Dio ljudi još uvijek ne može u svoje domove ni nakon pola godine od razornog potresa. Zakon o obnovi je konačno izglasan u Saboru, no pitanje je kad će obnova uopće krenuti, a kamoli završiti
STRUČNA ANALIZA
Čitajte sitna slova: Donijeli su zakon, ali to ne znači da će obnova Zagreba odmah početi
Neobičan zvuk gromoglasne grmljavine, Zagrepčani i stanovnici Zagorja vjerojatno neće tako skoro zaboraviti. Možda i nikada. Iskakanje iz kreveta i spašavanje žive glave u nedjeljno hladno jutro mnogima je promijenilo živote. Trčalo se iz zgrada i kuća, u pidžamama, bez čarapa i cipela na ulice i livade.
Pogledajte video: Potres u Zagrebu
Pokretanje videa...
00:37
Ljudi u hostelu, a ne u svojim kućama
U tom bunilu iz sna i proživljenog šoka pucanja zidova, lomljave, padanja gromada fasade i žbuke, trebalo je neko vrijeme da mozak procesuira što se uopće događa. Mnogi su tek kasnije shvatili da se u svoje domove ne mogu vratiti.
Razoran potres istjerao ih je na ulicu. S grčem u želucu i suzama u očima, zahvalni što nije prošlo i gore, što su uopće živi, kao i njihovi voljeni, uspjeli su iz svojih stanova pokupiti tek par osnovnih stvari. Bez ideje kamo će.
Cijela Hrvatska je tog dana plakala gledajući na televiziji razrušenu metropolu i jadne, smrznute ljude koji nemaju gdje. Svima se steglo srce bez obzira što i sami to nisu doživjeli.
One čije su zgrade dobile crvenu naljepnicu, koje označavaju da se u njih ne smije, država je smjestila u Studentski centar Cvjetno naselje. Bilo je to prije pola godine. Dio ljudi i dalje nije u svojim domovima, a tko zna i kad će.
Pogledajte video: Mnogi su ostali bez domova
Pokretanje videa...
01:46
Došao je rujan, a s njim su se u Zagreb vratili i studenti, koji isto tako nemaju novaca za iznajmljivanje stanova i plaćanje skupih najamnina za vrijeme studiranja. Država je za privremene stanovnike Cvjetnog morala naći drugi smještaj. Ovih dana sele se u hostel Arena. Za dio je osigurala sufinanciranje najamnina u zamjenskim stanovima.
Dani idu, a oni i dalje čekaju. Samo da se vrate tamo gdje i pripadaju - u svoje domove, u svoj mir.
Kad će krenuti obnova?
Pola godine od tog mučnog i traumatičnog 22. ožujka, u Saboru je konačno izglasan Zakon o obnovi zgrada pogođenim potresom u
Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
No, kad će obnova krenuti, a kamoli završiti, ne zna se. Odvjetnik Tihomir Zebec iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec i Bajsić Bogović ističe kako Zakon za početak pruža nadu i sigurnost da će se s radovima u što kraćem roku i krenuti.
Za 24sata analizirao je zakon i što njime građani uopće dobivaju.
Kao prednost Zakona navodi što je njegovim donošenjem konačno uklonjena neizvjesnost o okvirima i pravilima te je otvoren put ka samoj obnovi, kao i stvaranju uvjeta za uspostavu normalnog života na pogođenim područjima.
Donošenje zakona ne znači da će obnova odmah početi
No, s druge strane kao problem upravo ističe činjenicu da ovo ne znači odmah i početak obnove.
- Donošenje Zakona ne znači automatizmom i početak obnove. Naime, iščitavajući prijelazne i završne odredbe vidljivo je da se za provedbu moraju u predviđenim rokovima donijeti određeni podzakonski akti, kao i osnivati Fond za obnovu te imenovati Stručni savjet, koji broji čak 39 članova. Sve to samo produžuje početak toliko očekivane obnove, za što se vremena nema, budući da uskoro ide zima što dodatno može usporiti ili zaustaviti radove na obnovi - napominje Zebec.
Daljnji problem, dodaje, mogao bi biti u birokratizaciji provođenja tih mjera, kao i obrade samih prijava za obnovu, a što zasigurno neće pridonijeti što bržoj obnovi.
- I član moje uže obitelji je pogođen potresom. Neaktivnost i neučinkovitost u provođenju mjera, barem što se tiče zgrada u središtu Grada, došla je u cijelosti na vidjelo. Zgrade koje su označene crvenom naljepnicom, zjape prazne, nesanirane, neobnovljene i uslijed utjecaja atmosferilija još i više propadaju - kaže Zebec.
Pravo će dobiti zgrade javne namjene?
Kao problem vidi i razliku u obnovi zgrada javne namjene i onih u privatnom vlasništvu.
- Kod oštećenih nekretnina u privatnom vlasništvu popravlja se konstrukcija, odnosno pojačava konstrukcija, bez obnove posebnih dijelova, kao što su stanovi, poslovni prostori, dok će se cjelovitoj obnovi zgrade pristupiti samo ukoliko to zatraži njezin vlasnik te ako se obvežu podmiriti razliku troškova između cjelovite obnove i popravka konstrukcije. Zgrade javne namjene obnavljaju se, bez iznimke, cjelovitom obnovom sredstvima uz Fonda ili državnog proračuna. Za zaključiti je da će vjerojatno zgrade javne namjene, radi njihove svrhe i pružanja javnih usluga građanima, biti primarno obnovljene - kaže Zebec.
Upozorava kako su neki vlasnici imali osigurane nekretnine, ali da im to nije mnogo pomoglo.
- U najvećem broju slučajeva osiguravajuće kuće su na temelju svojih procjena, unatoč eventualno pribavljenom nalazu i mišljenju odgovarajućih stalnih sudskih vještaka, utvrđivale i isplaćivale štete koje su višestruko manje od stvarno nastale štete - ističe dodajući kako vlasnicima u tom slučaju ne preostaje ništa drugo nego putem suda pokušati dobiti pravnu zaštitu i od osiguravajućih kuća naplatiti štetu koja im je doista i nastala.
- A što će samo dodatno, posljedično, opteretiti ne samo građane pogođene potresom, već i samo pravosuđe - poručuje.
Zebec ukazuje i na činjenicu kako sredstva od EU neće biti dovoljna za pokrivanje cjelokupne štete, od koje očekujemo oko 500 milijuna eura, dok se ukupna nastala šteta procjenjuje na 86 milijardi kuna, odnosno oko polovice jednogodišnje proračuna Republike Hrvatske. Samim time, naglašava, namjena i trošenje tih sredstava zahtijevat će pomnu pripremu i planiranje.
Stoga vlasnicima oštećenih nekretnina savjetuje da pomno prate objave nadležnih javnih tijela vezano za prijavu i podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava te da detaljno pročitaju sami Zakon kako bi imali saznanja o uvjetima za obnovu te što će sve biti potrebno da se započne, provede i dovrši.
Upozorava na mogućnost upisivanja hipoteke od strane države, ukoliko vlasnici neće imati vlastitih sredstava za sufinanciranje, kao i na zabranu prodaje obnovljene nekretnine u roku od pet godina od primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi.
Kako u centru grada stanovnici u velikom broju slučajeva nemaju posve riješene vlasničke odnose, Zebec ističe kako je u tom pogledu predviđeno da se vlasništvo može dokazivati. Pojašnjava i na koje načine.
- Ukoliko se stvarno stanje ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, može se dokazati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, primjerice, darovni ugovor ovjeren od strane javnog bilježnika ili kupoprodajni ugovor ovjeren od strane javnog bilježnika, ukoliko se radi o ugovorima iz razdoblja prije uvođenja javnih bilježnika u naš pravni sustav, tada odgovarajućom potvrdom drugog nadležnog tijela ili neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, ugovorima, izjavama koje nemaju kvalitetu provedbe u zemljišnoj knjizi, ali dokazuju da je osoba istima stekla izvanknjižno pravo vlasništva, potom provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, koji se provodi od strane zemljišnoknjižnog odjela nadležnog općinskog suda prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, i slično - navodi Zebec.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
