Cjelodnevna nastava u prvih 50 hrvatskih škola od jeseni 2023.

Najveći projekt u obrazovanju za koji je EU odobrila Hrvatskoj novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti sigurno je uvođenje cjelodnevne nastave.

Projekt o kojemu se priča već godinama, u škole počinje uvoditi administracija ministra Radovana Fuchsa, a prema posljednjim najavama iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, započet će u 50 osnovnih škola u školskoj godini 2023./2024. Za to je osigurano 25 milijuna eura, a zamišljeno je da učenici u školi provode osam sati, od ujutro do popodneva, slično dnevnom boravku koji se provodi u školama u velikim gradovima. Jutarnji dio nastave bio bi, kao i dosad, posvećen svladavanju gradiva, a popodnevni aktivnostima te dodatnom i dopunskom radu. Ideja je povećanje nastavne satnice, posebno iz matematike i hrvatskog jezika, u čemu smo na začelju EU, ali i više strukturiranog vremena za same učenike. Takva organizacija zahtijeva više nastavnika, koji su i više plaćeni, ali i škole opskrbljene kuhinjama, sportskim dvoranama, škole koje imaju toplu vodu, dovoljno učionica, kabinete za nastavnike itd.

- Objavit ćemo Javni poziv na koje se mogu javiti škole koje već imaju jednosmjensku nastavu te ćemo izabrati demonstracijske škole koje će služiti kao primjer prakse cjelodnevne nastave u drugim školama u Hrvatskoj - objavio je u ožujku u Saboru državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Stipe Mamić.

Takav plan ipak vuče brojna pitanja za sobom, s obzirom na to da je Hrvatska izuzetno neujednačena po rasporedu stanovništva, pa su u mnogim krajevima od iznimne važnosti male škole. Osim toga, više od 60% škola nema kuhinju, iako su tri obroka uvjet za cjelodnevnu nastavu, a mnoge školske zgrade do korone nisu imale ni toplu vodu. U nekim se prostorije još griju na drva.

Gase se male škole

To se vidi i u podacima središnjeg digitalnog sustava ŠeR - Školski e-Rudnik. U Hrvatskoj djeluju 924 matične i 1115 područnih osnovnih škola te 405 srednjih škola. No sve više područnih i malih škola se gasi, u posljednje tri godine zatvoreno ih je 35. Plan ministarstva je učenike sve više prebacivati u velike škole, uz organizirani javni prijevoz, prehranu u školama i više nastave.

Mnogi se boje kako će to loše utjecati na ionako strašno odumiranje sela i manje naseljenih područja. Demografska katastrofa najbolje se vidi u sve manjem broju učenika. U zadnje tri godine njihov se broj smanjio za gotovo 4000,  u sedam godina bilježi se čak 10.000 manje maturanata. Ipak, obrazovna vlast zastupa stav da učenicima treba kvalitetno i standardizirano obrazovanje te da male škole te standarde ne mogu održati. 

21,68%

svih učenika u Hrvatskoj je na području Grada Zagreba. Najmanje ih je u Ličko-senjskoj županiji - 0,92%

33,1%

osoba u dobi od 30 do 36 godina ima završeno visoko obrazovanje. Prosjek EU je 40,3%

40.000

učitelja i nastavnika radi u školama, od kojih su 81,6% žene

37,2%

učenika osmih razreda prošle je školske godine povremeno ili stalno koristilo privatne instrukcije, najviše ih koriste gimnazijalci u Zagrebu

223.714

učenika lani je prošlo s odličnim uspjehom. To je 49,22% svih učenika. Njih 3309 je palo razred

131

visoko učilište djeluje u RH, od kojih je 90% javnih. Devet je sveučilišta, 12 veleučilišta, a studijskih programa ima 1666

31.895

je učenika s teškoćama u osnovnim i srednjim školama. Najviše ih je u Međimurskoj županiji - 9,59%

66,3%

škola u 2019. nije imalo organiziranu prehranu, a to znači da dvije trećine učenika nema obrok u školi. Uvjet za cjelodnevnu nastavu su tri obroka

85%

učenika u osnovnim školama pohađa katolički vjeronauk, što je smanjenje za dva posto u odnosu na 2019.