Činilo se da će to biti prekretnica u crnogorskoj unutarnjoj politici, jer je Krivokapićeva vlada bila bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja je utjecala na mnoge njene odluke
NE PONOVILA SE
Crna Gora želi zaboraviti 2022.: Godinu obilježile nove političke krize i tragedije u Cetinju
Duga politička kriza tijekom koje su pale dvije vlade, usporavanje procesa pridruživanja Europskoj uniji zbog odluka prosrpske vladajuće većine te masakr u Cetinju u kojem je ubijeno 11 nevinih osoba događaji su po kojima će Crna Gora pamtiti 2022.
Prva crnogorska vlada formirana bez Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a koju je predvodio Zdravko Krivokapić, pala je u veljači, nakon što je tadašnjem premijeru „leđa okrenuo“ jedini potpredsjednik vlade Dritan Abazović.
Činilo se da će to biti prekretnica u crnogorskoj unutarnjoj politici, jer je Krivokapićeva vlada bila bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja je utjecala na mnoge njene odluke, no pokazat će se da je upravo odnos vlasti prema SPC-u temelj razdora unutar političkih stranaka u Crnoj Gori.
Novu vladu, drugu nakon parlamentarnih izbora iz kolovoza 2020., kada je prvi puta nakon 30 godina Milo Đukanović poražen na izborima, formirao je Dritan Abazović s procrnogorskim i manjinskim političkim strankama. Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića nije ušla u Abazovićev vladu ali ju je podržala.
No, nova vladajuća koalicija nije se dugo održala. Abazovićeva vlada izgubila je podršku partnera već nakon četiri mjeseca, zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC-om, kojim je, kako su tvrdili njeni osporavatelji, prepisala crnogorsko kulturno i povijesno naslijeđe Beogradskoj patrijaršiji.
Đukanovićev DPS i ostale procrnogorske stranke u parlamentu Crne Gore u kolovozu su izglasale nepovjerenje Abazovićevoj vladi te je on ostao premijer u tehničkom mandatu.
Iako su se očekivali prijevremeni parlamentarni izbori, Abazović je uspio s prosrpskim snagama, prije svih s Demokratskim frontom, formirati novu vladajuću većinu. Ona je Đukanoviću za mandatara nove vlade predložila Miodraga Lekića, zastupnika DEMOS-a u crnogorskoj skupštini i bivšeg diplomatu iz vremena Slobodana Miloševića.
Predsjednik Đukanović odbio je dati mandat za formiranje vlade Lekiću, ustvrdivši da ga nova vladajuća većina nije uvjerila da njihov kandidat ima podršku većine zastupnika u parlamentu, jer su na formalnom zahtjevu nedostajali neki potpisi potpore.
Nakon toga krenule su političke igre vladajuće većine koja je osmislila i usvojila novi zakon o predsjedniku Crne Gore kojim su smanjili Đukanovićeve nadležnosti, i koji primorava Đukanovića da mandat za formiranje nove vlade povjeri njihovom kandidatu.
Negativno mišljenje na taj zakon dala je Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Europe, jer, kako su naveli, „ustavna ovlaštenja predsjednika ne mogu se mijenjati običnim zakonom“.
Osudili su ga i visoki dužnosnici međunarodne zajednice, koji su pozvali vladajuću većinu u Crnoj Gori da ne formira vladu na osnovi neustavnog zakona. Toj su državi, koja je je važila za „lidera“ u EU integracijama, zaprijetili prekidanjem pristupnih pregovora.
Situaciju je dodatno zakomplicirala činjenica da crnogorski Ustavni sud ne funkcionira od rujna, kada je po sili zakona četvoro sudaca otišlo u mirovinu. Tako ta najviša sudska instanca u Crnoj Gori trenutno broji troje sudaca koji ne mogu donositi odluke, dok se parlamentarci ne mogu suglasiti oko izbora novih.
Krajem prosinca treći put je pokrenuta procedura izbora sudaca Ustavnog suda, a zastupnici u crnogorskom parlamentu o njihovom izboru trebali bi se izjasniti do kraja siječnja 2023. U slučaju njihova izbora, postojat će pretpostavke za raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora.
Masakr na Cetinju
Kolovoza 2022. Crna Gora će se sjećati po nezapamćenom masakru u crnogorskoj prijestolnici Cetinju, u kojem je Cetinjanin Vuk Borilović ubio 11 osoba, od kojih su dvoje bili djeca.
Tog 12. kolovoza Borilović je pucajući iz lovačke puške prvo usmrtio svoje stanare, majku i njeno dvoje djece, a zatim je nastavio pucati ne sve koji su mu prišli. Policija je uzvratila vatru, ali ni dan danas se ne zna tko je zaista ubio Borilovića.
Nakon pregleda Borilovićevog tijela, crnogorski nadležni organi priopćili su da je pronađeno pet zrna, te da za jedan sa sigurnošću mogu reći da je iz policijskog pištolja, dok se za ostala četiri ne može utvrditi odakle su ispaljeni. Cetinje je tih dana slavilo sugrađanina Nena Kaluđerovića, za koga se tvrdilo da je zaustavio Borilovićev „pomahnitali pir“ tako što ga je ubio. No istražne policijske radnje to nikada nisu potvrdile.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
