Obavijesti

News

Dan sjećanja i zaborava: Nije Staljin zažmirio na upad Hitlera, zažmirili su Francuzi i Britanci...

Dan sjećanja i zaborava: Nije Staljin zažmirio na upad Hitlera, zažmirili su Francuzi i Britanci...

Pa nije Staljin zažmirio na upad Hitlerovih trupa u Porajnje, Austriju i Čehoslovačku, te Mussolinijevih u Etiopiju (Abesiniju), nego premijeri Francuske i Velike Britanije

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji se po naputku Europskog parlamenta obilježava svake godine 23. kolovoza u Hrvatskoj, naravno, služi isključivo upozoravanju na žrtve jugoslavenskog komunističkog režima. Kao i kad je svojevremeno Hrvatski sabor osnovao Komisiju za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava koja se uglavnom bavila razdobljem poraća (dakle, partizanima kao počiniteljima), a nimalo razdobljem rata (dakle, žrtvama ustaškog režima). Što se tiče samog 23. kolovoza, datum je izabran kao podsjetnik na sporazum o prijateljstvu i podjeli interesnih sfera potpisan između Trećeg Reicha i Sovjetskog Saveza (1939.), koji je po mišljenju europskih parlamentaraca “otvorio put za izbijanje Drugog svjetskog rata”.

Inače, cijela atmosfera oko spomenutog dana sjećanja, kao i brojne parlamentarne rezolucije donesene tim povodom bile su evidentno i izrazito antisovjetske i antiruske. I dok odgovornost Moskve za zločine, prije svega prema vlastitom stanovništvu prije i nakon Drugog svjetskog rata, nimalo ne dovodim u pitanje, svesti Pakt Ribbentrop - Molotov na glavni povod početku rata je primjer ne samo ideologiziranog i tendencioznog pristupa prošlosti, nego je i činjenično krajnje problematičan. Da, ako pitate Estonce, Litvance, Latvijce i Poljake, njihova sudbina nakon 23. kolovoza 1939. postaje iz dana u dan sve tragičnija. Isto tako, nije nimalo čudno da su ovaj datum kao trenutak kad je “otvoren put ratu” objeručke prihvatili parlamentarci iz Zapadne Europe. Jer u protivnom bi svatko mogao postaviti pitanje što je s popuštanjem Britanaca i Francuza Adolfu Hitleru (i Benitu Mussoliniju), koje je započelo godinama prije potpisivanja spomenutog pakta? Što je sa svim upozorenjima iz Moskve i prijedlozima za stvaranje antihitlerovske koalicije koja bi spriječila imperijalističke ambicije Nijemaca, a koji su odbijani u Londonu i Parizu?

Pa nije Staljin zažmirio na upad Hitlerovih trupa u Porajnje, Austriju i Čehoslovačku, te Mussolinijevih u Etiopiju (Abesiniju), nego premijeri Francuske i Velike Britanije. No Europski parlament je rekao svoje i doista sve žrtve svih režima, posebno one nevine, zaslužuju da im se pristupa s pijetetom. Međutim, činjenica da jugoslavenski komunistički režim prvih nekoliko godina nakon završetka Drugog svjetskog rata možemo smatrati staljinističkim nipošto ne znači da je ostalih četrdeset godina situacija u Jugoslaviji bila identična onoj u Bugarskoj, SSSR-u, Rumunjskoj, Albaniji ili Čehoslovačkoj. I upravo toga su bili svjesni u Europskom parlamentu kad su u jednoj od preporuka naglasili da “svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji”. I upravo se ta preporuka u Hrvatskoj, naravno, ignorira. A to nije jedina preporuka kojom se bivše komunističke države pozivaju da ulože financijska sredstva i resurse u istraživanje komunističkog perioda vlastite prošlosti.

Međutim, umjesto znanstveno utemeljenih istraživanja “našeg slučaja” u Hrvatskoj, i dalje prevladavaju ideološki motivirani obračuni i površna uspoređivanja s društveno-političkim teorijama i praksama drugih europskih država. A kad sam već spomenuo tih nekoliko najmračnijih godina jugoslavenskog komunizma, zanimljivo je da su za Franju Tuđmana, osnivača HDZ-a i prvog predsjednika demokratske Hrvatske, upravo one predstavljale period konstantnog napredovanja u karijeri. Da, naravno da je znao Tuđman za ubijanja po “križnim putevima”, ubijanja svećenika i suđenje Stepincu, za Goli otok i sudbinu tzv. IB-ovaca, i da je znao da su za sve to odgovorni njegovi politički i vojni drugovi.

Ali ga sve to nije smetalo da ostane vjeran i lojalan Komunističkoj partiji, JNA, Jugoslaviji i, naravno, Titu. Kako njega, tako ni nekolicinu ostalih osnivača HDZ-a, poput Janka Bobetka, Josipa Manolića ili Josipa Boljkovca. Iskoristimo 23. kolovoza, ali i svaki drugi dan u godini, da se prisjetimo zločina koji su bili motivirani nacionalnim, ideološkim, vjerskim ili rasnim razlozima. Bez obzira na to tko ih je i kad počinio. Prisjetimo se svih režima koji društvu i pojedincu nisu donijeli ništa osim patnje i stradanja. Neka nam taj dan bude jedan u nizu podsjetnika da demokracija, sloboda i mir nisu vrijednosti koje se same po sebi podrazumijevaju. Naprotiv, duga povijest ljudskog roda uči nas da su te vrijednosti iznimka, a ne pravilo u međuljudskim odnosima. A kako izgleda alternativa? Volio bih kad bismo po odgovore morali ići isključivo u prošlost, a ne ih, kako stvari stoje, očekivati i u ne tako dalekoj budućnosti.

Iskoristimo 23. kolovoza, ali i svaki drugi dan u godini, da se prisjetimo zločina koji su bili motivirani nacionalnim, ideološkim, vjerskim ili rasnim razlozima

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Miloš i Anđela poginuli su u Novom Sadu: 'Počivajte u miru anđeli, nećete biti zaboravljeni'
14 POGINULIH U TRAGEDIJI

Miloš i Anđela poginuli su u Novom Sadu: 'Počivajte u miru anđeli, nećete biti zaboravljeni'

U Srbiji je danas dan žalosti zbog 14 poginulih u teškoj nesreći, među kojima je i šestogodišnje dijete. Troje ljudi, dvije djevojke i jedan mladić, a koje su izvukli iz ruševina, u životnoj su opasnosti
Preminuo jedan od braće iz obitelji čija je priča prije 14 godina potresla cijelu Hrvatsku
TUGA U SPLITU

Preminuo jedan od braće iz obitelji čija je priča prije 14 godina potresla cijelu Hrvatsku

Mještani Kamena kod Splita opraštaju se na Facebooku od Jakova Božića koji je preminuo. On, dvoje braće i sestra su u samo pet godina ostali bez roditelja. Njihova tužna sudbina pokrenula je lavinu suosjećanja
Detalji tragedije u Novom Sadu: Poginulo 14 ljudi, među njima i dijete. 'Grunulo je kao bomba!'
TUGA U SUSJEDSTVU

Detalji tragedije u Novom Sadu: Poginulo 14 ljudi, među njima i dijete. 'Grunulo je kao bomba!'

Troje ljudi, dvije djevojke i jedan mladić, a koje su izvukli iz ruševina, u životnoj su opasnosti. Osmero smrtno stradalih su državljani Srbije, jedan Sjeverne Makedonije. Još petero ih trebaju identificirati...