Cjelodnevna nastava počinje u ponedjeljak u 64 škole: Zadaće u školi, jedna smjena, 3 obroka

Cjelodnevna nastava, koja u ponedjeljak počinje u 64 osnovne škole, projekt je kojim Ministarstvo znanosti i obrazovanja u mandatu ministra Radovana Fuchsa želi uvesti hrvatsko školstvo u novo, modernije doba.

Više kvalitetnije nastave, jednosmjenski rad, više mogućnosti za učenike, manje troškova za roditelje, bolje opremljene škole i bolje plaćeni nastavnici - to je ideja vodilja ne samo projekta “Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” nego i drugih promjena koje očekuju sustav osnovnog obrazovanja, najavljuju u ministarstvu.

A kako bi sve trebalo izgledati u nastavi?

Zapravo neće biti značajnijih promjena u odnosu na dosadašnju nastavu, osim toga što će učenici u školi dobiti dodatno vrijeme za učenje i ponavljanje. Sva nastava treba završiti do ranih popodnevnih sati, svi učenici imaju tri obroka. Udžbenici, radni materijali, prehrana - to je sve besplatno za roditelje, a s vremenom će biti organizirane i izvanškolske aktivnosti (sportovi i sl.), koje će također biti besplatne za učenike.

Ključan uvjet za cjelodnevnu nastavu je da su svi učenici u jednoj smjeni, jutarnjoj. Nastava se dijeli na obavezni (A1 i A2) te neobavezni (B1 i B2) dio. Obavezni dio podrazumijeva nastavu kao i dosad te dodatna četiri sata tjedno za pisanje zadaća, ponavljanje gradiva, dodatni ili dopunski rad s učenicima. Planiraju se i četiri izborna sata tjedno za učenike koji će htjeti dodatnu ili dopunsku nastavu. Taj dio nastave za niže razrede završava do 14.05, a za više do 14.45 sati. A1 i A2 se mogu organizirati prema potrebama razreda i nastavnika. Primjerice, ako je za neki sat planiran test iz matematike, A2, odnosno sat ponavljanja može biti sat prije. Dakle, A2 moze biti bilo koji sat od 1. do 6., kažu u ministarstvu.

Neobavezni B dio uključuje izvannastavne aktivnosti (školske skupine koje vode nastavnici) te izvanškolske aktivnosti. Nitko od učenika nije obavezan pohađati taj dio, što znači da su djeca slobodna najkasnije do 14.45 sati.

- Obavezni A1 program redovna je nastava koja će se odvijati kao i dosad. Razlika je u tome što će učenici u cjelodnevnoj školi imati malo više nastave zbog dodatnih sati iz nekih predmeta i novih predmeta. No to će im osigurati bolje razumijevanje gradiva i manje potrebe za učenjem kod kuće - tumače u ministarstvu.

A2 satove u nižim razredima, dva do tri puta tjedno vodit će učiteljice razredne nastave, a ostale sate predmetni nastavnici koji predaju učenicima - vjeronauk, tjelesni, informatika itd. U višim razredima svaki bi dan dopunski sat trebao raditi drugi nastavnik. Primjerice, u ponedjeljak će to biti matematika, u utorak hrvatski itd. Ti sati odrađivat će se po razredima. Dakle, neće biti miješanja djece, osim u slučaju dodatne ili dopunske nastave, kako se radilo i dosad.

VIŠE MATEMATIKE I HRVATSKOG

Učitelji i nastavnici za tu dodatnu nastavu bit će dodatno plaćeni. Učenici, zamišljeno je, s tom dodatnom nastavom trebali bi sve školske obaveze riješiti u školi. Zamišljeno je da i knjige ostavljaju u školi te da se sve zadaće i ponavljanja riješe u školi.

U cjelodnevnoj nastavi svi učenici dobivaju i po jedan dodatni sat tjedno iz hrvatskog jezika i matematike, po pola sata likovne i glazbene kulture (odnosno sat i pol tjedno, dosad je bio samo jedan sat), te jedan sat geografije tjedno u višim razredima. Uvode se i novi predmeti, ali samo u prvom i petom - Prirodoslovlje te Društvo i zajednica umjesto prirode i društva (odnosno prirode, zemljopisa i povijesti u petom), Informacijske i digitalne kompetencije (IDK) umjesto informatike, Svijet i ja za djecu koja ne idu na vjeronauk te Praktične vještine (samo za prvašiće).

Prirodoslovlje će se održavati dva sata tjedno, te će se u prvom razredu održavati umjesto prirode i društva. U petom i šestom razredu održavat će se umjesto prirode. U sljedećim godinama trajat će do 7. razreda kada postaje kemija, biologija i fizika.

Društvo i zajednica održavat će se jedan sat tjedno. U sljedećim godinama trajat će do 5. razreda kada postaje povijest i zemljopis.

IDK jedan sat tjedno, ali obavezno za sve učenike, Svijet i ja dva sata tjedno u vrijeme vjeronauka te Praktične vještine jedan sat tjedno. U svim ostalim razredima neće se uvoditi novi predmeti.

Kineziolog od prvog razreda

Novost je da će odsad tjelesni i za učenike u nižim razredima držati kineziolozi te će u četvrtom razredu imati jedan sat više. U ministarstvu ističu kako će nastavnici koji predaju tjelesni u višim razredima, a nemaju punu satnicu, preuzeti niže razrede, a tamo gdje ih nedostaje, zaposleni su novi. Bilo je ukupno 19 zahtjeva za zapošljavanje kineziologa za škole u cjelodnevnoj školi, i svi su odobreni ili su u postupku odobravanja. Prostore za vježbanje uredit će i u područnim školama.

U ministarstvu ističu kako je svim školama u cjelodnevnoj nastavi koje su dostavile zahtjeve za dodatnim osobljem, stručnim suradnicima i nastavnicima odobreno ili će biti odobreno zapošljavanje dodatnih djelatnika.

Svi učenici u cjelodnevnoj nastavi dobit će nove udžbenike za eksperimentalne predmete, kao i radne bilježnice, likovne mape te geografski i povijesni atlas. Podsjetimo, svi učenici osnovnih škola u Hrvatskoj dobivaju udžbenike koji se plaćaju iz proračuna ministarstva (dakle besplatni su za roditelje), no radne bilježnice i ostali pribor u većini županija plaćaju roditelji.

Školama od 150.000 do 550.000 eura

Jedan od glavnih problema koje su isticali kritičari projekta je organizacija prehrane, s obzirom na to da većina škola u Hrvatskoj i dalje nema kuhinje niti blagovaonice. Čak ni s besplatnim obrocima stvari nisu baš najbolje funkcionirale jer je mnogo tih obroka bila dostava sendviča i pekarskih proizvoda. A u cjelodnevnoj nastavi trebali bi jesti tri obroka, od kojih je jedan kuhani.

- Škole koje zasad nemaju mogućnost pripreme hrane već su dogovorile zajedničku pripremu s lokalnim vrtićima i slično te dostavu. Cilj financiranja ovog projekta je upravo da se baš sve škole u Hrvatskoj opreme kuhinjama, blagovaonicama, sportskim dvoranama, a škole u cjelodnevnoj nastavi dobit će oko 18 milijuna eura za opremanje. Svaka škola, ovisno o veličini, dobit će između 150.000 i 550.000 eura - ističu u ministarstvu.

Taj novac škole mogu iskoristiti za opremanje kuhinja, sportskih dvorana, kabineta, učionica, nabavu informatičke i bilo koje druge opreme, odnosno prema potrebama i viziji samih škola. U projekt su se većinom uključile male škole iz manjih sredina. Primjerice, iz Zagreba je uključena samo jedna škola, iz Rijeke i Splita nijedna. Te škole imaju i manje učenika, pa će im biti lakše organizirati i uvesti novitete u nastavi. Uglavnom su to i prilično neopremljene škole, kojima će dodatni novac dobro doći.

'NEMA DOVOLJNO INFORMACIJA'

Projekt je ipak izazvao negativne reakcije mnogih roditelja, ali i zaposlenih u školama. Mnogi smatraju kako su djeca ionako previše u školi, da imaju previše učenja i nakon nastave. Smatraju da se to neće promijeniti ovim projektom. Zbog toga se za projekt prijavilo tek 70-ak škola. Mnoge ipak najviše muči nedostatak informacija.

- Prava informacija je da informacija nikakvih nema. Ne znamo ništa o tome kako će izgledati ova školska godina. Da će naša škola konkurirati za taj eksperimentalni program, načuli smo u travnju, ali nas nitko o tome nije službeno obavijestio niti je nas roditelje pitao za mišljenje. Sve što znamo, znamo iz medija. Jedino što sigurno znam je da mi dijete ide u 8 u školu prvi dan. Nema čak ništa ni na službenim stranicama škole - kaže ogorčena mama učenice koja pohađa 8. razred OŠ Mladost iz Osijeka, jedne od dvije osječke škole koje su ušle u program cjelodnevne nastave.

Njena kći je osmašica i ove godine namjeravala je pripremati se za nacionalne ispite, no s obzirom na raspodjelu sati u školi, produljene školske odmore na 20 minuta te druge obveze, teško da će u danu bilo što stići.

- Duljim odmorima nisu napravili ništa. U 20 minuta ne možeš niti nešto naučiti niti nešto ponoviti. Druga stvar je prehrana. Trebaju imati tri obroka u školi, a do sada su jedva uspijevali i s jednim. Škola Mladost nema odgovarajuću kuhinju za tri obroka. Djeca su do sada jela stojeći, obrok koji je ostavljen na jednome mjestu i oni su sami uzimali koliko i što hoće jesti. Oni koji su došli zadnji često su ostali bez hrane. Osim toga, sve je bilo hladno - dodaje mama i ističe kako ušteda od 100 ili 150 eura za knjige i dodatnu opremu, što im sad plaćaju iz projekta, jest dobra, ali s obzirom na ostale nedostatke nije ključna.

- Škola Mladost do sada je bila napredna i u odnosu na sve druge je prednjačila. Ovo se čini dosta isforsirano kako bi se pokazalo da pratimo standarde EU. Čini se da se to više provelo kako bi se došlo do 300.000 eura za opremanje škole i proširenje kapaciteta te za 25 posto povećanja plaća za učitelje nego zbog same djece - kaže mama i dodaje kako je baš zanima kakvo će potpomognuto i obogaćeno obrazovanje donijeti ovaj program.

ZADOVOLJNI RODITELJI

Nisu svi roditelji nezadovoljni. Mnogi smatraju da je upravo veći broj nastavnih sati ono što djeci treba.

- Ja sam vjerojatno jedna od malobrojnih kojima se ideja o cjelodnevnom boravku učenika u školi sviđa. Moj sin do sada je išao na produljeni boravak nakon nastave i to mi se pokazalo odličnim jer je dijete u boravku i napravilo zadaću i ponovilo gradivo, uz pomoć učiteljice. Vjerujem da i ovaj koncept zapravo slijedi tu ideju, samo se odnosi na sve učenike u školi. Mi smo mala škola s ravnateljem koji je mlad i ima viziju od škole napraviti ugodan prostor. Nismo dobili nikakve informacije na početku, osim da će se škola kandidirati za taj eksperiment. Bilo je otpora roditelja, ali uglavnom zbog nepotpunih informacija. U našoj je školi čak 90 posto učitelja bilo za program, kao i većinsko vijeće. Meni se sviđa što nam je sve besplatno, što će mi dijete dobiti domaćinstvo kao predmet, bit će samostalnije jer će morati sam raditi u školi mnogo toga, a imat će i sat i pol potpomognutog učenja, što znači roditeljima manje plaćanja instrukcija. Do sada su imali jedan obrok, a sad bi trebali imati tri. Škola je najavila da će proširiti kuhinju, organizirati školu na otvorenom. Djeca neće biti do 18 sati u školi, kako se pisalo, nego najdulje do 15.30, što je odlično. Manje će doma biti na mobitelima - kaže mama 9-godišnjaka iz OŠ Augusta Šenoe, koja dodaje kako u Hrvatskoj općenito imamo mentalni sklop da je škola mučilište, a to treba mijenjati jer škola može i treba biti mjesto napretka i ugodnog druženja.

U dvije škole, u Novome Marofu i Draganiću, roditelji su predali ustavne tužbe jer ističu kako ih nisu pitali za sudjelovanje u projektu. No to ne odgađa početak nastave. Projekt će trajati četiri godine, a u ministarstvu očekuju kako će se promjene iz cjelodnevne nastave početi uvoditi i u ostalim školama. Kako ističu, već je objavljen novi natječaj od 1,5 milijardu eura za opremanje školskih kuhinja i sportskih dvorana, te kako bi sve škole radile u jednoj smjeni.

Veća satnica

Svi učenici dobit će po jedan dodatni sat tjedno iz hrvatskog jezika, te matematike. Dobit će po pola sata tjedno iz likovne i glazbene kulture, odnosno po tri sata u dva tjedna. Učenici četvrtih razreda dobit će sat tjelesnog više, a učenici viših razreda dobit će jedan sat više geografije.

Nastava

Planirane su pauze od 10 minuta za odmor između sati, veća stanka, od 25 minuta, poslije 3. sata, kao i pauza do 40 minuta za ručak i odmor. No to je ostavljeno školama da organiziraju prema svojim potrebama. Nastavnici i učiteljice mogu organizirati blok-sate, produljiti pauze, skratiti vrijeme za ručak itd., ovisno o prijevozu djece u školu.