Čuvaju ravnotežu: Medvjede od žilet-žice čuva čak 600 biologa

Svjetski stručnjaci apeliraju na vlade Slovenije i Hrvatske da razmisle o posljedicama postavljanja ograda koje prijete europskoj bioraznolikosti.

Čak 600 stručnjaka za smeđe medvjede iz 47 zemalja zabrinuto je za očuvanje populacije smeđeg medvjeda u Hrvatskoj, Sloveniji, ali i drugim manjim zemljama.

Međunarodno udruženje za istraživanje i upravljanje medvjedom (IBA) i Specijalistička grupa stručnjaka za medvjede (BSG), članice Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) svjesni su da je trenutna situacija zamršena i zahtjevna svim zemljama.
Pogotovo u onima koje su pogođene velikim valom migrantske krize. No neprobojne žičane ograde imaju neplanirane i nenamjerne, ali jako ozbiljne posljedice za dugoročni opstanak populacija velikih divljih zvijeri.

- U Hrvatskoj je stručna procjena da ima 1000 smeđih medvjeda. U Sloveniji ih je 450. Praćenjem 33 medvjeda na kojima su ogrlice s odašiljačima, dobili smo rezultate da ih je 16 prešlo iz Slovenije u Hrvatsku. Ako bi ta barijera ostala, slovenska populacija medvjeda ostala bi izolirana, a to bi im jako štetilo - pojasnio nam je Slaven Reljić sa Zavoda za biologiju zagrebačkog PMF-a. Primjerice, da nestanu medvjedi u Hrvatskoj, promijenili bi se i tokovi potoka, pa i rijeka.

- Medvjed je u Hrvatskoj, uz vuka i risa, vodeći grabežljivac i svi oni održavaju ravnotežu u cijelom eko sustavu. Bez medvjeda narasla bi populacija jelena, a oni bi se hranili granjem, pa bi se spuštali i do korita potoka, pa i rijeka. Kako bi nestajalo stabala, mijenjala bi se i struktura tla, a zbog toga bi se mijenjali tokovi tih potoka i rijeka - pojasnio je Reljić.

Baš zbog toga stručnjaci upozoravaju da su “ograde od žilet-žice u sukobu s glavnim ciljem Strategije bioraznolikosti Europske unije (EBS) koja se zalaže za ‘zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti’.