Capak: Napravit ćemo sve da izbjegnemo novi lockdown

Gosti emisije Otvoreno na HRT-u bili su Krunoslav Capak, Saša Srića, Igor Štagljar, Damir Trut, Željka Karin i Dino Kozlevac. Tema emisije je bila porast broja zaraženih korona virusom, mjere koje nam možda slijede i eventualne kazne za one koji ih krše.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak je na početku, komentirajući Sloveniju, rekao kako će Hrvatska sve napraviti da se izbjegne lockdown.

- Imamo cijeli niz mjera - rekao je Capak.

- Slovenija nije vidjela rezultat prethodnih mjera. Mi epidemiolozi smo skloni strožim mjerama, ali treba razmišljati da se život i ekonomija moraju nastaviti - dodaje.

PREOPTEREĆENOST SUSTAVA Iz karlovačke bolnice apeliraju: 'Ne dolazite zbog dva kašlja'

- Danas se ova brojka od 705 u Zagrebu ne vidi u potpunosti u našem praćenju. Mi smo danas bili u intezivnom kontaktu. Njihova realna brojka danas je bila nešto veća od 500. Sutrašnja brojka će biti nešto manja od te brojke. Za Hrvatsku je jako teško kazati, ali mislimo da će brojka biti nešto veća od današnje - objasnio je ravnatelj. 

Saša Srića, pulmolog iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac, rekao je da nas broj zaraženih još jednom mora upozoriti da se moramo pridržavati mjera.

- To je jedino što nam preostaje. Zdravstveni sustav je preopterećen. I sam sam prebolio koronavirus. Virus je ušao duboko u zdravstveni sustav. Dosta kolega u zdravstvenom sustavu je zaraženo. Pitanje je hoće li se uz sve ovo zdravstveni sustav uspjeti održati, kazao je Srića.

Igor Štagljar, molekularni biolog, kaže da je najvažnije pitanje koliko je zaista zaraženih.

- Pretpostavlja se da je 25-50 posto oboljelih asimptomatskih. Bitno je znati i koliko dugo će trajati imunitet. Studija u Islandu pokazala je da imunitet traje 120 dana. Također je važno znati kako to da neki imaju jako teške simptome, a drugi jako blage. Postoji neka genetička komponenta koju još ne znamo. Pitanje je i hoće li doći do reinfekcije. Takvi slučajevi su vrlo rijetki, dodaje.

Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova za civilnu zaštitu, navodi da temeljni cilj nije kažnjavanje ljudi već poštivanje epidemioloških mjera koje su donesene. 

SVJETSKA BANKA: 'Pandemija snažno gospodarski najviše pogađa zapadni Balkan'

- Mislim da smo mi u zdravstvenom sustavu kroz ove inspekcije pomagali i na terenu postizali određene rezultate. Kako idemo u neko malo teže vrijeme, ljudi ulaze u zatvorene prostore i tamo se odvija život, kazao je Trut i naglasio da se za jedan stupanj podiže ozbiljnost inspekcija i postupaka koje će provoditi na terenu. Tijekom vikenda napravi se oko 300-400 inspekcijskih nadzora. Najčešće se radi o nepridržavanju distance ili je pak preveliki broj osoba u određenom prostoru. Istaknuo je da inspektora na terenu ima dovoljno.

Dino Kozlevac, načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije, svjedoci ste da je Istra 5-6 tjedana imala vrlo mali broj zaraženih ljudi. Epidemiolozi su konstatirali da Istra nema virus među populacijom, već da je virus moguć samo "ulaskom" zaraženih.

- Kako se situacija oko nas pogoršavala, u drugim hrvatskim županijama, pa i u Sloveniji i Italiji, osjetili smo odmah i u Istri. Danas je broj zaraženih bio 41. Od toga su 34 osobe iz drugih krajeva. Jedan dio zaraženih su iz zdravstvene ustanove, drugi dio zaraženih su s nekih događanja u klubu u Rijeci. Nakon analize može se reći da virusa u slobodnoj cirkulaciji, u našoj populaciji, nema, dodaje. 

Napomenuo je da treba ograničiti sva događanja gdje  se okuplja veliki broj ljudi. Očekujem da nacionalni stožer sagleda cjelokupnu situaciju u vezi sa sportom. Nismo otok, očekujemo da se  donesu mjere. U fazi smo da se branimo od ulaska virusa. Apeliramo na ljude da ne putuju bez potrebe.  Mobilnost ljudi treba kontrolirati, naglasio je.

Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, kazala je da je na području te županije još uvijek sve pod kontrolom, iako su posljednjih dana imali veliki broj zaraženih.

- Uspijevamo locirati mikrožarišta, doći do kontakata, stavljati ljude u izolaciju. No bez obzira koliko god zdravstveni sustav se naprezao, ako se sami ne pridržavamo mjera, epidemija se neće moći zaustaviti. Čim se popusti poštivanje mjera,  bolest se proširi, epidemija uzima maha, istaknula je Karin.

Štagljar je komparirao epidemiološku situaciju u Kanadi i Hrvatskoj te je kazao da Kanada nije niti približno dobro riješila koronakrizu kao što je to učinila Hrvatska.

- Ljudi u Hrvatskoj ne razumiju da su bili privilegirani za vrijeme prvoga vala jer su Nacionalni stožer i Vlada riješili ovu situaciju izvanredno. Ne želim nikome podilaziti, ali je to stvarno tako. Kanada je išla u "lockdown" dva mjeseca nakon što je bio detektiran prvi slučaj. Danas Kanada ima više od 208.000 slučajeva Covida-19 i nešto više od 9.800 mrtvih. Budući da Kanada ima 38  milijuna stanovnika, onda je 257 umrlih po milijunu stanovnika. Hrvatska je danas na 99, a SAD na 690. Prije dva tjedna zatvorili smo sve teretane, nema svadbi niti se može objedovati u zatvorenim prostorima restorana. Na neki način smo u "lockdownu". Ali moramo spomenuti da je lako to napraviti u bogatoj državi poput Kanade. Svaki čovjek koji ne može raditi dobije od vlade 2.500 dolara mjesečno. Znam da to nije moguće ovdje u Hrvatskoj i zbog toga se ljudi toliko i boje slijedećeg "lockdowna", a mislim da se on neće dogoditi, kazao je  Štagljar. 

CAPAK O KORONA CJEPIVU 'Cijepit će se u dvije doze, cijena je oko 10 eura. Fali nam još 900 tisuća doza za rizične skupine'

Capak je potom rekao da hrvatska Vlada ima mjere u skladu sa svojim  mogućnostima. Donesene su još šire mjere nego što je to bilo, ali si mi ne možemo priuštiti sličnu situaciju, jer ako uđemo u "lockdown", naš BDP bi tonuo. 

- Mi moramo u skladu s našim mogućnostima donositi mjere. Nadam se da za Hrvatsku "lockdown" neće biti potreban te da ćemo uspjeti ograničiti širenje virusa i stati na ovim brojkama, odnosno smanjivati broj zaraženih. Situacija oko Hrvatske prelijeva se i nama. No ne možemo reći da nemamo horizontalnu transmisiju bolesti, kao što to kažu u Istri, istaknuo je Capak.

Zatvaranjem hitnog trakta KB Dubrava može se očekivati da će pacijenti biti upućeni prema drugim hitnim prijemima. Očekuje se da će 90% tog kapaciteta preuzeti KBC Zagreb, kazao je Srića. Smatra da se i dalje treba voditi računa o tome da postoje pacijenti s drugim akutnim  bolestima koji moraju biti zbrinuti.