Milanović: NDH je bila greška s kojom moramo držati distancu

U Hrvatskoj se u nedjelju obilježava Dan antifašističke borbe, u spomen na osnutak prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugome svjetskom ratu. Prvi sisački partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica pokraj Siska. Odred su sačinjavali zemljoradnici, obrtnici i drugi, a početkom djelovanja bilo je sedamdesetak tih prvih antifašista  s puškom u ruci. Danas više nema nikoga iz tadašnjeg stroja  Prvog partizanskog odreda, posljednja je bila Kata Kušec koja je umrla prije dvije godine.

Na svečanosti obilježavanja Dana antifašističke borbe kod Spomen-obilježja u šumi Brezovica sudjelovali su i predsjednik Republike Ivo Josipović te predsjednik Vlade Zoran Milanović. 

Ove godine spomenika "Ustanak" nema jer je Kršinićev brončani rad nedavno ukraden.

- Tu smo da se sjetimo onoga što se dogodilo prije 73 godine i da ne zaboravimo, započeo je svoj govor premijer Zoran Milanović.

- Ovdje smo zato što je jedan narod  iz komfora doma, mira i sigurnosti u kojem je živio uspio prepoznati zlo i suprotstavi mu se. Prije 73 godine ovdje su bili mladi ljudi, mnogi od njih nisu se vratili. I u drugim dijelovima Hrvatske okupljali su se mladi ljudi. Nisu znali jedni za druge, nije bilo komunikacije, nije bilo interneta koji nas danas povezuje.  Bilo je otpor, prkos, suprotstavljanje nečemu za što su osjetili da ne valja da je loše, a to loše moramo držati na distanci, kazao je Milanović. 

Kazao je i kako su to prepoznali "oni koji su stvarali noviju hrvatsku povijest" pa u Ustavu nema "nezavisne države".

Što se tiče NDH kazao je da je ona greška koja se dogodila, ali s njome moramo držati - distancu. 

- Do tog 22. lipnja bilo je i progona i zlostavljanja, svega zla. Ali ono što se počelo događati s prvim danima NDH porobljena Europa nije vidjela. To su bila masovna ubojstva i likvidacije ljudi koji su se drugačije križali. Toga u Europi nije bilo prije 22. lipnja kada je Njemačka napala Rusiju.  Kako se reagiralo? Hrvati su mogli čekati i kalkulirati, imali su svoju državu, ali mnogi od njih odlučili su da je to  loše i da se tome moraju oduprijeti. Nije to bio  komunistički pokret nego pokret prkosa, otpora, ljudski pokret. Djecu je bitno naučiti kako su se Hrvati othrvali totalitarnom režimu i uputiti ih na to da je lakši, ali lošiji put, zatvarati oči pred istinom jer on ne zahtijeva angažman i razmišljanje, trud, emocionalni napor.

- Hrvatski put  u ovim je godinama i stoljećima bio težak. Ništa nam nije bilo dano. Za sve smo se morali izboriti. Sada konačno, Hrvatska koja je bila raskomadana, spajana pa onda opet napadana, sada je sama sa sobom. Sve što nam treba je 50 godina mira, ako može i više, predvidljivost, da se nikad više ne moraju ljudi okupljati u šumi kao što je Brezovica. Po prvi puta imamo sve instrumente uspjeha u svojim rukama. Više nema izgovora. Danas nema više izgovora. To nije poruka prkosa i otpora, već samosvijesti Hrvata.  A Hrvati su svi građani koji ovdje jednako žive i imaju jednaka prava. Za to se borimo svaki dan. Pozivam vas da izaberemo teži put koji stvara kompletnog čovjeka, koji odgaja čovjeka i traži da misli - zaključio je Milanović.

Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček  pozdravljajući goste istaknula je kako ju je sram zbog devastacije spomenika počinjene ovog proljeća kada su svi brončani dijelovi Spomenika Ustanak izrezani i otuđeni.

- Taj spomenik trebao je biti u Sisku, ali je 90-tih godina uklonjen iz Siska i premješten u šumu gdje ga je teško nadzirati, a bio je to signal onima kojima je očito smetao - zaključila je gradonačelnica.

- Bilo je časno u to vrijeme biti među tim ljudima koje je vodio Josip Broz Tito. Oduprli su se i ustaštvu i četništvu - kazao je predsjednik Ivo Josipović.

Josipović je na svečanosti dodijelio odličja zaslužnim antifašistima, Nevenki Vujaković, Radovanu Vujoševiću i  Ćirilu Nikoliću.