Prosvjedi protiv ruske agresije na Ukrajinu nastavljeni su u subotu u gradovima Europe s pozivom ruskim državljanima da se odupru predsjedniku Vladimiru Putinu
Brojni prosvjedi u Europi protiv ruske agresije na Ukrajinu
Više od 20.000 ljudi prosvjedovalo je u Bernu, glavnom gradu Švicarske, protiv ruske invazije, izvijestili su organizatori prosvjeda.
Prosvjednici su, u inače neutralnoj Švicarskoj, prozivali ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog napada na Ukrajinu, ali su apelirali i na svoju, švicarsku vladu, zbog toga što nije u potpunosti slijedila Europsku uniju u nametanju sankcija Rusiji.
“Neodgovorno je što vlada nije odmah zamrznula milijarde švicarskih franaka u ruskom vlasništvu”, rekao je u svom govoru dopredsjednik švicarskih socijaldemokrata Cédric Wermuth.
Među prosvjednicima u Bernu bili su Švicarci i Ukrajinci, različitih dobnih skupina.
Prosvjednici u Beču pozivaju ruske građane na otpor Putinu
I u Beču se okupilo nekoliko tisuća građana, kako izvještava dpa, koji su protestirali protiv ruskog predsjednika i tražili od ruskih građana da mu se suprotstave.
Prosvjedi su se proširili i na druge austrijske gradove: policija u Linzu i Grazu izvijestila je da je nekoliko stotina građana prosvjedovalo protiv ruske invazije i tražilo prekid sukoba.
Deseci tisuća građana u Estoniji izrazili solidarnost s Ukrajinom
Skupovi solidarnosti održali su se u subotu i u nizu estonskih gradova.
Protiv rata i Putina prosvjedovalo je nekoliko tisuća ljudi okupljenih na Trgu slobode u centru Talina, glavnog grada Estonije. Policija navodi da je u jednom trenutku na skupu i koncertu u znak solidarnosti s Ukrajinom bilo oko 30.000 ljudi. Građani su nosili plakate i ukrajinske i estonske zastave, javljaju tamošnji mediji.
Na skupu je govorio i estonski predsjednik Alar Karis.
“Svijet kakav smo poznavali prije tjedan dana više ne postoji”, poručio je, dodavši da je rat u Ukrajini “neshvatljiv, apsurdan i užasan”.
“Ovaj rat nije napad ruskog naroda na Ukrajinu i Ukrajince, već napad predsjednika Putina, to je njegov rat”, istaknuo je estonski predsjednik, čija zemlja, inače članica EU-a i NATO-a, graniči s Rusijom.
Karis je pozvao svoje sunarodnjake da “otvore srca i vrata ukrajinskim izbjeglicama”.
I u drugim gradovima Estonije građani su prosvjedovali. Između ostaloga u sveučilišnom gradu Tartuu i gradu Narvi koji se nalazi na estonsko-ruskom pograničnom području. Različite crkve pozivale su na molitvu.
Prosvjednici i u Londonu
Rusko veleposlanstvo u Londonu zasuto je jajima tijekom prosvjeda protiv ruske invazije na Ukrajinu.
Stotine ljudi okupile su se ispred ruskog veleposlanstva u Kensingtonu, u zapadnom Londonu, i tražili povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine.
Mašući zastavama, natpisima i posterima, prosvjednici su pjevali ukrajinsku himnu i izvikivali uvrede ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Povorke s upaljenim bakljama ili jednostavno mimohodi na ulicama: solidarnost s Ukrajinom i protivljenje ruskoj invaziji vidljiva je diljem svijeta, od Argentine, Australije, Japana, Gruzije pa sve do Italije, javljaju u subotu agencije.
U Sydneyu se marširalo ulicama grada u znak potpore Ukrajini i tražilo dodatne mjere protiv Rusije, a u Tokiju se tražilo izbacivanje Rusije iz Vijeća sigurnosti UN-a.
U Gruziji, bivšoj sovjetskoj republici koja je iskusila intervenciju Rusije 2008., u petak navečer je prosvjedovalo oko 30.000 ljudi.
U Rimu je u petak navečer defilirala povorka ljudi kroz središte grada do Koloseuma s transparentima "Putin, ubojica", "Mir, a ne rat" i "Izbacite Rusiju iz Swifta".
Na nekim plakatima se Putina usporedilo s Hitlerom.
<<< LIVE događanja i bitku za Kijev pratite OVDJE