Ministarstvo rada radi na izmjenama Zakona o radu godinu i pol, i nikako da ugleda svjetlo dana. Zasad svašta ima unutra - od doživotnog rada, preko potencijalne ozljede radnika u Alpama, do posla u spavaćoj sobi
Detalji Zakona o radu: Briše dobnu granicu za penziju, radit ćemo do smrti. U HUP-u bijesni
Hrvatska do kraja ove godine mora izmijeniti odnosno dopuniti svoj Zakon o radu, a ako to ne učini, prijeti nam gubitak 750 milijuna eura bespovratnih EU sredstava. Zaživi li zakon kakav je sad u svome nacrtu, međutim, zaživjet će i neki apsurdi.
Primjerice, kako su zasad zacrtali u Ministarstvu rada, predviđa se brisanje sadašnje odredbe prema kojoj u mirovinu idemo sa 65 godina, ali se ne navodi neka nova granica - nema je. Po sili zakona, znači, radni odnos nikad ne bi prestao - radnik bi mogao dolaziti na posao i sa 75 godina, ako tako želi. Ukoliko bi poslodavcu postao prestar i prespor, hipotetski, poslodavac bi mu morao dati otkaz, što za sobom opet može povući pravni spor.
S druge strane, zakon kojim se regulira odlazak u mirovinu i dalje kaže da se u nju odlazi sa 65 godina pa je zbunjujuće kako bi ta dva zakona zajedno funkcionirala. Po jednome, u mirovinu moramo sa 65, uz mogućnost produljenja u dogovoru s poslodavcem, prema drugom, krovnom radnom zakonu - ne moramo nikad. EU općenito od svojih država članica traži da produljuju radni vijek zaposlenika, no baš ovoliko...
Za ozljedu u Alpama, ili na Platku, jer ste tamo na poslu, odgovara poslodavac
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) su zbunjeni tom, ali još nekim izmjenama zakona u nastajanju. Njime će ubuduće biti uređen i rad od kuće te rad na daljinu, kao i platformski rad (dostava hrane na biciklima, između ostalog), pa se u nacrtu predlaže da poslodavac bude odgovoran za ozljedu na radu kod kuće, ili prilikom rada na daljinu, u kojem je zaposlenik sam odabrao raditi "nomadski". Ilustrativno, ako je sa svog laptopa, u dogovoru s poslodavcem, odlučio raditi u Alpama, i tamo je uganuo nogu uspinjući se da ulovi bolji signal, poslodavac bi bio odgovoran. Jednako tako, u nacrtu se spominje i "zaštita privatnosti" prilikom rada od kuće, čije značenje poslodavcima također nije jasno, kao ni odredba prema kojoj bi oni, u dogovoru sa zaposlenikom, imali pravo kontrolirati njegove uvjete rada kod kuće. Ako netko radi za radnim stolom u spavaćoj sobi, da, poslodavac bi trebao te uvjete prekontrolirati, vidjeti je li zaposleniku dobro na tome mjestu.
- Kako da poslodavac bude odgovoran za ozljedu kod kuće, ne možemo to kontrolirati, ogorčeni su u HUP-u. Prema nacrtu izmjena zakona, rad od kuće i na daljinu (kad radnik sam određuje gdje će se nalaziti) bi bio stalan ili privremen.
Ekstra dodaci poput božićnice ili jubilarne nagrade - samo članovima sindikata
HUP nije zadovoljan ni s odredbom nacrta zakona, prema kojoj bi ubuduće jubilarne nagrade, božićnicu, regres i druge takve pogodnosti primali samo članovi sindikata. Smatraju da je to diskriminatorno.
Izmjene zakona "kuhaju" se u ministarsvu već godinu i pol dana, i nikako da ugledaju svjetlost dana. Istodobno, rokovi su pred vratima, jer EU direktive u zakon moraju biti ugrađene do kolovoza. Dodatno, obavezali smo i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti regulirati rad na daljinu i platformski rad, bolje regulirati i rad na određeno. Dio EU sredstava za to je hrvatska htjela povući već u ovoj godini, no izmjena zakona još nema. Poslodavci kažu da su napisali svoje primjedbe i prijedloge na pedesetak stranica, no sastanak u ministarstvu stalno im se odgađa.
- Nemamo ništa protiv implementacije EU direktiva u zakon, međutim želimo u cijelosti implementirati europsku stečevinu radnog zakonodavstva, a ne da malo budemo na Balkanu, a malo u EU, kaže Damir Zorić, glavni direktor HUP-a. Suvremeni zakon o radu, kakvog imaju razvijene države nužan je preduvjet za razvoj Hrvatske, zaključuju u HUP-u.
Prema nacrtu zakona, s radnikom će se moći sklopiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno u tri godine, a nakon toga novi ugovor tek kad prođe godinu dana. Ta se ograničenja ne odnose na sezonske radnike. Također, uvodi se i "dodatni rad", kad će zaposlenik moći raditi kod drugog poslodavca, najviše osam sati tjedno, bez obaveze da prvog poslodavca zatraži suglasnost za to.