u kojoj su koncentrirane najveće farmaceutske kompanije na svijetu i koju zbog toga ovih dana nazivaju “ljekarnom svijeta”, širom otvorila prostor ruskoj i kineskoj COVID diplomaciji.
Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen prije nekoliko dana otvoreno je rekla da Unija trenutačno ne može donirati cjepivo siromašnijim zemljama, priznavši “popriličan pritisak na zemlje članice da nabave cjepivo za sebe”. Dok su zapadne zemlje, dakle, odlučile zanemariti humanitarni vidik aktualne krize, iako je to dugo bila njihova specijalnost, njihovu ulogu spremno su preuzele Rusija i Kina. To je osobito vidljivo u zapadnobalkanskoj regiji. Europska unija, koja zahvaljujući nesposobnom vodstvu i loše vođenim pregovorima s farmaceutskim divovima nema dovoljno cjepiva ni za cijepljenje 450 milijuna vlastitih stanovnika, potpuno je zanemarila svoje neposredno susjedstvo i zapadnobalkanske zemlje, iako je većinom riječ o kandidatkinjama za članstvo u EU.
I tu se onda pojavljuje Moskva kao zemlja koja nudi spas, računajući na to da zemlje kojima je priskočila u pomoć to neće brzo zaboraviti. Na sličan način funkcionira i kineska COVID diplomacija, koja u svojoj sferi interesa - a riječ je ponajprije o istočnoj Aziji, istočnoj Europi, Africi i Južnoj Americi - isporukama cjepiva želi poboljšati vlastiti imidž, koji je ozbiljno narušen u ranim fazama pandemije. Kina je to najprije pokušavala tzv. diplomacijom maski, kad je donacijama zaštitnih maski i druge zaštitne opreme željela ublažiti štetu koju je pretrpjela zbog činjenice da nije uspjela spriječiti širenje pandemije.
Rusija i Kina ponekad nastupaju i kao suparnici. Takav je slučaj nedavno bio u Srbiji, kad je Kina dostavom pošiljke od čak milijun doza kineskog cjepiva Sinopharm, kojim se zatim cijepio i šef države Aleksandar Vučić, šaljući time jasnu poruku i običnim građanima, osigurala prevlast Sinopharma nad ruskim cjepivom Sputnik V u Srbiji. Time je Kina dodatno osnažila svoj utjecaj u Srbiji. Slično je bilo i u Mađarskoj. Iako je Mađarska naručila od Rusije nešto više od 700 tisuća doza Sputnika V, mađarske vlasti naručile su čak pet milijuna doza kineskog cjepiva Sinopharm.
Rusija po sličnome modelu svoje cjepivo pokušava prodati i Hrvatskoj. O tome svjedoči neobično priopćenje ruskog veleposlanstva u Zagrebu, koje je prije nekoliko dana poručilo kako se nada da Hrvatska neće odugovlačiti s nabavom ruskog cjepiva Sputnik V, jer će u suprotnom, prijeteće upozoravaju iz ruskog veleposlanstva, hrvatske savjetodavne službe biti prisiljene stajati u redu za rusko cjepivo, čekajući pristanak Europske agencije za lijekove (EMA) i Europske komisije “toliko dugo koliko će to oni odrediti”.
Hrvatska je od Rusije dobila dokumentaciju o ruskom cjepivu kako bi se osigurala spremnost za interventni uvoz u slučaju potrebe, s obzirom na to da EMA još nije izdala odobrenje za Sputnik V. Zanimljivo je, međutim, kako diplomatski predstavnici Rusije u Hrvatskoj požuruju hrvatske vlasti na uvoz ruskog cjepiva, čime bi Hrvatska postala druga zemlja članica EU koja se odlučila na uvoz Sputnika V, što bi bila nedvojbena diplomatska pobjeda Rusije.
*Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 26. ožujka