Tržište nekretnina, barem prema traženim cijenama, vraća se na pretkrizne razine, a ubrzava se i volumen trgovanja te broj transakcija, piše u subotu Večernji list
Cijene nekretnina ne prestaju rasti, obiteljske kuće su hit...
Ekonomski institut Zagreb objavio je zajedno s resornim ministarstvom graditeljstva drugo izdanje Pregleda tržišta nekretnina u Hrvatskoj za 2018. godinu koje pokazuje da je 2018. godine u Hrvatskoj bilo 104 tisuće kupoprodaja nekretnina, a vrijednost prodanih nekretnina bila je 32 milijarde kuna, odnosno 8,4 posto hrvatskog BDP-a, navodi dnevnik.
Dominira prodaja poljoprivrednog zemljišta s gotovo 40 tisuća transakcija, no vrijednost prodane zemlje pala je u odnosu na godinu prije i bila je oko 1,6 milijardi kuna. Najviše se novca vrti u stambenom fondu – oko 13 milijardi kuna, građevinskom zemljištu oko šest te obiteljskim kućama oko 5,7 milijardi kuna.
U promatranoj godini povećao se broj stanova koji su promijenili vlasnika za oko 1500 na blizu 24 tisuće stanova, ali prodano je i oko četiri tisuće kuća više – vlasnike je promijenilo nešto više od 11 tisuća kuća.
Najveći skok cijena stanova imala je Splitsko-dalmatinska županija
Analiza kupoprodajnih ugovora ne potvrđuje da je došlo do dramatičnog povećanja cijena nekretnina, kakav se dojam može steći prema traženim cijenama nekretnina. Primjerice, u gradu Zagrebu medijalna cijena prodanih stanova bila je 2018. godine 4,9 posto veća nego 2017. godine, i iznosila je 9459 kuna po kvadratu. Medijalna cijena znači da je polovica od nešto više od osam tisuća prodanih stanova išlo ispod te cijene, a druga polovica je bila skuplja.
Kad je riječ o drugim dijelovima Hrvatske, najveći skok cijena stanova imala je Splitsko-dalmatinska županija – oko osam posto sa srednjom cijenom kvadrata od 11.669 kuna te Istarska – 6,7 posto – ali srednjom cijenom od 8722 kune.
Hrvatski rekorder po skupoći: Dubrovačko - neretvanska županija
Cijene su u 2018. u odnosu na 2017. godinu pale u jedanaest županija, a najviše u Koprivničko-križevačkoj i to 17 posto (4981 kunu), Ličko-senjskoj (5469 kuna) te Požeško-slavonskoj 11 posto, gdje se kvadrat stana plaćao 3636 kuna. Niže cijene prodanih stanova bilježe se i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, inače hrvatskom rekorderu po skupoći, a te 2018. godine u najjužnijoj županiji prodano je 520 stanova čiji je kvadrat pojeftinio oko pet posto na 12.158 kuna.
Što se tiče obiteljskih kuća, znatno više cijene postižu se u gradovima i općinama na prostoru jadranske Hrvatske. Najviše medijalne cijene kuća su u Dubrovniku – oko 12 tisuća kuna, cijena kvadrata kuće u 29 priobalnih i otočnih gradova i općina kretala se od 5-10 tisuća kuna, dok je kvadratni metar kuće u 190 gradova i općina u kontinentalnim dijelovima Hrvatske bio ispod tisuću kuna, donosi Večernji list.