Što ako budu izjednačeni? Idu novi izbori, Škoro opet unutra

S obzirom na to da ankete prognoziraju tijesan rezultat u drugom krugu izbora, moglo bi se dogoditi da kandidati dobiju jednak broj glasova. Doduše, vjerojatnost je 1:2,000.000.

No kad bi u nekom ludom scenariju došlo do toga, što kaže Ustav? Imamo li treći krug izbora? Profesor i šef Katedre za Ustav na Pravnom fakultetu, Branko Smerdel, ističe da izborni zakon jasno kaže - ako je rezultat oba kandidata identičan u glas, tad se ponavljaju izbori.

Pokretanje videa...

01:10

- U tom slučaju, do kojeg najvjerojatnije neće doći, ponavlja se cijeli izborni proces. Od prikupljanja kandidature i ostaloga - govori profesor Smerdel, što znači da bi se u tom slučaju ponovno mogao kandidirati i Miroslav Škoro, koji je u prvom krugu izgubio za 2,2 posto od HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović. Što se tiče broja nevažećih listića, profesor Smerdel, koji je pisao prve izborne zakone u državi, on je nevažan i ne utječe na regularnost izbora.

- Jednostavno je, ti se listići bacaju u smeće - kaže Smerdel te dodaje da u drugom krugu izbora za predsjednika države pobjeđuje onaj tko dobije više glasova.

- Ovdje se ne primjenjuje pravilo iz prvoga kruga koje glasi da je pobjednik onaj tko dobije 50 posto glasova plus jedan. Dakle, predsjednik ili predsjednica bit će onaj kandidat ili kandidatkinja koji dobije više glasova - kaže profesor Smerdel.

Dodaje da se uvijek kod tijesnih rezultata spominju krađe glasova. Uvjeren je da se može krasti na svakim izborima ako se dobro ne pazi.

Pokretanje videa...

44:51

- Može doći do varanja na izborima, pogotovo ako se nađu nestranački ljudi koji imaju iste interese da lažiraju glasove. Izbori su utakmica, pa je važno paziti što se radi na biračkim mjestima. No treba napomenuti da su izbori danas bolji. Pa nekad se ubijalo za promjenu vlasti - kaže Smerdel te upozorava da u Hrvatskoj postoji Zaštita biračkog prava, za koju se malo zna.

- Kad smo pisali zakon 1999. godine, osigurali smo da Odbor za etiku nadzire etičnost kampanje, izbora i svega što je povezano s tim. Predsjednik Odbora za etiku je predsjednik HAZU. Kad smo pisali novi zakon, znalo se da predsjednik Ustavnog suda nije nadstranačka osoba, pa smo odlučili da to bude predsjednik HAZU - rekao je Smerdel te dodao kako pritužbe na izbore mogu biti adresirane na spomenuti odbor, pa na Državno izborno povjerenstvo te na Ustavni sud.

- Nema tih izbora na kojima se na nekom biračkome mjestu ne ponavljaju izbori. Tako je svugdje u svijetu, pa i kod nas - rekao je profesor Smerdel.