Burna 2014.: Prosvjedi, ebola i terorizam obilježili ovu godinu

Tijekom 2014. nekoliko je događaja i pojava obilježilo godinu. U kratkom pregledu donosimo najvažnije događaje u svijetu i regiji u protekloj godini.

Ukrajinska kriza

Sve je počelo još u prosincu 2013. prosvjedima Ukrajinaca u svim većim gradovima u zemlji. Povod revoltu građana bilo je odustajanje tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča od sporazuma s Europskom unijom kojim bi ta istočnoeuropska zemlja započela proces pristupanja europskoj obitelji. Janukovič je, umjesto da Ukrajinu okrene Europi, potpisao ekonomski i međunarodni sporazum s Ruskom Federacijom. Većina ukrajinskog naroda pobjesnjela je zbog razvoja situacije te su svoje nezadovoljstvo iskazali masovnim prosvjedima. Prosvjedi su isprva bili mirni, no eskalirali su u velike sukobe u kojima je u samo dva najnasilnija dana poginulo 88 ljudi. 

Reuters

Najmasovnije demonstracije bile su u Kijevu, na središnjem gradskom trgu Majdanu koji je postao simbol revolta Ukrajinaca. Situacija se brzo zahuktala. Neredi na ulicama doveli su u veljači 2014. godine do svrgavanja Janukoviča, a nakon njegova odlaska i bijega u Rusiju, građani su upali i u njegovu palaču, šokiravši se luksuzu u kojemu je živio i vladao dok se narod koprcao u krizi. 

REUTERS/PIXSELL

Odmah je ustanovljena privremena vlada, ustav je vraćen na staru inačicu te su raspisani hitni izbori za predsjednika države. No novu ukrajinsku vladu nije priznala Rusija koja je vodstvo optužila za izvršavanje puča. Sve je dovelo do pobune na poluotoku Krimu koji je sve do 11. ožujka bio u sastavu Ukrajine kao Autonomna Republika Krim zajedno s gradom Sevastopoljem. Kao neovisna država, Krim je postojao tjedan dana te su nakon referenduma 16. ožujka samoproglašene krimske vlasti odlučile ući u sastav Rusije. Sporazum su 18. ožujka potpisali predsjednik vlade Krima Vladimir Aksjonov, gradonačelnik Sevastopolja Aleksej Čali i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Reuters

Nova ukrajinska vlada za to je vrijeme potpisala sporazum s EU te se obvezala da će krenuti s reformama na svim područjima. Dio rusofonog stanovništva na istoku Ukrajine i dalje ne priznaje novu vladu i njezin legitimitet pa Kijev na tim područjem još nema kontrolu. Dvije regije na istoku zemlje nelegalnim referendumom proglasile su neovisnost, a nasilje i zveckanje oružjem svakodnevna su pojava. 

REUTERS

Zbog ukrajinske krize bitno su narušeni odnosi Zapada s Rusijom pa se novonastala situacija često povezuje s novim Hladnim ratom. Mnogo je stradalih civila, ali i vojnika (prema posljednjim podacima oko 4300 mrtvih), a u svijetlu Ukrajinske krize poginulo je 298 putnika i članova posade na letu MH17 Malaysia Airlinesa iz Amsterdama za Peking. Putnički zrakoplov je oboren 17. srpnja iznad sela Grabove na teritoriju kojeg kontroliraju proruski separatisti. Istraga još traje, a odgovornost za rušenje zrakoplova nitko nije preuzeo. 

Reuters

Islamska država

Islamska država (IS), poznata i kao Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) ili Islamska država Iraka i Sirije (ISIS), tvorevina je koju su kreirali vehabijski pobunjenici na području Iraka i Sirije. Svijet su šokirali proglašenjem kalifata 2014. i objavom karte prema kojoj bi se njihova vladavina protezala sve do Zapadne Europe, a zauzimala bi i dio Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

Pobunjeni vehabije Islamske države prekinuli su i odnose s Al-Kaidom kojoj su se zakleli na vjernost još 2004. Podržavaju ih brojne pobunjeničke skupine čiji pristaše ispovijedaju sunitski islam. Trenutačni emir samoproglašenog kalifata je Abu Bakr al-Bagdadi. 

screenshot/YouTube

Osim što ratuju na područjima Bliskog istoka, pripadnici IS-a svoju brutalnost pokazali su krvavim smaknućima zapadnih novinara i humanitaraca među kojima je bio i 'hrvatski zet' David Haines. 

YouTube

Prva žrtva smaknuta pred kamerama bio je Amerikanac James Foley, slobodni novinar koji je izvještavao o građanskom ratu u Siriji. Snimka smaknuća Foleyja kao i ostalih objavljena je na YouTubeu. Šok u svijetu rezultirao je istragom kojom je utvrđeno kako mu je glavu odrubio Džihadi John, pripadnik IS-a. Njegov identitet nije poznat, no vjeruje se kako je riječ o britanskom državljaninu. Na isti brutalan način smaknuo je i Amerikanca Stevena Sotloffa, Britanca Alana Henninga i Amerikanca Petera Kassiga. Tjeralicu za njime izdale su Kanada, Velika Britanija i SAD, a za svaku informaciju o njemu nude 10 milijuna američkih dolara. 

Epidemija ebole

U prosincu 2013. godine svijetom je odjeknula vijest da je u Gvineji zabilježen slučaj nove varijacije virusne bolesti ebole, bolesti koja je prvi put zabilježena 1976. godine i od tada se smatrala rijetkom jer je od nje na godinu obolijevalo manje od 1000 ljudi. 

U roku od nekoliko mjeseci bolest se počela širiti velikom brzinom, a zaraženi su zabilježeni u još dvije afričke države: Sijera Leoneu i Liberiji. 

REUTERS

Nije trebalo dugo da broj oboljelih, ali i umrlih dosegne tisuće. Slučajevi zaraze zabilježeni su i u SAD-u, Maliju, Senegalu, Španjolskoj i Nigeriji. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, do početka prosinca od 17.991 zaraženog umrlo je 6.756 ljudi. 

Iz Svjetske zdravstvene organizacije nekoliko puta su ponovili kako je u tijeku jedna od najvećih zdravstvenih kriza u modernijoj povijesti. Predstavljen je i plan koji bi širenje bolesti trebao suzbiti u manje od godinu dana.

Neredi u Bosni i Hercegovini 

Kriza, visoka nezaposlenost, prevlast korupcije i opće nezadovoljstvo stanjem u društvu početkom veljače 2014. na ulice gradova i mjesta u BiH izvukle su tisuće građana. Opće demonstracije započele su 5. veljače okupljanjem stanovnika Tuzle, nekadašnjeg industrijskog centra bivše države.

Dan za danom, frustriranim i razočaranim Tuzlanima u prosvjedima su se pridružili Sarajevo, Mostar, Zenica, Jajce, Brčko, Bihać, Doboj, Prijedor, Travnik, Bugojno, Kakanj, Sanski Most, Cazin, Vitez, Tešanj, Livno, Bijeljina...

Franjo Lepan/24sata

Okidač za nasilne prosvjede bila je objava da četiri privatizirane tvrtke u Tuzli nemaju novca za isplate plaće radnicima prije nego se proizvodnja potpuno zatvori. Zatvaranjem tvornica pogođeno bi bilo oko 10 tisuća radnika, od čega većina njih plaće nije vidjela 54 mjeseca. Objava te informacije bila je kap koja je prelila čašu. Nakon što je premijer Tuzlanskog kantona odbio razgovarati s radnicima spornih tvrtki, oko 1000 prosvjednika, među kojima stotine nezaposlenih Tuzlana i članova radničkih sindikata probilo je policijski kordon i pokušalo nasilno ući u zgradu vlade. Očajni prosvjednici na zgradu su bacali kamenje, jaja i baklje te uokolo palili automobilske gume. U neredima je bilo i ozlijeđenih, a prvog dana uhićeno je 22 ljudi. 

Već sljedećeg dana prosvjedi podrške organizirani su u gotovo svakom većem gradu u BiH. U Tuzli je i dalje bilo najdramatičnije. Policija je oko 6.000 prosvjednika morala rastjerivati suzavcem. Prosvjed se počeo organizirati putem Facebook grupe Udar. Odazvale su se tisuće građana. Trećeg dana prosvjeda u Tuzli oko 10.000 demonstranata tražilo je ostavku kantonalne vlade. Probijen je policijski kordon, a stotinjak ljudi upalo je u zgradu te kroz prozore bacalo namještaj i papire. Zgrada je na kraju zapaljena, kao i zgrada Kantonalnog suda gdje je završio jedan od uhićenih organizatora prosvjeda. Nakon zapaljenja suda prosvjedima su se pridružili i policajci. U školama tih dana nije bilo nastave, odgođeni su ispiti na fakultetima. 

Franjo Lepan/24sata

U neredima u Brčkom građani su gradonačelnika priveli kao taoca, no brzo je pušten. Zeničani su se također sukobili s policijom te zapalili zgradu vlade Zeničkog-dobojskog kantona i nekoliko automobila. Zatim je objavljeno kako će kantonalna vlada dati ostavku. Nereda je bilo i u Sarajevu i Mostaru, a ukupan broj ozlijeđenih brojao se u stotinama. 

Mediji su masovne prosvjede nazvali Bosanskim proljećem.

Suđenje Oscaru Pistoriusu

Svijet je okupiralo i suđenje za ubojstvo koje je počinio jedan od najcjenjenijih sportaša s invaliditetom Oscar Pistorius. Uspješan paraolimpijac, koji je rođen s tjelesnom manom zbog čega su mu amputirane obje noge, u noći 14. veljače 2013. upucao je svoju djevojku, manekenku Reevu Steenkamp u svojem domu u Pretoriji. U nju je ispalio nekoliko hitaca kroz vrata zatvorene kupaonice tvrdeći kako je mislio da je u kuću ušao provalnik.

Reuters/Pixsell

Uhićen je i optužen za ubojstvo. Suđenje je počelo 3. ožujka 2014. Tijekom mučnog suđenja gdje se Pistorius više puta lomio pod emocijama i jecao u suzama, određeno mu je i psihijatrijsko vještačenje čiji je zaključak bio da sportaš pati od anksioznog poremećaja. U daljnjim vještačenjima zaključeno je kako je Pistorius ipak bio ubrojiv te mu se može suditi za zločin.

Reuters

Sutkinja Thokozile Masipa je 12. rujna 2014. presudila da Pistorius nije kriv za ubojstvo te mu je odredila kaznu za ubojstvo iz nehaja u trajanju od pet godina. 

Nakon nepuna tri mjeseca ista sutkinja odobrila je tužiteljstvu, odnosno državnom odvjetništvu Južnoafričke Republike, da uputi žalbu na dio presude koja se odnosi na kvalifikaciju zločina no ne i na duljinu kazne. Tako će se cijeli slučaj uskoro naći pred peteročlanim vijećem južnoafričkog ustavnog suda.