Model obnove zgrada nakon potresa: 60% Vlada, 20% lokalne jedinice, 20% vlasnici

Nakon što su jučer dobili povjerenje od saborskih zastupnika, Vlada je već danas odradila prvu sjednicu u novom sastavu i s četiri ministarstva manje nego do sada. Tu su i nova lica, poput Nataše Tramišak, koja je preuzela ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova od Marka Pavića, Nikoline Brnjac, koja je naslijedila Garija Cappellija na čelu turizma, ali joj se pripojio i sport te SDSS-ov Boris Milošević kao potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava. No, jedan ministar im je nedostajao - Ivan Malenica, ministar uprave i pravosuđa, koji je u izolaciji jer je pozitivan na korona virus.

PRATITE UŽIVO:

U saborsku proceduru Vlada je odmah uputila Zakon o obnovi Grada Zagreba i okolice nakon potresa. Točno četiri mjeseca prošla su, podsjetimo, od tog razornog potresa koji je napravio štetu od 11,5 milijardi eura. 25.000 zgrada je oštećeno, najviše na područjima Donjeg i Gornjeg Grada, Medvešćaka, Gornje Dubrave, Maksimira, podsljemenske zone i Sesveta.

Zastupnici će ga raspraviti idući tjedan, u utorak, a drugo čitanje na dnevnom redu će biti krajem kolovoza, što znači da će ga početkom rujna i usvojiti. Osim tog Zakona, Vlada će na današnjoj sjednici Vlade usvojiti i izvješća o šestomjesečnom predsjedanju Hrvatske Vijećem EU, kao i izvanrednom sastanku Vijeća na kojem je usvojen sedmogodišnji proračun EU i Plan oporavka od korona krize. Podsjetimo, u toj omotnici Hrvatska će dobiti 22 milijarde eura.

- Čestitam svim članovima i članicama Vlade na dobivenom povjerenju. Želim zahvaliti i svim našim sugrađanima na povjerenju koje su nam dali na izborima 5. srpnja, našim partnerima u okviru parlamentarne većine u izradi programa Vlade. Kao što smo i obećali, na prvoj sjednici Vlade Zakon o obnovi je na dnevnom redu - poručio je novi/stari premijer Andrej Plenković na početku.

Naglasio je kako je riječ o Zakonu koji treba osigurati temeljne principe organizirane obnove po svim pravilima struke i da se sačuva povijesna i umjetnička vrijednost Grada Zagreba.

- Svoj obol pri izradi zakona dali su građevinari, arhitekti, povjesničari umjetnosti, konzervatori, poslovna udruženja, komore, brojni građani, predstavnici  Grada Zagreba. Odnosi se na vrlo širok krug ljudi, dugoročan je i zbog toga smo u raspravi proteklih tri mjeseca željeli da prođe javno savjetovanje, koje je iznjedrilo 400-tinjak komentara. Dio sugestija je već unesen u ovaj nacrt - poručio je. 

Želja Vlade, dodao je, da se o ovom Zakonu postigne što širi konsenzus i s drugim strankama i s drugim dionicima.

- Želimo da zakonski okvir bude jasan, transparentan i provediv. Pitanje koje smatram posebno važnim je ono koje se tiče konstrukcijske obnove zgrada i modela financiranja - istaknuo je.

Financiranje konstrukcijske obnove zgrada išlo bi prema modelu, pojasnio je, da 60 posto financira Vlada, 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto vlasnici. 

- Formirat ćemo i Fond za obnovu, koji će osim same provedbe obnove, biti zadužen i za prikupljanje sredstava za obnovu, naravno, uz podršku Vlade i predstavljat će svojevrsni "one-stop shop" za sve informacije koje su bitne sugrađanima - istaknuo je dodavši da će Vlada i dalje nastaviti tražiti izvore financiranja obnove. 

- To je posebno bitna zadaća na kojoj smo se već angažirali - dodao je. 

Podsjetio je da je Vlada u prošlom mandatu rebalansom proračuna i iz Fonda za zaštitu okoliša osigurali 100 milijuna kuna za interventne aktivnosti na krovovima, dimnjacima, dizalima, zabatnim zidovima, 41 milijun kuna iz Fonda za kondenzacijske bojlere te da je trošak svih onih koji su već nekoliko mjeseci u Studentskom centru Cvjetno naselje preuzela Vlada.

- Sa Svjetskom bankom smo dogovorili zajam od 200 milijuna dolara, koji se odnosi na zdravstvene i školske ustanove u Zagrebu. Razgovaramo s Razvojnom bankom Vijeća banke o povoljnom kreditu, kojeg ćemo nastojati usmjeriti za financiranje privatnih kuća i zgrada. Podnijeli smo i zahtjev za Europski fond solidarnosti i imamo naznake da bi već početkom kolovoza mogla biti donesena odluka o isplati akontacije od 89 milijuna eura, a ukupni iznos trebao bi biti do 500 milijuna eura - dodao je.

Naglasio je kako su razmjeri potresa veliki te da će biti 10 godina posla za obnovu.

Darko Horvat, nasljednik Predraga Štromara na čelu ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja, ali i novog resora, državne imovine, istaknuo je kako je konstrukcijska obnova veliki financijski izazov.

- Kad je riječ o zgradama javne namjene, njihova obnova će se u potpunosti financirati sredstvima vlasnika, odnosno osnivača - dodao je.

Ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek, istaknula je kako se u ovom kompleksnom poslu najveći dio Fonda zgrada nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini Zagreba.

- Vodit će se računa da se primjene najsuvremenije tehnologije i pristupi, kako bi se unaprijedila i vrijednost tog Fonda zgrada, ali da istovremeno minuciozno čuvamo kulturno-povijesne vrijednosti Grada Zagreba. Sigurno je pred nama dugotrajna obnova, ali obnavljali smo kulturno-povijesne spomenike i nakon rata, nakon razornih potresa u Hrvatskoj i imamo znanje i stručnjake koji će to moći napraviti - poručila je.

Ministar financija, Zdravko Marić, istaknuo je kako su primarni fokus sredstva EU fondova i međunarodnih financijskih institucija.

- Financijski aspekt, koji je značajan, mora biti pretočen u jedan značajan doprinos gospodarskim aktivnostima u smislu doprinosa i BDP-u jer je evidentno da će jako puno biti investicijskog, građevinskog i drugog posla na tome - rekao je.

Vlada je usvojila i Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva.

- Ovdje se radio 183,9 milijuna eura vrijednog ugovora o zajmu. Projekt uključuje uspostavljanje institucionalnog i koordinacijskog kapaciteta za planiranje i provedbu potporne sanacije i obnovu javnih zgrada oštećenih u potresu, olakšavanje uspostave ključnih zdravstvenih i obrazovnih usluga nakon potresa te jačanje ključnih kapaciteta sustava pripravnosti javnog zdravstva i zdravstvene zaštite za prevenciju i učinkovit nadzor izbijanja zaraznih bolesti u budućnosti - istaknuo je Marić. 

Uvjeti zajma su, dodao je, 14,5 godina, pet godina počeka, šestomjesečni EURIBOR i +0,75 posto fiksne marže.

Korona virus

Ministar zdravstva Vili Beroš ispravio je ravnatelja HZJZ-a, Krunoslava Capaka, u brojkama novozaraženih od korona virusom. 

- Posljednja 24 sata imamo 81 novi slučaj, on je zabunom iznio brojku od 86 - poručio je dodavši kako je pola novopozitivnih samoizolacije.

Poznata žarišta oko noćnih klubova u Zagrebu i samostana u Đakovu, dodao je, stavljena su pod kontrolu. 

- Pod kontrolom su i manje grupirana u Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji, još uvijek je aktivno žarište u Ivankovu u Vukovarsko-srijemskoj. Ostale kontinentalne županije su uglavnom mirne, u primorskim je zabilježeno nekoliko manjih grupiranja - poručio je.

Premijer je poručio kako očekuje tijesnu suradnju ministra Beroša, ministrice Brnjac, ministra vanjskih poslova Grlić Radmana i ministra Božinovića po pitanju korona virusa.

- Da obavimo kvalitetne konzultacije kako bismo kombinirali sa onim što radimo u zemlji sa našim ambicijama da održimo što je moguće bolju turističku sezonu - poručio je.

Ministar unutarnjih poslova i načelnik Nacionalnog stožera, Davor Božinović, istaknuo je kako je u Hrvatskoj u ovom trenutku 619.431 turist.

- Najbrojniji su iz Njemačke, Slovenije, Poljske, Češke, Austrije - rekao je dodavši kako raste broj prijava za ulazak u Hrvatsku preko aplikacije EnterCroatia. 

- U zadnjih 18 sati se prijavilo 64.573 osobe - rekao je.