Bauk je rekao da je takvu ideologiju najbolje sažela ministrica Murganić svojom izjavom o obiteljskom nasilju u obitelju župana Tomaševića rekavši: "Tako vam je to u braku"
'Rodna ideologija je kada se kaže da je Bog ženi dao peglu'
U Saboru ponovno stanke. Arsen Bauk (SDP) iskoristio ju je kako bi progovorio o "presudnoj ulozi estrogena, progesterona i testosterona u hrvatskoj politici" i od ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek i premijera Andreja Plenkovića da smjene Ladislava Ilčića za mjesta savjetnika ministrice. Bauk je kao argument naveo izjavu savjetnika ministrice kulture Ilčića, predsjednika jedne od stranaka u vladajućoj koaliciji, koji se na tribini suprotstavljajući se predsjedniku Vlade oko ratifikacije Istanbulske konvencije izjavio: "žene, za prvog dijela ciklusa kad je estrogen dominantan, boljeg su raspoloženja, u progesteronu su malo mirnije, onih par dana prije menstruacije kada su u PMS-u, uhvati ih malo testosterona, e onda su…
Da sad ne ulazim u tu temu". Bauk je pozvao zastupnike da pokušaju zamisliti kako izgleda jedan dan u Ministarstvu kulture gdje savjetnik "skenira" ministricu i kaže: "ministrice danas vam nije dan, možda da ništa ne govorite, nemojte ništa raditi".
- Kad ministrica nije smijenila svog savjetnika kada je pročitala čuča ili vidjela što je izjavio time je prvenstveno sebe izložila poruzi i kritici, ali to je od danas nadalje njezin problem. Kad predsjednik Vlade nije smijenio ili naložio ministrici da to učini, a to vjerojatno nije napravio zbog glasa u Saboru koji je jako bitan, onda je na nama da zbog toga kritiziramo premijera i o tome govorimo te da potičemo da se ispuni najava i ratificira Istanbulska konvencija - rekao je.
Naveo je kako je navodno razlog zbog kojih se ne ide na ratifikaciju konvencije rodna ideologija.
- Mi smo u zadnje vrijeme izloženi toj rodnoj ideologiji, ali nije to ono što Ilčić kaže da je rodna ideologija. Ona je kada se kaže: Bog je stvorio ženu i dao joj u ruke usisivač, peglu i kuhaču. To je rodna ideologija. Ona je najbolje sažeta u rečenici ministrice obitelji: "tako vam je to u braku". Pristajanje na toleriranje nasilja i stereotipne rodne uloge u društvu, pristajanje na šutnju o ovakvim stvarima od nas čini neodgovorne političare - izjavio je Bauk.
Nakon što je pozvao premijera i ministricu da smijeni savjetnika Ilčića poručio je:
- Kada smo ve počeli s hormonima, nadam se da će uskoro kod predsjednika Vlade i predsjednika Sabora uspostaviti odgovarajuća razina testosterona da upute na ratifikaciju Istanbulsku konvenciju - zaključio je Bauk.
Aleksić: Ljudi 'okupirani' poslovanjem tzv. hrvatskih banaka
Goran Aleksić (SNAGA) govorio je o sudskoj praksi u tužbama protiv banaka zbog preplaćenih kamata. Napomenuo je kako su hrvatski građani "okupirani su nezakonitim poslovanjem tzv. hrvatskih banaka u stranom vlasništvu" no tvrdi oslobođenje je započelo i to početkom 2012. kada je udruga Franka podigla kolektivnu tužbu protiv banaka zbog tzv. švicarca i zbog nezakonitih kamatnih stopa. Naveo je kako je prvi dio bitke dobiven u lipnju 2014. kada je Visoki trgovački sud, pravomoćno potvrdio da je 7 banaka ugovaralo nepoštene i zbog toga ništetni ugovorne odredbe o promjenama kamatnih stopa. Sretan je da je danas sudska praksa zaokružena.
- Mogu sa sigurnošću tvrditi da svi dužnici koji su ugovarali kamatne stupe tako da se one mijenjaju odlukama banke, mogu tužiti banku i dobiti svoj pretplaćeni novac - rekao je Aleksić.
Naveo je kako postoji preko 300 prvostupanjskih presuda, kojima se dosuđuje pretplaćeni novac hrvatskim dužnicima.
- Nevjerojatna je ta sustavna organizacija banaka u pljačkanju građana. To je sustavno, tvrdim da je to kazneno djelo. DORH ima prijave protiv banaka i nije još pokrenuo niti jedan postupak protiv banaka zbog sustavnog djelovanja, zbog financijske okupacije hrvatske građana. Ta okupacija, štetna je za hrvatske obitelji i državu, jer država ne povećava BDP onoliko koliko bi se povećavao da građani imaju bolju potrošnju, a štetna je i za one koji kriminalno, organizirano djeluju, za banke same, jer njima pada rejting - kazao je.
Bulj: Država se ne želi odreći potraživanja prema Dalmatinki kako bi radnici dobili plaće
Mostov saborski zastupnik Miro Bulj izvijestio je kako je nakon dva mjeseca dobio negativan odgovor Ministarstva financija na njegov upit može li se država odreći svojih potraživanja u slučaju Dalmatinke, kako bi radnici te tvrtke primili neisplaćene plaće.
- Brojni radnici koji su zaradili svoje plaće ne ostvaruju svoje pravo. Da se država u slučaju Dalmatinke odriče svojih potraživanja, radnici bi dobili svoje teško zarađene plaće i otpremnine koje su zaradili svojim radom. Međutim, Ministarstvo nakon dva mjeseca šalje odgovor kakav se i očekivao, da oni ne mogu prebaciti svoje potraživanje na drugog vjerovnika, što je neistina jer svaki vjerovnik to može napraviti u stečaju - rekao je Bulj nakon stanke na početku saborskog zasjedanja.
Podsjetio je kako je na njegov prijedlog Grad Sinj to već napravio.
- Jučer sam uputio isti dopis premijeru da pitam njega što on kaže o stečaju Dalmatinke, ali i drugim stečajnim postupcima gdje radnici ne dobivaju kune iz potraživanja. Dok mi tu govorimo, ti radnici nemaju za kruh svojoj djeci, a zaboravljaju se i milijarde kuna koje su se uzele radnicima u brojnim aferama kao što su afera Brodosplit, Ina, Dioki, afera Spice, Planinska, afera kamioni, afera avioni, afera Hrvatske željeznice, Fimi medija, Hypo, HGK , HAC, bojanje tunela... - poručio je Bulj.
- Što o tome ministre financija imate reći, što o tome kaže naša Vlada - upitao je.
Sabor: Zastupnici složno protiv uzgoja GMO-a u Hrvatskoj
Saborski zastupnici u petak su se, raspravljajući o izmjenama Zakona o genetski modificiranim organizmima, oštro založili za zabranu uzgoja GMO-a u Hrvatskoj.
Zakonskim izmjenama usklađuje se hrvatsko zakonodavstvo s propisima EU na način da se propisuje pravna osnova mogućeg ograničavanja ili zabrane uzgoja GMO-a na dijelu ili na cijelom području Hrvatske, kazao je državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić.
"Jedini način da mi kao članica EU budemo država bez GMO-a je usvajanje direktive EU-a i da onda kao svjesna članica ne dozvolimo uzgajanje GMO-a na našem teritoriju", poručio je Plazonić.
Najžešće kritike došle su od Živog zida, čiji zastupnik Branimir Bunjac je zakonski prijedlog nazvao "zločinačkim" kojim se želi uništiti naša predivna zemlja, tlo, zrak vodu, zdravlje ljudi. "Po nalogu EU-a čiji se birokrati nalaze pod nadzorom američkih korporacija u stvari legalizirate uvođenje GMO", drži Bunjac.
Naglasio je kako bi Hrvatska osim GMO uzgoja trebala u potpunosti zabraniti i uvoz GMO hrane, upozoravajući na razarajuće posljednice GMO-a na zdravlje ljudi, ali i gospodarstvo. "Već je sada preko 400 GMO proizvoda na policama hrvatskih trgovina", ustvrdio je Bunjac.
Nedvojbeno smo protiv uzgoja GMO-a na području Hrvatske, naglasio je Josip Križanić (HDZ), ali i dodao da nam je kao članici jedinstvenog europskog tržišta nemoguće zabraniti protok roba, primjerice uvoza mesa životinja hranjenih GMO hranom. A i ljudi kupuju uvijek ono što je najjeftinije, dodao je i naglasio da je zato najvažnije takvu hranu deklarirati.
Slaven Dobrović (Most) ocijenio je da je riječ o određenom kompromisu gdje se daje zemljama članicama sloboda da zabrane GMO. "Potencijal razvoja Hrvatske je veliki upravo u području održive poljoprivrede, koja će generirati zdrave proizvode, bogatog ukusa", kazao je.
Zato, smatra Dobrović, ovaj zakon trebalo bi pojačati odnosno amandmanom predložili zabranu i uvoza GMO proizvoda jer trgovine, trgovinski lanci uvijek nalaze načina da nam plasiraju proizvode upitne kvalitete, neutvrđene neštetnosti za zdravlje ljudi.
HSS je protiv uvođenja GMO-a u Hrvatsku, istaknuo je Davor Valović (HSS), dodavši da je to stav većine građana Hrvatske i da su taj stav izrekle i županije bilo da je riječ o proizvodnji, provozu, prometu ili dr.
"Nejasno je zašto se onda ostavlja mogućnost da genetski modificiran reprodukcijski biljni materijal je dopušteno uvoditi u okoliš u svrhu različitu od stavljanja na tržište samo na površinama koje će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva, uredbom utvrditi Vlada ", kazao je Vlaović ocijenivši da to na "mala vrata" ostavlja mogućnost uvođenje GMO-a u Hrvatsku.
Željko Jovanović (SDP) pojasnio je da je riječ o usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a i da je ovaj zakon alat kojim se u Hrvatskoj i dalje osigurava da bude slobodna od GMO-a uzgoja, naglasivši potrebu poticaja poljoprivredne proizvodnje bez GMO-a.
Zastupnici su na kraju ovotjednog zasjedanja raspravili i provedbu uredbe EU-a o novoj hrani kojom se na razini EU-a propisan postupak odobravanja nove hrane kao i pravila za njezino stavljanje na tržište. Novom hranom smatra se sva hrana koja se nije u značajnoj mjeri upotrebljavala za prehranu ljudi unutar Europske unije prije 15. svibnja 1997., primjerice hrana koja se sastoji ili je proizvedena od mikroorganizama, gljivica ili algi ili koja je iz njih izolirana.
Sabor 1. ožujka proglasio Nacionalnim danom edukacijskih rehabilitatora
Hrvatski sabor u petak je izmjenio Zakon o zaštiti okoliša, a 1. ožujka proglasio Nacionalnim danom edukacijskih rehabilitatora.
Izmjene Zakona o zaštiti okoliša donose niz novina u dijelu procjene utjecaja zahvata na okoliš, ishođenja okolišne dozvole, sadržaja Plana intervencija za smanjenje šteta u morskom okolišu, itd.
Sabor je potvrdio više međunarodnih ugovora, a u drugo čitanje poslao zakonske prijedloge o upravljanju državnom imovinom, o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, o izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama.
Sabor je 1. ožujka proglasio Nacionalnim danom edukacijskih rehabilitatora.
Proglašenje je predložio saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, držeći da će se na taj način istaknuti uloga edukacijskih rehabilitatora kako u ustanovi u kojoj djeluju, tako i u lokalnoj i u široj društvenoj znanosti.
Bunjcu ostaje imunitet, zastupnik ne odgovara za izrečeno u Saboru
Hrvatski sabor u petak je jednoglasno i bez rasprave potvrdio stav svog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) i odbio skinuti imunitet zastupniku Živog zida Branimiru Bunjcu, kojega su za kazneno djelo klevete tužile privatne tužiteljice - Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Jadranska banka Šibenik.
MIP je izvršio uvid u privatnu tužbu, te utvrdio da se radi o mišljenju koje je Bunjac iznio u Saboru u studenom prošle godine. Ustavom je propisano da zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost za izrečeno u Saboru, pa Povjerenstvo zahtjev za skidanjem imuniteta smatra neosnovanim, rekao je predsjednik MIP-a Žarko Tušek s čijim su se tumačenjem suglasila 122 zastupnika odbivši Bunjcu skinuti imunitet, odnosno dati odobrenje za vođenje kaznenog postupka protiv njega.
Bunjac je u studenom 2017. u Saboru upozorio na, kako je rekao, bahato ponašanje sanacijske uprave u Jadranskoj banci te pozvao nadležne da se očituju i o radu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i njene ravnateljice Marije Hrebak.
U Saboru minuta šutnje za sve žrtve holokausta
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Hrvatski sabor u petak je zasjedanje počeo minutom šutnje, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručio je kako te žrtve moraju zauvijek ostati u kolektivnoj svijesti čovječanstva da se takvi zločini više nikada ne ponove.
"Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, koji se obilježava 27. siječnja, dan je sjećanja na sve žrtve onog što sa sigurnošću možemo nazvati potpunim slomom čovječanstva. Uz mučki ubijene žrtve holokausta, danas, sutra, ali i svaki dan, moramo se sjećati i svih preživjelih koji nose teret jedne strašne povijesti te njihovih obitelji i bližnjih. A upravo svjedočenja preživjelih moraju se nastaviti prenositi na buduća pokoljenja kako se ne bi zaboravila ili banalizirala patnja milijuna ljudi i njihovih obitelji", rekao je Jandroković na početku saborskog zasjedanja .
Holokaust nam, poručio je, mora biti stalni podsjetnik na strahote koje mogu prouzročiti rasizam i mržnja.
"27. siječnja 1945. oslobođen je nacistički koncentracijski logor Auschwitz. Taj najveći logor zločina i okrutnosti simbolizira i sva druga mjesta na kojima je tijekom nacističkih i fašističkih režima sustavno mučeno i ubijeno šest milijuna djece, žena i muškaraca – samo zato što su bili Židovi i što su, prema monstruoznoj nacističkoj ideologiji, pripadali neželjenoj skupini. Šest milijuna ljudskih priča i snova, među kojima i onih pripadnika raznih manjinskih skupina, nepovratno je nestalo. Stoga naša odgovornost kao pojedinca, ali i društva mora biti borba protiv nesnošljivosti i mržnje, antisemitizma, ksenofobije i predrasuda bilo koje vrste", poručio je predsjednik Sabora.
Time ćemo, naglasio je, odati poštovanje prema svim izgubljenim životima, ali i preživjelima čija se svjedočenja ne smiju nikada zaboraviti.
"Obilježavajući Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta odajemo čast i snazi židovskog naroda i svima drugima koji su znali i mogli prebroditi jedno od najmračnijih poglavlja povijesti čovječanstva. Iskustvo holokausta nam je pokazalo da je tijekom tog teškog razdoblja europske povijesti bilo ljudi koji imali snage i odvažnosti da ne ostanu ravnodušni prema nepravdi nanesenoj pripadnicima židovskog naroda. Po cijenu vlastitog života i za dobrobit drugog čovjeka, hrabro i slušajući svoju savjest spašavali su poznate i nepoznate ljude", istaknuo je Jandroković.
Pravednici među narodima, rekao je, među kojima je bilo 115 hrvatskih ljudi za koje se za sada zna, učinili su ono što je najviše što čovjek može učiniti za drugog čovjeka – pomoći i spasiti ljudski život, riskirajući pritom svoj i time su pokazali da uvijek postoji izbor i da prema zlu ne treba ostati ravnodušan.
"Gledajući danas potomke spašenih možemo razumjeti dubinu značenja riječi iz Talmuda: Onaj tko spasi jedan život, spasio je čitav svijet", istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta podsjeća nas, naglasio je, na načela snošljivosti i borbe protiv zločina bilo koje vrste kao i borbe protiv diskriminacije, rasizma i antisemitizma kao i na važnost promicanja demokratskog ideala dostojanstva, jednakosti i poštivanja svakog čovjeka, na važnost poštivanja prava svakog čovjeka bez obzira na rasu, spol, naciju, jezik, vjeru ili uvjerenje.
"Podsjeća nas da globalno moramo nastaviti izgrađivati društva na međusobnom razumijevanju i povjerenju, snošljivosti i solidarnosti, u kojem ćemo trajno promicati univerzalna načela demokracije i ljudskih prava u duhu dijaloga i otvorenosti. To su temeljne vrijednosti na kojima počiva zajednica demokratskih država", poručio je predsjednik Sabora Jandroković.
One su, kazao je, ujedno najbolje jamstvo da se zauvijek spriječe okrutnosti, genocidi i zločini i da se više nikada ne ponovi holokaust, ali i i zločini koji su kasnije bili počinjeni u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini – u Vukovaru, Škabrnji, Srebrenici i svim drugim mjestima patnji i boli.