Dan kad je dron pao na Zagreb: Političari dolazili gledati u rupu, eksploziv ostaje nepoznanica...

Rat u Ukrajini tih dana bio je na svojim počecima. Rusi su u to doba još pompozno najavljivali kako će Kijev pasti u roku nekoliko dana, maksimalno nekoliko tjedana... Prošle su od tad dvije godine, Ukrajina i dalje stoji, a Rusi se od nedavnih uspjeha mogu pohvaliti osvajanjem Avdiivke, prije rata 131. grada po broju stanovnika u Ukrajini. No vratimo se u ožujak 2022. godine. Svijet je tad posebno brinula situacija oko nuklearne elektrane Zaporižja i bombi koje su padale oko nje, ali onda su se svi pogledi usmjerili u Hrvatsku.

Tog 10. ožujka, nešto poslije 23 sata, bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141 sovjetske proizvodnje srušila se u Zagrebu. Idućih dana političari su dolazili gledati u rupu koja je ostavila, stručnjaci su upozoravali da je lako moglo doći do tragedije da je dron pao samo malo dalje, pojavilo nam se stotinu pitanja u glavama...

Zbunjenost i panika

- Maknite se, radioaktivno je... Vikali su to prije točno dvije godine policajci koji su izašli na teren nakon što je bespilotna letjelica pala usred Zagreba, članice NATO saveza

O slučaju su se raspisali i svi svjetski mediji. Neki su strahovali kako će se rat proširiti po Europi...

Bespilotna letjelica ušla je u rumunjski zračni prostor u 23.23 sati (22:23 po hrvatskom vremenu) Tu su je promatrale rumunjske zračne snage. Kroz rumunjski zračni prostor letjela je tri minute. Potom je nastavila letjeti kroz mađarski zračni prostor, čak 40 minuta, gdje ju je promatralo i mađarsko ratno zrakoplovstvo. Na kraju je ušla u hrvatski zračni prostor leteći brzinom od 700 km/h na nadmorskoj visini od 1300 metara. Tu ju je primijetio hrvatski vojni radar.

Nakon sedam minuta provedenih u hrvatskom zračnom prostoru, dron se srušio tik do Studentskoga doma "Stjepan Radić".

Nasreću, nije bilo žrtava. Dijelovi letjelice bili su razasuti po cijelom obližnjem naselju, a mladi policajci nisu znali što treba napraviti jer nisu dobili nikakve upute. Na obližnjem stablu visio je padobran, a jedan je završio i na Jarunu pa se tragalo i za ljudima. Na teren su izašle i snage ATJ Lučko.

Spora reakcija vladajućih

Našem državnom vrhu trebalo je više od 12 sati kako bi se obratili javnosti i pojasnili o čemu je riječ. Prije naših stručnjaka je američki analitičar Tyler Rogoway identificirao letjelicu. Tadašnji ministar obrane Mario Banožić i premijer Andrej Plenković tvrdili su da je u dronu bila bomba, dok je niz stručnjaka to osporavao, a to je osporavao i šef NATO-a Jens Stoltenberg.

Banožić je u jednom trenutku kazao i kako je bomba bila teška 120 kilograma?!

- Oni govore u bombi od 100-120 kilograma. Takve bombe mi smo zvali 'mini krmačama'. Pa takva bomba bi uništila sva ona stakla u studentskom domu Stjepan Radić. Svi ljudi koji su u tom krugu šetali danas ne bi bili živi, a ta letjelica ne bi bila izvađena u onako krupnim komadima - kazao je proslavljeni hrvatski pilot Ivan Selak.

Istraga je pokazala da je dron stigao s područja Ukrajine, ali se ne zna tko ga je poslao. I Ukrajinci i Rusi demantirali su da su oni odgovorni.

Spomenimo i kako se Banožić hvalio da je bio prisutan dok se vadio dron. Jer to, eto, nije moglo proći bez njega.

- Bio sam ovdje od prvog trenutka, bit ću sve dok ne uklone posljednji komad. Bio sam upozoren od strane osiguranja da to ne bi bilo dobro, ali odlučio sam se na taj korak. Tako je odlučio i premijer. Moramo pokazati da je situacija sigurna - kazao je Banožić.

Iako sve opisao kao opasno, zaboravili su to javiti djeci koja su nedaleko od njih igrala odbojku...

Šteta oko 600.000 kuna

Dočekali smo u travnju 2022. godine i rezultate istrage.

- U navedenom događaju nastala je šteta na 96 vozila, neslužbeno to procjenjujemo na 600.000 kuna - rekao je u travnju 2022. Jadranko Karlušić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, te poručio kako su radili očevid na četiri lokacije. 

Glavni vojni zrakoplovni istražitelj brigadir Mario Počinok objasnio je tad da događaj spada u kategoriju zrakoplovne nesreće zbog potpunog uništenja bespilotne letjelice. 

- Ona je namijenjena za dubinsko izviđanje teritorija, rekao bih i sa strateške razine, koji je proizvod tražen od same snimke. Ona ima visoke performanse što se tiče letnih karakteristika, brzina ide od 900 do 1100 na sat. Visina s kojom može provesti snimanja kreće se od 300 do 6000 metara - objasnio je. 

- Letjelica je ušla u 22.57 u zračni prostor Hrvatske, imala je brzinu od 860 do 950 na sat, visinu je držala točno 1341 metar i konstantan kurs. Pri dolasku u šire područje Zagreba, na 8 do 10 km prije točke udara bespilotna letjelica započinje manevar slijetanja, pomoću padobrana, ne klasično - kazao je. 

- Na 8. do 10. kilometru je krenula u promjenu svog položaja na gore. To znači da se dovodi u uvjete idealne pozicije za slijetanje. U isto vrijeme, isključuje se iz pogona motor, aktivira se putem piropatrona kočeći padobran te se izvlači. Letjelica izbacuje višak goriva. Po zadnjem radarskom zapisu, došla je do 2000 metara i brzine od 90 na sat. Pri toj brzini ponovno mijenja položaj na dolje, to sve odgovara normalnoj proceduri. Pri toj promjeni se otkvačuje padobran i aktivira se glavni padobran. Kako se on aktivira, i pošto visi kompletno letjelica na repu, potrebno je stvoriti novo hvatište koje će osigurati da letjelica iz okomitog položaja pređe u horizontalni. Putem piropatrona radi se novo hvatište, izvlači se retroraketa i letjelica prelazi u horizontalni položaj - poručio je u travnju 2022. Počinok. 

Glavna vještakinja za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Ivana Bačić izvijestila je kako su automobili bili oštećeni manjim intenzitetom i oštećenja su uzrokovana raspršenjem zemlje, kamena i grančica. 

Nisu utvrđeni tragovi vojnog eksploziva

- Nije bilo zacrnjenja u krateru. Osjetio se miris amonijaka. Na fragmentima tijela i upaljača aviobombe, dijelovima letjelice i zemlji iz kratera nisu utvrđeni tragovi vojnog eksploziva, privrednih eksploziva, bezdimnih baruta niti drugih eksplozivnih tvari - objasnila je. 

- Prilikom pada letjelice, odnosno nakon udara u tlo, došlo do eksplozije eksplozivnog sredstva na što ukazuju nastanak kratera, raspršenje zemlje, izbacivanje dijelova, kidanje i kaljenje dijelova aviobombe - objasnila je Bačić. 

- Takva bomba bi trebala sadržavati do 46 kila vojnog eksploziva TNT-a, za koji bi bilo karakteristično, osim tragova koji nastanu, nastanak i zacrnjenja, a to je posljedica tzv. negativne bilance kisika - objasnila je i poručila kako takvi tragovi nisu uočeni. 

- Nije došlo do usitnjavanja na cijelom dijelu aviobombe, nije provedenim tehnikama detektirani TNT-a, niti drugih vojnih eksploziva i svi ti elementi ne podržavaju hipotezu da se u tijelu bombe nalazila tolika količina TNT-a. Došlo je do eksplozije improviziranog eksplozivnog sredstva i eksplozivne tvari koja ne pripada skupini tradicionalnih vojnih ni privrednih eksploziva. Najvjerojatnije je korištena nekonvencionalna tvar ili smjesa koja je u potpunosti kemijski razgrađena, što onemogućava njezinu identifikaciju - objasnila je tad Bačić. 

Na pitanje kako je moguće da je punjenje izgorjelo bez kemijskih tragova, a da se ne zna što je unutra, Bačić je rekla da bi se očekivalo zacrnjenje i pronalazak ostatka eksploziva da se radilo o vojnim eksplozivima. 

- Ovo može biti cijeli niz tvari i upirati prstom u nešto bilo neodgovorno. Radi se vjerojatno o tvari koja je imala dovoljnu količinu kisika da pri visokim temperaturama dođe do potpune razgradnje do plinovitog stanja, tako da se ne može ustanoviti porijeklo. Ne mogu se ti plinovi razlikovati od onih koji su u zraku - rekla je. 

Potvrdila je da će pitanje o kojem je eksplozivu riječ, sa strane kemijskog vještačenja ostati neodgovoreno. 

Na pitanje je li letjelica imala kompas, Počinok je rekao kako uređaja nema u letjelici. 

- Koliko smo utvrdili, nije bilo preinaka i modernizacije - poručio je. 

- Čim je stavljena bomba u letjelicu, ona nije namijenjena izviđanju što je njena osnovna svrha - poručili su. 

Usporedba Hrvatske i Poljske

I u Poljsku je 2022. godine, u 11. mjesecu, došlo do pada drona. Samo što reakcije nikako nisu usporedive. Evo kako su Poljaci reagirali:

PRVI SAT NAKON PADA: Poljski premijer Mateusz Morawiecki sazvao je hitan sastanak odbora za pitanja nacionalne sigurnosti i obrane. Pentagon navodi da provjerava izvješća o padu ruskih projektila unutar Poljske.

DRUGI SAT NAKON PADA: NATO ispituje izvješća o eksploziji u Poljskoj. Razmatraju sva izvješća te su sve službe dignute na višu razinu opreza. Poljska vlada potvrdila je da je došlo do eksplozije u kojoj su poginula dva građanina, dodajući kako se 'podiže pripravnost vojnih jedinica' i 'provjeravaju trebaju li aktivirati članak 4 NATO-a'.

TREĆI SAT NAKON PADA: Poljski predsjednik Andrzej Duda razgovarao je s američkim kolegom Joeom Bidenom. Poljska vojna stručna skupina stiže na mjesto eksplozije u selu Przewodów.

ČETIRI SATA NAKON PADA: Poljska je aktivirala članak 4 pa su se čelnici svjetskih sila sastali na zahtjev Poljske.

JUTRO NAKON PADA: Projektil koji je pogodio Poljsku vjerojatno je bio zalutali projektil ukrajinske protuzračne obrane, a ne ruski napad, objavili su Poljska i NATO.

A evo kako su to Hrvati izveli...

PRVI SAT NAKON PADA: Policajci viču novinarima da je dron radioaktivan i da se maknu. Još nema policijskih traka. Vatrogasci pregledavaju rupu koju je napravio dron u Zagrebu.

TRI SATA NAKON PADA: Kraj kratera pokraj Stare Save stigla su i dva pripadnika protueksplozivnog odjela Specijalne policije. Također, na teren su izašli pripadnici ATJ Lučko. Nitko se od službi još nije javno oglasio.

PET SATI NAKON PADA: Ministarstvo unutarnjih poslova konačno se oglasilo priopćenjem. Policija je pronašla dva padobrana i dijelove letjelice.

DEVET SATI NAKON PADA: Iz MORH-a su poručili kako ne mogu ni potvrditi ni demantirati događaj i kako se provode istražne radnje.

11 SATI NAKON PADA: U Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost održan je sastanak nadležnih tijela sigurnosno-obrambenog sustava, nakon čega su se konačno obratili premijer i ministar obrane.

14 SATI NAKON PADA: NATO-ova zračna i raketna obrana pratila je tijek letenja objekta koji je pao u Zagrebu. Hrvatske vlasti javile su kako istražuju ovaj incident i da surađuju s NATO savezom.