Danska će migrante poslati na maleni otok: 'Oni su neželjeni!'

Danska, piše The New York Times, planira izolirati nepoželjne imigrante na mali, daleki i izolirani otočić na kojem su se do sada nalazili laboratoriji, staje i krematorij centra za istraživanje zaraznih životinjskih bolesti. Cijela će stvar nalikovati smještaju na otoku iz filma "Shutter Island", a čak se i dva trajekta koja idu od i do otoka zovu "Virus".

- Oni su neželjeni u Danskoj, i to će osjetiti - napisala je ministrica imigracija, Inger Stojberg, na svom Facebooku.

Prošli je tjedan centar-desna koalicija objavila da se došlo do dogovora da se na spomenutom Lindholm otoku zadrže stranci kojima je odbijen azil, a imaju kriminalni dosje te se iz niza razloga ne mogu vratiti u matičnu državu. Vrlo mali otočić u Baltičkom moru leži 3.2 kilometra od najbližeg kopna, a trajektne su usluge neredovite. Stranci će se u centar na otoku morati javljati svaki dan, a nejavljanje je kažnjivo zakonom (i zatvorom).

- Minimizirati ćemo broj trajektnih linija koliko je god moguće -  kaže Martin Henriksen, glasnogovornik Danske narodne partije, "i biti će jako, jako skup, tako da prelazak na kontinent bude otežan".

'Otok nije zatvor'

Za četiri godine funkcioniranja tog principa alocirano je oko 115 milijuna dolara, a centar bi se trebao otvoriti 2021. godine. Ministar financija, Kristian Jensen, koji je vodio pregovore, rekao je kako otok nije zatvor, ali svatko tko je smješten tamo tamo mora i spavati. Louise Holck, piše The New York Times, iz Danskog instituta za ljudska prava, kaže kako će njezina organizacija vrlo budno pratiti funkcioniranje sustava kako bi se osiguralo da se ne krše nečija prava, ili da Danska ne izbjegava svoje internacionalne obveze. Do dogovora se zapravo došlo unutar godišnjih pregovora oko budžeta. Svake godine, Danska narodna partija traži restrikcije oko imigranata u zamjenu za svoje glasove i podršku oko budžeta.

U Danskoj je, kao i u većini Europe, porast dolazaka migranata sa Bliskog istoka i Afrike u 2015. i 2016. godini pokrenuo populistički i nativistički pokret. Vlada želi zakone o imigrantima i imigraciji dogurati do samog ruba međunarodnih konvencija o ljudskim pravima. Pravnici kažu kako je još je prerano reći hoće li Lindholm otočni projekt prijeći neku od granica i prekršiti neku od konvencija (poput ilegalnog zadržavanja). Kažu, s druge strane, da jako nalikuje na talijanski projekt koji je 1980. srušen na Europskom sudu za ljudska prava. Lindholm plan želi strance motivirati da odu (ili nikada niti ne dođu) time da im se život učini nepodnošljivim. Tražitelji azila koji imaju dosjee ne mogu raditi u Danskoj niti da žele. Odbijeni tražitelji azila koje se ne može deportirati dobivaju smještaj, gdje ne pripremaju vlastitu hranu, i "džeparac" od oko 1.20 dolara na dan, koja se uskraćuje ako ne surađuju. Nekadašnja ministrica imigracije, Birthe Ronn Hornbech, kaže kako je projekt "šala" i "greška usporediva s time da nogometaš zabije gol za drugu ekipu". "Ništa neće biti od ovog prijedloga", napisala je u svojoj kolumni. Mnogi stranci kojima je odbijen azil ne mogu biti deportirani nazad radi straha od zlostavljanja ili progona, ili naprosto jer ih njihove države ne žele nazad.

'Ne trebamo od izbjeglica raditi imigrante'

Stotine koji su zapeli u dva deportacijska centra i odbijaju otići su izazov za vladu koja je obećala da će se riješiti svih onih koji nemaju prava ostati u Danskoj. Neki su izdržali dulje od desetljeća usprkos sve lošijim uvjetima za život. Nezavisna studija nekadašnjeg šefa zatvora koji sada radi za grupu za ljudska prava Helsinki Citizens Assembly, i kaže kako su uvjeti u centrima za deportaciju usporedivi s onima u nekim zatvorima, ili gore. Premijer Lars Lokke Rasmussen prošli je mjesec rekao kako je cilj vlade u primanju imigranata više neće biti integrirati ih u društvo, nego ih "zadržati dok ih se ne mogu vratiti u svoje države". "Nije lako pitati obitelji da se vrate kući, kad se jednom smjeste, ali to je moralno pravično. Ne trebamo od izbjeglica raditi imigrante", rekao je. Ovo je ljeto zabrana pokrivala za lice pokrenula debatu o tome zašto se muslimanske oprave vide kao u sukobu s danskom kulturom. Parlament će također donijeti zakon prema kojem imigrant koji želi državljanstvo mora biti u stanju rukovati se sa osobom suprotnog spola, iako neki muslimani inzistiraju kako je to za njih nemoguće.