Vjerujem da su znanstvenici i šira javnost pogođeni što se ugasio Imunološki zavod, pa i načinom na koji su ga ugasili. Politička odgovornost je na svim političarima, tvrdi Đikić
ZNANSTVENIK ĐIKIĆ:
'Da imamo Imunološki, imali bi i mogućnost stvarati cjepivo'
Ugledni molekularni biolog Ivan Đikić smatra da je izolacija virusa u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević velik uspjeh jer otvara mogućnosti za znanstvenike u Hrvatskoj da studiraju bolest Covid-19 i da se uključe u brojne istraživačke projekte širom svijeta.
- Posebno je to vrijedno za istraživanje novih lijekova ili metoda sprečavanja ulaska ili umnažanja virusa u stanicama - rekao je Đikić, no smatra da je malo vjerojatno da se virus iz Hrvatske značajno razlikuje od virusa koji su izolirani u drugim zemljama pa najvjerojatnije neće biti toliko važan za stvaranje cjepiva. Istaknuo je kako ona moraju biti specifična za Covid-19, ali i univerzalna za sve ostale podtipove tog virusa.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:14
- Sva dosadašnja cjepiva koja su već pripremljena ciljano djeluju na zajedničke antigene za Covid-19. Čim je objavljen genom novog virusa CoV2 te su izolirani prvi virusi u siječnju u Kini i Australiji, počele su pripreme za stvaranje novog cjepiva. Unutar samo 42 dana već su izabrani i pripremljeni antigeni za proizvodnju cjepiva - objasnio je za Tportal.
Cjepivo se ne može dobiti u bilo kakvom laboratoriju. Đikić napominje da je proizvodnja cjepiva vrlo zahtjevno područje, a vrhunska tehnologija za proizvodnju i prijenos antigena na siguran način u ljudski organizam je - neophodna.
- Danas postoji dosta velik broj metoda koje su se prije koristile za uspješnu proizvodnju cjepiva i one se sada koriste za cjepivo za CoV2 - navodi Đikić te ističe da su zbog velikog angažmana znanstvenika na sveučilištima, u institutima, biotehnološkim i farmaceutskim kompanijama postignuti veliki uspjesi, tako da imamo oko 40 cjepiva koja su već pripremljena ili u završnim fazama priprema, a među njima šest je već uključeno u klinička ispitivanja.
Klinička su ispitivanja vrlo važna, ističe Đikić, je ih se ne može početi upotrebljavati sve dok ispitivanja ne potvrde da nisu štetna za zdrave ljude, djelotvorna i da stvaraju imunitet.
- Nedopustivo je to da zbog žurbe ili pritiska dođe do upotrebe djelotvornog, ali i dijelom štetnog cjepiva. Zato treba imati strpljenja da se napravi kvalitetno cjepivo i vjerovati institucijama koje su odgovorne za njegovu pravilnu primjenu. Sve medijske najave o cjepivu za nekoliko mjeseci treba promatrati s dozom sumnje - smatra znanstvenik.
Znanstvenik kaže da je sigurno da danas imamo Imunološki zavod, koji je bio hrvatski brend u svijetu u proizvodnji cjepiva, imali bismo i realnu mogućnost sudjelovati u stvaranju novog cjepiva za korona virus s tehnologijama iz Hrvatske.
- Vjerujem da su mnogi znanstvenici, stručnjaci, ali i šira javnost pogođeni ne samo činjenicom da smo gotovo potpuno ugasili i uništili Imunološki zavod u Hrvatskoj, nego još više načinom na koji je to napravljeno: potpunom nebrigom i čak ponekad aktivnim radom urušavanja takve institucije - smatra Đikić te dodaje da je očigledna politička odgovornost na svim razinama, od gradske do državne, političara svih boja koji su ili pasivno gledali ili aktivno promovirali razne interesne lobije i situacija je iz dana u dan, iz godine u godinu, bila sve gora.
Smatra kako je to dovelo do urušavanja imena institucije, gubitka poslovnih partnera, uništavanja tehnologija i znanja, gubitka stručnjaka, mladih znanstvenika i patenata koje je imao Imunološki.
No, što je potrebno da se Imunološki opet pokrene? Đikić ističe da je to težak zadatak, no da postoji mogućnost ako se okupi jezgra iz bivšeg Imunološkog zavoda, imunologa i virologa te vrhunskih stručnjaka koji bi mogli napraviti program za ponovno pokretanje Imunološkog.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:19
- Siguran sam da bi taj program mogao biti konkurentan na natječajima Europske unije jer će u budućnosti razvoj cjepiva postati prioritet Europe i to je velika mogućnost za Hrvatsku - poručuje ovaj molekularni biolog.
Važno je, napominje, samo da se uklone sve prepreke iz prošlosti i da se dopusti stručnjacima da se fokusiraju na tehnologije i znanosti, a na Vladi i gradu je da osiguraju vlasničke odnose, legalne prepreke i lokacijske uvjete za budući rad uspješnog instituta.
- To bi bio velik iskorak za Vladu i stručnjake u Hrvatskoj kao šansa za budući uspjeh znanosti i gospodarstva u Hrvatskoj - zaključio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
