Čekaju konačni sud: Tužitelji traže veću kaznu za 'šestorku'

Nakon 13 godina Haški će sud u srijedu izreći konačnu i pravomoćnu presudu šestorici političkih i vojnih vođa bosanskohercegovačkih Hrvata za teške zločine nad muslimanima u BiH 1993.-1994.

Šestorka je u svibnju 2013. nepravomoćno osuđena na ukupno 111 godina zatvora zbog ubojstva, silovanja, deportacije, zatvaranja, uništavanja imovine širokih razmjera i drugih zločina. U obrazloženju presude stoji da su ti zločini bili sastavni dio zločinačkog plana etničkog čišćenja muslimana u kojem je sudjelovao i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. U žalbenom postupku je tužitelj za optužene tražio veće kazne, a branitelji da ih se oslobodi.

Presuda čelnicima bosanskohercegovačkih Hrvata nije presuda Hrvatskoj, pogotovo ne za agresiju, pa žrtve zločina ne mogu tražiti odštetu od Zagreba, izjavila je Vesna Alaburić, odvjetnica generala Petkovića.

U srijedu pri izricanju pravomoćne presude očekuje kompromisno rješenje te je smanjenje kazne za odvjetnicu Alaburić realna opcija.


Sud je ispolitiziran

Smatra da je proces bio svojevrsno suđenje hrvatskom vodstvu, jer je haški tužitelj tvrdio da su Tuđman i dio najviših političkih i vojnih dužnosnika Hrvatske članovi udruženog zločinačkog pothvata.
- Bilo je to i suđenje Hrvatskoj u širem smislu, jer je sukob Hrvata i muslimana u BiH tužitelj kvalificirao kao međunarodni - rekla je Alaburić. 
Odvjetnik Branko Šerić, koji je u Haagu branio Vinka Martinovića Štelu, kad je u pitanju konačna presuda šestorici BiH Hrvata nije optimističan.

Ne želi nagađati kakva bi presuda mogla biti, ali ponovio je svoj stav kako je Haški sud ispolitiziran. Nakon presude Ratku Mladiću boji se da se opet ne pokaže težnja “međunarodne zajednice” da kroz odluke Haškog suda izjednači odgovornost Srbije i Hrvatske za sve što se događalo u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i na području BiH. Šerić je podsjetio da je međunarodni oružani sukob već utvrđen u odlukama Tribunala te navodi da treba vidjeti hoće li ga se držati i ovo Žalbeno vijeće. 
- Hoće li odlučiti da nije bilo zločinačkog nauma i od strane hrvatske vlasti ostaje vidjeti. Rukovodeći se politikom haškog tribunala u pogledu izjednačavanja krivnje, ali i presudom Mladiću koja je prekinula njegovu vezu s Beogradom, ne bi trebalo biti veze između osuđenih BiH Hrvata s rukovodstvom Hrvatske tih godina - rekao je Šerić. 


Odvjetnik Anto Nobilo, koji također ima iskustva u haškim suđenjima, očekuje da će u presudi ostati definicija da su zločini počinjeni u okviru međunarodnog oružanog sukoba. 
- Sve dosadašnje presude vezane za hrvatsko-bošnjački sukob imale su taj pravni status.

Zločinački pothvat otpada?

Međunarodni oružani sukob na teritoriju BiH, faktički, Hrvatska bi tu bila agresor. Vjerojatno će to i ostati - smatra Nobilo. 
Kad je riječ o udruženom zločinačkom pothvatu, smatra da je riječ o nategnutoj verziji. Uvjeren je da taj dio optužnice neće biti potvrđen. Navodi da bi bilo i neprimjereno da se taj dio potvrdi, nakon presude Mladiću, gdje nije utvrđeno da je Slobodan Milošević sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu u BiH.


- Mislim da u okolnostima završetka rada suda taj udruženi zločinački pothvat neće ostati u smislu da bi bili uključeni ljudi iz Hrvatske, poput Tuđmana i Šuška. Hoće li ostati na nivou ljudi iz BiH, ovih koji su optuženi, to je moguće - smatra odvjetnik Nobilo.

Najopsežniji haški predmet

Optužnica u slučaju ‘Prlić i drugi’, najopsežnijem predmetu u povijesti Haškog suda, objavljena je u travnju 2004. godine. Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić i Pušić optuženi su za zločine protiv Bošnjaka u BiH od 1993. do 1994. godine.

Ispratilo ih je oko 300 ljudi

Svi su se dobrovoljno predali i prevezeni su u pritvor ICTY-ja 5. travnja 2004. U Nizozemsku su odletjeli sa zagrebačkog aerodroma. Ispratilo ih je oko 300 ljudi. Premijer hrvatske vlade tad je bio Ivo Sanader. Šestorica su u Haag otišla u pratnji odvjetnika i pomoćnika ministrice pravosuđa Jakše Muljačić.

Početak pregovora s Bruxellesom

Bivša haška tužiteljica Carla del Ponte u svojoj knjizi napisala je kako je izručenje šestorice bio uvjet za pregovore s EU.

- Time je otklonjena jedina prepreka te je Komisija 20. travnja zaključila da je Hrvatska ispunila kriterije za početak pregovora - napisala je.

Najavljeno čak 10.000 dokaza

Dvije godine nakon izručenja u travnju 2006. godine počinje im suđenje. Sudac Jean-Claude Antonetti procijenio je da bi suđenje moglo trajati nekoliko godina jer je riječ o najkompleksnijem predmetu u dosadašnjoj praksi ICTY-a u kojom je najavljeno 10.000 dokaznih predmeta.

Presuda ima 2629 stranica

Suđenje je trajalo 465 radnih dana.

Ukupno je izvedeno 206 svjedoka. Završne riječi održane su u ožujku 2011. godine. Presuda ima 2629 stranica. U pritvoru su 13 godina.

Suđenje je trajalo 465 radnih dana.

Ukupno je izvedeno 206 svjedoka. Završne riječi održane su u ožujku 2011. godine. Presuda ima 2629 stranica. U pritvoru su 13 godina.

Osuđeni su ukupno na 111 godina zatvora

Presuda je izrečena 29. svibnja 2013. godine. Šestorica su proglašeni krivima za zločine u općinama Prozoru, Gornjem Vakufu i Jablanici te gradu Mostaru. Prlić je osuđen na 25 godina, Praljak, Petković i Stojić na 20, Ćorić na 16, a Pušić na 10 godina.

Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko

Hrvatska je 2016. drugi put tražila da se kao ‘prijatelj suda’ uključi u žalbeni dio postupka zbog nepravomoćne presude u kojoj su Tuđman, Šušak i Bobetko proglašeni sudionicima udruženog zločinačkog pothvata. Sud je taj zahtjev odbio.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:52