Prođe li zakon spremni su ga rušiti na Ustavnom, ali i Europskom sudu. Poslodavci ističu da bi jača poruka bila kada bi Vlada intervenirala u Zakon o radu kako bi se rad nedjeljom svima adekvatno platio...
Čupić poručio Vladi: Zaustavite ovaj čudan eksperiment koji će donijeti više štete nego koristi
Osim što namjerava zabraniti rad trgovina nedjeljom, izuzev njih 16 u godini, plan Vlade je ograničiti njihov rad najdulje do 21 sat. Izmjenama Zakona o trgovina propisane su i oštre kazne za prekršitelje, ali i iznimke, a primjena bi krenula od početka 2022. godine. Tako je Vlada odlučila da se zabrana rada nedjeljom neće odnositi na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama.
Nedjeljom će moći raditi trgovine u bolnicama i hotelima, ali i u prostorima vjerskih i kulturnih ustanova, te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima. Zabranu su izbjegli i oni koji se bave otkupom primarnih poljoprivrednih proizvoda, ali i oni koji svoje proizvode prodaju na tržnicama na veliko i malo. Nedjeljom će se moći prodavati i na sajmovima i javnim manifestacijama.
- Zaustavite ovaj čudan eksperiment koji ne treba provoditi jer će donijeti više štete nego koristi - poručio je vladajućima Denis Čupić, direktor najvećeg domaćeg trgovačkog centra Westgate.
Napominje kako se krivim zakonom pokušavaju regulirati ispravne stvari.
- Vlada bi jaču poruku poslala kada bi intervenirala u Zakon o radu i zaštitila sve radnike u svim sektorima kako bi se rad nedjeljom adekvatno platio za sve struke. Radnik ili radnica na benzinskoj, kladionici, ali i policajac, liječnika koji rade nedjeljom treba adekvatno platiti - rekao je Čupić navodeći kako je postojeći zakon po tom pitanju manjkav i ne propisuje koliko radna nedjelja mora biti plaćena.
Upozorava i kako je potpuno krivo smanjivati ekonomsku aktivnost u vrijeme krize koja je ionako smanjila promete, primanja radnika i samim time kupovnu moć. Efekt ovog zakona neminovno će, nastavlja, dovesti do viška radne snage odnosno da bi bez posla u sektoru trgovine moglo ostati oko 25.000 ljudi.
- Riječ je trgovcima, ali i ljudima koji su dio opskrbne djelatnosti trgovine, zaštitari, a tu su i čistačice, jer će prođe li ovaj zakon neminovno doći do preraspodjele radnog vremena. Bez posla bi tako mogli stariji radnici, koji će se teško opet zaposliti - upozorava.
Najbolji test o tome žele li građani kupovati nedjeljom jest doći taj dan u bilo koji šoping centar i vidjeti koliko ljudi tada kupuje. Grupa velikih trgovaca već ima pripremljena pravna mišljenja te će sigurno, donese li se ovaj zakon, obratiti Ustavnom sudu, a ako ga on ne sruši ići će i prema Europskom sudu.
Ekonomist Damir Novotny napominje kako je zabrana rada trgovina nedjeljom s ekonomijom nema nikakve veze veće je riječ isključivo o političkom i svjetonazorskom pitanju. Iako su prakse od zemlje do zemlje različite, trend u turistički snažnim zemljama poput Italije, Španjolske ili Grčke nedjeljom trgovine rade.
- Mi imamo dio ekonomije koji je okrenut prema turizmu i zabrana bi mogla izazvati negativne učinke - ističe Novotny.