Najnovije ankete objavljene u četvrtak ukazuju na to da nema jasnog pobjednika niti očitih opcija za solidnu koaliciju. Očekuje se da će odaziv birača, koji se procjenjuje na oko 30 posto, biti najniži od pada komunizma
Bugarska u nedjelju izlazi na sedme prijevremene izbore u 4 godine: Očekuju lošu izlaznost
Bugari će u nedjelju izaći na glasačka mjesta na sedmim prijevremenim izborima u četiri godine, dok se podijeljene političke stranke u zemlji bore za formiranje stabilne koalicije, a glasači postaju sve apatičniji u pogledu ishoda.
Bugarska, najsiromašnija članica Europske unije i jedna od njezinih najkorumpiranijih država, ima problema s rotirajućim vladama otkako su prosvjedi organizirani 2020. protiv korupcije pridonijeli rušenju koalicije koju je predvodila stranka desnog centra GERB.
Najnovije ankete objavljene u četvrtak ukazuju na to da nema jasnog pobjednika niti očitih opcija za solidnu koaliciju. Očekuje se da će odaziv birača, koji se procjenjuje na oko 30 posto, biti najniži od pada komunizma.
Glasanje završava u 20 sati, a zahvaljujući izlaznim anketama rezultati bi trebali biti poznati u otprilike isto vrijeme. Konačni rezultati stižu za nekoliko dana.
Bez neočekivanog političkog partnerstva ili iznenadne pojave snažnog lidera koji bi mogao ujediniti koaliciju, većina analitičara predviđa da će zemlja ponovno glasati početkom sljedeće godine.
"Kriza političkog sustava je duboka", rekao je Ognjan Minčev, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Sofiji.
Ovakva je disfunkcija zabrinjavajuća za Bugarsku, balkansku zemlju koja graniči s Crnim morem i u kojoj živi 6,4 milijuna stanovnika. Njezino pristupanje EU-u godine 2007. otvorilo je razdoblje optimizma obilježeno porastom životnog standarda i brzim gospodarskim rastom. No globalna financijska kriza, pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini smanjili su strana ulaganja.
Sada je ovoj državi prijeko potrebno razdoblje stabilne vlade da bi se ubrzao dotok sredstava EU-a u njezinu prilično slabu infrastrukturu i da bi je se poguralo prema uvđenju eura.
Predsjednik Rumen Radev GERB-u je dao mandat za sastavljanje vlade nakon posljednjih izbora u lipnju na kojima je stranka osvojila najviše glasova i osigurala 68 mjesta u parlamentu s 240 mjesta. No nije se uspjela formirati većinska koalicija. Mandat je tada ponuđen drugim strankama, no ni taj potez nije uspio, zbog čega se išlo na organizaciju ponovnih izbora.
Anketa koju je u četvrtak objavila tvrtka Alpha Research pokazala je da GERB vodi s 26,5 posto glasova. Reformistička stranka Nastavljamo s promjenana (PP) ima 14,9 posto, a ultranacionalistička proruski orijentirana Preporodna stranka ima 14,2 posto.
Podjela u stranci Pokret za prava i slobodu (MRF), koja uglavnom predstavlja veliku bugarsku etničku tursku manjinu i koja je na nedavnim izborima imala solidan birački blok, dodatno otežava stvaranje koalicije, kažu analitičari.
Po podacima Alpha Researcha očekuje se izlaznost između 30 i 32 posto, što je pad s više od 75 posto u devedesetima i s oko 50 posto prije samo tri godine. Mnogi ljudi s kojima je Reuters razgovarao kazali su da ne kane izaći na izbore i glasati. No neki upravo izlazak na izbore vide kao jedini izlaz iz političkog ponora.