Burno u Saboru: Sa 760 € ljudi ne mogu spojiti kraj s krajem!

Minimalna plaća koja sad iznosi 840 eura bruto od iduće godine trebala bi biti 970 eura bruto. Na računima građana, nakon što se plate davanja, ona sad iznosi 677 eura, a ubuduće će 760 eura. Minimalnu plaću u Hrvatskoj prima oko 95.000 radnika. HDZ-ovci su ponavljali kako u mandatima premijera Andreja Plenkovića imamo nikad brži i veći rast minimalne plaće koja u odnosu na 2016. raste 134 posto. Ta plaća ne pokriva troškove života, ljudi s tim ne mogu spojiti kraj s krajem i za to im treba čaroban štapić, uzvratila je oporba. Uzvratili su također statistikom. Potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u 2016. godini iznosila je 906 eura, a lani 1200 eura. Ako u obitelji dvoje radi za minimalac, s novom većom minimalnom plaćom za ostale troškove ostat će im 300 eura mjesečno, navodi oporba.

- To što govorite je točno. Stvarno nas brine kako onaj stvaran čovjek živi. Pokušali smo nizom mjera i politika na te izazove odgovoriti od dječjeg doplatka do fiksiranja cijena - odgovorio je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada.

Volio bi, nastavlja, da je ona višestruko veća, no sve se ne može riješiti samo kroz minimalnu plaću. Cijene su nam otišle u nebo i inflacija jede sva povećanja, ističe oporba. Ivanu Račanu (SDP) zasmetalo je što HDZ-ovci govore kao da u Hrvatskoj teče med i mlijeko te time vrijeđaju zdrav razum.

- Za vašu informaciju, čak ni zaposlenici Sabora više ne mogu sebi platiti ručak u saborskom restoranu - rekao je.

Oporba je stava da minimalna plaća ne smije ući u porezne škare jer se time dodatno minimizira. Naime, samac u Zagrebu na minimalnu plaću mora platiti gotovo 50 eura poreza. Traže i da se minimalna plaća automatski usklađuje s rastom troškova života, a ne da ovisi o političkoj volji. Kad je riječ o automatskoj indeksaciji, državni tajnik navodi kako to na prvu nije loša ideja, no nastavlja kako je riječ o iznimno osjetljivom instrumentu koji ima golemi utjecaj na plaće u cijelom gospodarstvu i stvara određene poteškoće poslodavcima.

Vladi nije u interesu val otkaza i zato predviđa određene kompenzacijske mjere za najugroženije sektore, kaže. U saboru se Zakon o minimalnoj plaći usklađuje s europskom direktivom iz 2022. godine koja adekvatnim iznosom smatra barem 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne plaće u državi članici.