Na hrvatskom tržištu rada je 121.376 stranih radnika iz trećih zemalja i deset tisuća radnika iz država članica Europske unije. Pripadnika srpske nacionalne manjine ima gotovo 124 tisuće
Bulj tvrdi: 'Stranih radnika ima više nego srpske manjine'
Gradonačelnik Sinja i predsjednički kandidat Miro Bulj izjavio je kako je u Hrvatskoj više stranih radnika nego pripadnika srpske nacionalne manje što nije do kraja točno.
- Dođu bez ograničenja: Trenutno je uvoz radne snage bez ikakvih ograničenja. Srpska nacionalna manjina kao najveća manjina ima 160 tisuća ljudi, a imamo više stranih radnika - rekao je Bulj komentirajući uvoz stranih radnika za RTL.
Ipak, nije točno da je pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj 160 tisuća već ih ima gotovo 124 tisuće.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine u Republici Hrvatskoj je popisano 3.871.833 stanovnika od čega je 240.079 pripadnika nacionalnih manjina kako slijedi: Albanaca 13.817 (0,36%), Austrijanaca 365 (0,01%), Bošnjaka 24.131 (0,62%), Bugara 262 (0,01%), Crnogoraca 3.127 (0,08%), Čeha 7.862 (0,20%), Mađara 10.315 (0,27%), Makedonaca 3.555 (0,09%), Nijemaca 3.034 (0,08%), Poljaka 657 (0,02%), Roma 17.980 (0.46%), Rumunja 337 (0.01%), Rusa 1.481 (0,04%), Rusina 1.343 (0,03%) Slovaka, 3.688 (0,10%), Slovenaca 7.729 (0,20%), Srba 123.892 (3,20%), Talijana 13.763 (0,36%), Turaka 404 (0,01%), Ukrajinaca 1.905 (0,05%), Vlaha 22 (0,00%) i Židova 410 (0,01%).
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Saboru je iznio podatke o tome koliko je stranih radnika u Hrvatskoj predstavljajući izmjene Zakona o strancima. Božinović je tada naveo kako je na hrvatskom tržištu rada 121.376 stranih radnika iz trećih zemalja i deset tisuća radnika iz država članica Europske unije (EU), dakle - sveukupno oko 132.000 stranaca radi u Hrvatskoj.
Ako se gleda koliko je radnika iz trećih zemalja, njih ipak ima manje nego pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Ako im se pribroje i strani radnici iz EU zemalja, onda ih je više. No naveo je i da je do listopada ove godine izdano je 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, u usporedbi s 81.995 dozvola izdanih u 2021.
Miro Bulj naveo je i da se trenutačno radna snaga uvozi bez ikakvih je ograničenja međutim prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje potrebno je više uvjeta koje trebaju ispuniti.
Poslodavac mora imati registriranu djelatnost u Hrvatskoj, ne smije imati dugova po osnovi javnih davanja (porezi i slično), ali i uvjet za zapošljavanje stranog radnika je i taj da u pola godine mjeseci ima zaposlenog barem jednog radnika radnika iz Hrvatske (ili države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije). Dakle, to je prva prepreka za "nekontrolirani" uvoz radnika iz drugih zemalja. Iznimka na gore navedeni uvjet je ako se radi o obrtniku koji posluje sezonski - tada je uvjet da je prošle godine imao zaposlenog najmanje jednog radnika iz Hrvatske ili države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije. Također, poslodavac ne smije biti pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja. Tu je i niz uvjeta koje poslodavac mora zadovoljiti i to prema članku 99. Zakona o strancima kada se pokreće upravni postupak te se tek tada može službeno utvrditi ispunjava li poslodavac sve uvjete propisane predmetnim člankom.