Danas je Tijelovo: Znate li što je i zašto se slavi ovaj blagdan?

Tijelovo je blagdan kojim se slavi uspostavljanje čina euharistije na Veliki četvrtak na Posljednjoj večeri, odnosno slavi se misterij pretvorbe kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. 

Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju euharistije nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću. 

Prema katoličkom nauku tijelo i krv Kristova u euharistiji su 'istinski, bitno i stvarni prisutni', a misterij pretvorbe kruha i vina događa se po euharistijskoj molitvi koju izgovara svećenik.

Najprije se zvao 'blagdan euharistije'

Sve je počelo vizijom redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u Belgiji.  Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament. 

Sve je ispričala mjesnom biskupu koji je onda za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. Sestra Julijana je uskoro našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli.

Događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ta dva događaja onodobni papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tjelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Obilježavanje Tijelova ima i druge motive. Naime, početkom drugog tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Posebnu je važnost tada dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja te je bilo najvažnije vidjeti podignutu hostiju. 

Događaj u Ludbregu

Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise - pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.

Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.

U crkvama i svetištima diljem Hrvatske danas, kao i svake godine, organizirane su Tijelovske procesije. Naime, svetkovina Tjelova povezana je i s procesijama. Prva Tjelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.

Počasna satnija Kravat-pukovnije predvodit će, sa svojom povijesnom postrojbom, Tijelovsku procesiju koju u povodu blagdana Tijelova - Svetkovine Presvetoga Tijela i Krvi Kristove organizira Župa Presvetoga Srca Isusova u Zagrebu.

Vojnici počasne satnije Kravat-pukovnije prije procesije sudjelovat će na svetoj misi koja će u Bazilici Presvetoga Srca Isusova u Palmotićevoj 31 početi u 19 sati. Nakon mise procesija će krenuti središtem Zagreba, a uz vjernike i počasnu satniju Kravat-pukovnije, u Tijelovskoj procesiji sudjelovat će i Puhački orkestar ZET-a.