Cvitan tražio Vukšića ispriku: 'Neću dopustiti da me blatite'

U završnoj riječi u Saboru glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan u srijedu se žestoko obrušio na prijepodnevno izlaganje nezavisnog Branka Vukšića o radu državnih odvjetništava za prošlu godinu. Prozvao ga je zbog blaćenja obraza, što kaže neće dopustiti. Cvitan je od Vukšića zatražio i ispriku.

- Vi ste pitali da li nešto krijemo, a ja vam kažem da se ništa ne krije. Govorili ste kako je državno odvjetništvo politički organ. Tvrdim da nije, a govorili ste i o bacanju prašine u oči te iznijeli paušalne ocjene kako netko nekoga štiti. Nije me majka rodila kao glavnog državnog odvjetnika, glavni državni odvjetnik mogu biti još jednu minutu, vrlo važno, imam svoje zanimanje. Kazali ste kako ne znate kako se radi ovaj posao jer ga niste radili. Niti ga ne možete raditi jer niste kvalificirani za to, ali da ćete meni blatiti obraz, da ćete blatiti obraz mojih kolega, e to neću dopustiti. Zato tražim javnu ispriku meni i svim kolegama koji rade u državnim odvjetništvima - uzrujano je rekao Cvitan.

Predsjedavajući Milorad Batinić upozorio je Cvitana da je u sabornici te da po poslovniku zastupnik može iznijeti mišljenje.

- Ne pada mi na pamet ispričati vam se jer ja sam govorio o tome da u državnom odvjetništvu radi puno časnih ljudi, a vi da niste toliko tipkali i pisali nešto onda bi čuli moj govor - uzvratio je Vukšić.

Ustvrdio je da je Cvitanov nastup prijetnja zastupniku te poručio da sad ima još manje povjerenja u njega kao glavnog državnog odvjetnika.

- Nisam govorio da ste kalkulant. Kalkulant ste sada kada ste iskalkulirali kako ćete mene napasti i tražiti ispriku - kazao je Vukšić.

Reagirao i MUP

Na Cvitanovo izlaganje u Saboru reagirao je i MUP. Njihovo priopćenje donosimo u cijelosti.

"U medijima su 30. rujna objavljeni dijelovi izjave Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana vezano za pripremu godišnjeg izvješća o radu Državnog odvjetništva za 2013. godinu koji podnosi u Saboru RH 1. listopada 2014. 

S obzirom na sadržaj dijela izjave koji je objavljen u medijima u kojem se referira na otkrivanje i procesuiranje kaznenih djela koje se progoni po službenoj dužnosti, posebno stavljajući naglasak na otkrivanje kaznenih djela iz tzv. „tamne zone kriminaliteta“, odnosno organiziranog kriminaliteta i korupcije važno je napomenuti slijedeće: 

Donošenje Zakona o kaznenom postupku (u daljnjem tekstu ZKP) u Republici Hrvatskoj koji se u odnosu na sva kaznena djela primjenjuje od 1. rujna 2011., a zatim i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku koji je stupio na snagu 15. prosinca 2013., predstavlja značajnu reformu kazneno-procesnog zakonodavstva u kojoj su preciznije uređeni međusobni odnosi stranaka u kaznenom postupku, posebice državnog odvjetništva koje je određeno i za provođenje istrage, kao faze kaznenog postupka, i u dijelu kaznenog progona, odnosno njegove uloge u otkrivanju i progonu počinitelja kaznenog djela. 

Uloga policije u odnosu na odredbe ZKP-a je također izmijenjena, odnosno policija je dužna postupati po nalogu državnog odvjetnika, po istom nalogu provoditi i dokazne radnje u kojima za provedbu izravno odgovara državnom odvjetniku kao nalogodavcu. Tako postavljene naloge, policija u potpunosti provodi u zakonom zadanim rokovima, osim u situacijama kada postoje opravdani razlozi, kako to zakon i propisuje. 

Obveza policije za provođenje kriminalističkog istraživanja kad postoje osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti sadržana je i u odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima u kojem je određeno da je nakon kriminalističkog istraživanja policija ovlaštena nadležnom državnom odvjetništvu podnijeti kaznenu prijavu ukoliko je utvrđena osnovana sumnja da bi određena osoba počinila takvo kazneno djelo. S tim u vezi ističemo da je u 2013. policija nadležnom državnom odvjetništvu podnijela  kaznene prijave zbog sumnje u počinjenje 1940 tzv. „korupcijskih kaznenih djela“ što je gotovo dvostruko više od 2012., kada je utvrđeno 825 takvih kaznenih djela. 

U odnosu na kaznena djela gospodarskog kriminaliteta prijavljeno je 6315 kaznenih djela, u odnosu na 5994 kaznena djela u 2012. Za kaznena djela organiziranog kriminaliteta podnesene su kaznene prijave za 1840 kaznenih djela u odnosu na 2012., kada je prijavljeno 525 kaznenih djela. 

S obzirom da su odredbe ZKP-a determinirale nužnost zajedničkog rada državnog odvjetništva i policije u provedbi strateških smjernica politike suzbijanja kriminaliteta, Glavni državni odvjetnik i Glavni ravnatelj policije potpisali su Protokol o zajedničkom radu državnog odvjetništva i policije u predkaznenom i kaznenom postupku, gdje su precizno uređeni međusobni odnosi i uloge u procesu otkrivanja i procesuiranju počinitelja kaznenih djela koje se progoni po službenoj dužnosti u odnosu na sve tri kategorije kaznenih djela (lakša, teža i složena kaznena djela). Upravo na tome tragu, svakodnevno se održavaju  koordinacije između nadležnih državnih odvjetništava i policije koje za cilj imaju određivanje dinamike procesuiranja počinitelja kaznenih djela, odnosno podnošenje kaznenih prijava. Jedna od strateških smjernica u radu policije je svakako i iniciranje i održavanje koordinativnih sastanaka čelnika Ravnateljstva policije i Državnog odvjetništva radi kvalitetnijeg usmjerenja kako policije tako i državnog odvjetništva u provedbi kriminalističkog istraživanja i izvida kaznenih djela. Podsjećamo da je unatrag deset dana Glavni ravnatelj policije održao takav sastanak s Glavnim državnim odvjetnikom u Državnom odvjetništvu RH. 

Dio izjave Glavnog državnog odvjetnika u kojoj navodi da su u nekim institucijama zaduženim za otkrivanje kaznenih djela „gluhi, ćoravi i mutavi“, ovom prilikom Ravnateljstvo policije ne želi komentirati, ali je svjesno činjenice da je policija samo jedno od tijela otkrivanja kaznenih djela u sustavu izvršne vlasti. 

Svjesni značaja i uloge policije u politici suzbijanja kriminaliteta, Ravnateljstvo policije svakodnevno radi na primjeni mjera jačanja policijskih kapaciteta radi ostvarenja što boljih rezultata. U tom svom nastojanju i ubuduće će se inzistirati na tijesnoj suradnji i zajedničkom radu s Državnim odvjetništvom, jer je samo takav pristup jamstvo uspješne borbe protiv svih oblika kriminaliteta u Republici Hrvatskoj".